Ogovaranje nemuslimana

O

Šafijski učenjak Zekerijja el-Ensari po pitanju ogovaranja nevjernika pravi razliku između onih koji žive pod ugovorom sa muslimanima i onih koji su u ratu protiv muslimana, te ističe da prve nije dozvoljeno ogovarati za razliku od drugih. Na to da je ogovaranje dozvoljeno kada se radi o nevjernicima koji su u ratu protiv muslimana ukazuje predanje u kojem se navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao pjesnika Hassana da ismijava idolopoklonike. (Esnal-matalib, 3/117) Valuta kojom će se ravnati računi na budućem svijetu su dobra djela. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je: "Znate li ko je bankrot?" Ashabi su rekli: "Bankrotom smatramo onoga ko nema ni novca ni imetka." Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Zaista je bankrot iz mog ummeta onaj koji dođe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je vrijeđao ovoga, potvarao onoga, uzimao imetak ovoga, prolio krv onoga i udario ovoga. Tada će se ovome dati od njegovih dobrih djela, i onome od njegovih dobrih djela, pa ako mu nestane dobrih djela prije nego što se izmire prava, uzet će se od njihovih grijeha i natovariti na njega, a zatim će biti bačen u Vatru." (Muslim, br. 2581) Na Sudnjem danu će se i nevjerniku kojem je učinjena nepravda nadoknaditi njegovo pravo od muslimana ako ga je on nepravedno oštetio, a nije mu oprošteno na ovom svijetu. Abdullah b. Unejs, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: "Ne priliči da iko od stanovnika Vatre uđe u Vatru, a da kod nekoga od stanovnika Dženneta ima pravo, a da mu se ono ne vrati, niti priliči da iko od stanovnika Dženneta uđe u Džennet, a da neko od stanovnika Vatre kod njega ima pravo, a da mu se ono ne vrati, pa makar i za jedan udarac." Ashabi su upitali: "Kako, kad ćemo Allahu doći goli, neobrezani i bez imetka?", a Poslanik je rekao: "Dobrim i lošim djelima." (Ahmed, br. 16042; Buhari, El-Edebul-mufred, br. 970, hadis je hasen po ocjeni Albanija.) Ibn Tejmijja kaže: "Ovaj hadis jasno ukazuje na pravdu i uzajamno izmirenje prava između stanovnika Dženneta i stanovnika Vatre." (Medžmuul-fetava, 18/188) Iz ovoga se zaključuje da će se potlačenima nadoknaditi njihova prava od onih koji su im nepravdu učinili, bilo da je tlačitelj vjernik ili nevjernik. Ipak, musliman ne preuzima grijeh kufra, iako može preuzeti dio grijeha i loših djela druge osobe u mjeri u kojoj je drugome učinio nepravdu. Musliman zbog nepravde prema drugima može izgubiti svoja dobra djela i preuzeti njihove grijehe, ali ne preuzima grijeh kufra ili širka, već samo ono što je povezano s konkretnim nepravdama koje je počinio. Kufr i veliki širk su grijesi koji poništavaju sva dobra djela i musliman ne može takav grijeh preuzeti. Svevišnji Allah kaže: "A tebi, i onima prije tebe, objavljeno je: 'Ako budeš druge Allahu u obožavanju pridruživao tvoja djela će sigurno propasti, a ti ćeš među gubitnicima biti.'" (Ez-Zumer, 65) Dakle, musliman zbog nepravde može preuzeti dio grijeha koji se odnose na učinjenu nepravdu, dok grijeh kufra i velikog širka ne preuzima, jer on poništava sva djela. Svevišnji Allah najbolje zna. (Vidjeti: El-Munedždžid, El-Islamu sualun ve dževab, br. 565445)