Ovaj svijet ne postoji uzalud i čovjekov život na njemu nije besmislen. Svaki musliman dobro zna ko mu je Stvoritelj i zbog čega je stvoren i nastanjen na dunjaluku. Stvoren je, kako kaže Uzvišeni, "da Njemu robuje", odnosno da Mu ibadet čini. Robovanje Allahu podrazumijeva potpunu pokornost i predanost Njemu, Njegovom zakonu i propisima koje je uspostavio i objavio. Prema tome, najveći i krajnji cilj svakog muslimana jeste dostići stepen istinskog robovanja i pokornosti svome Stvoritelju i Gospodaru. Tačno je da postoje i naši ovodunjalučki, sekundarni ciljevi, ali biti istinski Allahov rob najvažniji je cilj svakog iskrenog i predanog vjernika muslimana. Nijedan musliman ne bi trebao živjeti bez jasnih, preciznih i po prioritetima određenih ciljeva.
Najveći cilj u životu
Svrha zbog koje je čovjek i stvoren jeste robovanje i potpuna pokornost Stvoritelju u skladu sa Njegovim zakonima, uputama i propisima. Prema tome, njegov najveći cilj, kojem bi trebao težiti i stremiti, jeste stupanj ubudijjeta -- istinskog i potpunog robovanja Allahu. Sve u našem životu treba biti potčinjeno ovome cilju i sve što posjedujemo i činimo trebalo bi biti u službi ovog uzvišenog cilja. Uzvišeni Allah kaže: "A džine i ljude stvorio sam samo zato da Mi robuju." (Ez-Zarijat, 44)
Da bismo ostvarili ovaj uzvišeni cilj zbog kojeg smo i stvoreni, naš Gospodar propisao nam je određene obaveze, djela i postupke koji nam pomažu da ispunimo taj cilj. Prije svega Gospodar nam naređuje namaz, post i da izvršavamo ostale temeljne islamske dužnosti. Naređuje nam i dobročinstvo prema roditeljima, čednost i neporočnost, naređuje nam i da ljude pozivamo u vjeru i da budemo neovisni o stvorenjima. Sve ovo možemo svrstati u srednje ciljeve koji su u službi velikom cilju o kojem govorimo. U suštini, ovdje se radi o djelima i postupcima kojima mi ispoljavamo i izražavamo svoju pokornost Allahu, a radi se o djelima koja Uzvišeni Allah voli i kojima je zadovoljan da ih činimo i mi preko njih ostvarujemo taj stupanj ubudijjeta -- robovanja i pokornosti.
I na kraju postoje i djela koja su u službi ovih srednjih ciljeva i koja nam pomažu da ih ostvarimo i izvršimo. Tako, naprimjer, čednost ćemo ostvariti brakom, neovisnost o ljudima postići ćemo školovanjem, halal radom i zaradom, a dobročinstvo prema roditeljima postići ćemo svojom brigom i pažnjom prema njima dok su živi, te dovom i dobročinstvom prema njima nakon njihove smrti.
Jedan musliman ne bi smio živjeti bez jasnih, preciznih i po prioritetima poredanih ciljeva u životu.
Urediti svoju vjeru, dunjaluk i ahiret
Još za vrijeme svoga života svaki musliman trebao bi imati zadatak da uredi prije svega svoju vjeru, svoj dunjaluk i u konačnici i svoj ahiret.
Kako urediti svoju vjeru i šta to znači? Urediti vjeru znači urediti i popraviti svoje srce i urediti i popraviti svoje tjelesne organe i udove. Srce se popravlja na dva načina. Popravlja se, prije svega, čišćenjem od svake opake bolesti srca i osobine koja ga kvari i uzrokuje bolest, poput zavisti, mržnje, bolesne ljubomore, samoljublja, oholosti i svih drugih bolesti srca. Nakon toga slijedi ukrašavanje srca, odnosno, njegovo ispunjavanje ljubavlju prema Allahu, Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, prema dobrim djelima, a naročito djelima srca kao što su iskrenost prema Allahu i prema ljudima, istinski oslonac i pouzdanje u Allaha, nada u Njegovu milost, strahopoštovanje i poniznost prema Njemu.
Urediti i učiniti ispravnim svoje organe tijela, poput jezika, očiju, ušiju, ruku i nogu, postići ćemo tako što ćemo im zabraniti da čine ono što je Allah zabranio, a navesti ih i natjerati da čine ono što nam je Allah naredio. Ako uspijemo urediti svoje srce i urediti ili učiniti ispravnim svoje organe, onda smo na taj način uredili i svoju vjeru.
Urediti svoj dunjaluk
Dunjaluk ili ovaj svijet je mjesto na kojem živimo određeno vrijeme. Naš ovodunjalučki život nije bez svrhe i bez cilja. On je za čovjeka ispit, iskušenje i prilika da zaradi i postigne vječnu sreću na drugome svijetu -- ahiretu. Međutim, da bismo taj dunjalučki život živjeli kako treba, u skladu i harmoniji, moramo urediti njegove osnove koje su neophodne za uređen i skladan život. Zato ćemo dunjalučki život urediti ako uredimo pet sastavnih dijelova svog života.
• Vjera. Ispravan, uređen i osmišljen dunjalučki život nemoguć je bez ispravnosti i uređenosti naše vjere, koja daje ljepotu i smisao našem životu.
• Imetak. Imetak ćemo urediti ako ga budemo stjecali na halal -- dozvoljen način, ako budemo izvršavali naše imovinske dužnosti, kao što je zekat i materijalna skrb o onima o kojima smo dužni skrbiti i, također, ako imetak budemo trošili u ono što je halal -- dozvoljeno.
• Porodica. Porodicu ćemo urediti ako članove svoje porodice naučimo i odgojimo da žive u skladu sa islamskim propisima i moralnim načelima. To je najvažnija obaveza roditelja i odgajatelja -- sačuvati porodicu od zablude i stranputice i tako je sačuvati od Vatre.
• Zdravlje. Zdravlje je velika Allahova blagodat prema čovjeku i ono se mora čuvati, kako fizičko, tako i tjelesno zdravlje. Islam naređuje i preporučuje sve ono što doprinosi boljem i kvalitetnijem zdravlju, a zabranjuje sve ono što šteti našem zdravlju, bilo tjelesnom ili mentalnom.
• Društvo i zajednica u kojoj živimo. Društvo ili zajednicu u kojoj živimo s drugim ljudima uredit ćemo tako što ćemo se truditi da izgradimo društvo vjere, pravde, morala i čestitosti, kroz uspostavljanje reda, promoviranje istine, pozivanje na činjenje dobra i odvraćanje od zla.
Urediti svoj ahiret
Ahiret ili drugi svijet je mjesto našega povratka i vječnog boravišta i života. Ako želimo urediti svoj ahiret, potrebno je da prije toga uredimo našu vjeru i naš ovodunjalučki život. Prije svega trebamo voditi brigu o temeljnim i glavnim islamskim dužnostima, kao što su namaz, post, zekat i hadž. Nakon toga treba da se posvetimo i onim djelima koja nam donose dugoročnu korist i na ovome i na onome svijetu. Tu prije svega mislimo na dobra djela za koja je predviđena i obećana višestruka nagrada, poput duha-namaza, zikra, tesbiha, sadake, noćnog namaza, umre, održavanja rodbinskih veza i drugih sličnih djela. Također, svoj ahiret uredit ćemo i djelima za koja će nam teći nagrada i nakon naše smrti, poput trajne sadake, korisnog znanja koje ostavimo iza sebe, vakufa, džamija, škola i odgojenog i čestitog djeteta koje će za nas doviti i činiti dobro nakon naše smrti.
Sve ovo o čemu smo govorili naš poslanik i Allahov miljenik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, obuhvatio je jednom sadržajnom dovom u kojoj se od Allaha traži svako dobro, i dobro vjere, i dobro dunjaluka, i dobro ahireta: Allahumme aslih li dini ellezi huve ismetu emri, ve aslih li dunjaje elleti fiha meaši, ve aslih li ahireti elleti ilejha meadi, vedž'alil-hajate li zijadeten fi kulli hajrin vel-mevte rahaten li min kulli šerr! -- Allahu moj, popravi mi moju vjeru koja je moja najvažnija stvar, i popravi mi moj dunjaluk na kojem živim, i popravi mi moj ahiret na koji se vraćam. Učini moj život prilikom da što više svakog dobra uradim i učini moju smrt da se njome od svakog zla odmorim! (Muslim)