April je mjesec koji obilježava nekoliko značajnijih datuma određenih od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), stoga smo u ovom broju odlučili osvrnuti se na te datume. Naime, osim što je u aprilu dan koji se obilježava kao Dan zdravlja, postoje još dva značajna datuma, a vezana su za bolesti koje su se mogle čak svrstavati u rijetka oboljenja, no nažalost danas se s njima susrećemo sve češće. Radi se o autizmu i Parkinsonovoj bolesti.
U svijetu se 2. april obilježava kao Dan autizma. Autizam je neurorazvojni poremećaj koji značajno utječe na sposobnost komunikacije i socijalne interakcije, a karakterističan je i po stereotipnom i repetitivnom ponašanju (postupci koji se ponavljaju). Incidencija ovog poremećaja povećava se iz godine u godinu, a u posljednjim izvještajima iz SAD-a (relevantnim i za ostale zemlje, s obzirom na to da je autizam gotovo ujednačeno zastupljen svugdje u svijetu), tvrdi se da čak jedno od pedesetero djece školske dobi (2%) ima smetnje koje ukazuju na postojanje poremećaja iz autističnog spektra, što opravdava ocjenu svjetske organizacije “Autism Speaks” da, iako se ne radi o bolesti, nego poremećaju, autizam poprima razmjere epidemije. Smatra se da će ove i narednih godina u svijetu biti više djece sa dijagnozom autizma nego raka, dijabetesa i AIDS-a zajedno.
Pod pokroviteljstvom SZO organizacije 7. april se obilježava kao Svjetski dan zdravlja. Svake godine fokus je na određenoj temi kojom se ukazuje na njezin značaj za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti. Punktovi sa medicinskim osobljem postavljaju se na dogovorene lokacije i obavljaju se besplatne analize šećera u krvi, mjerenje krvnog pritiska i sl. Održavaju se predavanja na zadane teme, a u većim gradovima dijele se aparati za mjerenje šećera u krvi i inzulinske trakice.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti
obilježava se svake godine 11. aprila, na dan rođenja sir Jamesa Parkinsona, liječnika koji je 1817. godine i opisao ovu bolest. Dan se obilježava u svrhu podizanja svijesti o Parkinsonovoj bolesti i njenom utjecaju na oboljele pojedince i njihove porodice. Cilj je ukazati na to da od Parkinsonove bolesti može svako oboljeti.Ovo oboljenje nastaje zbog poremećaja u dijelu mozga koji kontrolira voljne pokrete, njihovu koordinaciju i sinhronizaciju. Brojni uzroci mogu dovesti do oboljenja, a odlike oboljenja su tremor, otežano kretanje, zakočenost i nestabilnost kod stajanja i hoda. U najvećem broju slučajeva javlja se tremor kao prvi simptom, u pravilu najprije na jednoj strani tijela, izraženije na rukama, ali može zahvatiti i donje ekstremitete, bradu i vilicu. Kasnije se javljaju i drugi simptomi – zakočenost, otežano kretanje i započinjanje pokreta. Kod dalje progresije bolesti dolazi do promjena i u ekspresiji – lice poput maske, kao i na psihičkom planu – depresija i demencija.
U liječenju bolesti, osim zdravstvenih profesionalaca, značajnu ulogu imaju porodica ili drugo neposredno okruženje oboljelog u smislu psihološke podrške, podsticanja mentalne i fizičke aktivnost, i provođenju svakodnevnih rutinskih aktivnosti, kako bi se produžio period samostalnosti i ukupno unaprijedio kvalitet življenja.
(Korištena literatura: “Goodbye Parkinsons, Hello Life!” by Alex Kerten; “Uniqely Human”, Barry Prizant, PhD)