Poznavanje derogirajućih i derogiranih hadisa jedan je od važnih instrumenata razumijevanja sunneta. Praktično je nezamislivo da učenjak, alim ili muftija ne poznaju ovu veoma važnu naučnu disciplinu, koja je posebno važna za učenjake usula -- metodologije šerijatskog prava, hadiske učenjake, kao i učenjake fikha.
Derogiranje predstavlja dokidanje propisa, koji je prethodno ustanovljen Objavom, naknadnim propisom Zakonodavca. Upravo kroz ovu definiciju vidimo zašto je poznavanje ovog instrumenta važno učenjacima različitih islamskih disciplina. Bilježi se da je Alija, radijallahu anhu, prošao pored čovjeka koji je podsticao ljude na dobro kazivanjem različitih priča, pa ga je upitao: "Poznaješ li ti derogirajuće i derogirane tekstove?" Čovjek odgovori: "Ne", na što Alija reče: "Propao si i propali su one koje savjetuješ."
Mudrost derogacije
Derogacija, kao dio procesa objave, pored toga što predstavlja odgojno sredstvo u procesu prihvatanja Objave i pokornosti Uzvišenom, ona predstavlja olakšanje i postepenost u primjeni šerijatskih propisa. Zatim, Allahovo je pravo da mijenja propise shodno onome što On želi, a ljudima je obaveza da to prihvate kao vid olakšanja njima, znali oni ili ne mudrost toga. Svevišnji kaže: "Koji god ajet promijenimo, ili ga zaboravu prepustimo, Mi bolji od njega ili sličan njemu donesemo. Zar ti ne znaš da Allah nad svime ima moć?!" (El-Bekara, 106)
Prilikom ove, ali i drugih intencija islama, svaki čovjek treba imati na umu da je krajnji cilj Uzvišenog da olakša ljudima i da im ne čini poteškoće: "Allah hoće da vam olakša, a ne da teškoće imate" (El-Bekara, 185).
Prema tome, dā se zaključiti da je mudrost derogacije sadržana u tri načela:
• olakšavanje ljudima;
• iskušenje ljudima -- da li će i kako će prihvatiti novi propis kao Allahov;
• postepenost u uspostavljanju islamskih propisa.
U prilog spomenutom navest ćemo riječi Aiše, radijallahu anha, koja je rekla: "Prvo što je objavljeno od Kur'ana bile su kratke sure u kojima se spominju Džennet i Džehennem, a kada su se ljudi učvrstili u vjerovanju, onda su objavljeni ajeti o halalu i haramu. Da je prvo objavljeno: 'Ne pijte alkohol!', ljudi bi rekli: 'Nećemo nikada ostaviti alkohol.' Da je prvo objavljeno: 'Ne činite blud!', ljudi bi rekli: 'Nećemo nikada ostaviti blud."' (Buhari, 4993)
Kako ustanoviti derogirajuće i derogirane hadise
Moguće je ustanoviti postojanje derogacije hadisa kroz naredne korake:
• Izjavom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao naprimjer kada je rekao: "Bio sam vam zabranio posjetu mezarjima, a od sada ih možete posjećivati." (Buhari, 1278; Muslim, 938)
• Izjavom ashaba. Ibn Kesir navodi da su neki učenjaci usula (metodologije šerijatskog prava) odbili da prihvate izjavu ashaba kao dokaz o derogaciji, jer bi njegov govor mogao biti rezultat idžtihada i njegovog mišljenja. (Vidjeti: Ihtisar ulumil-hadis, str. 170)
Međutim, shodno pravilima učenjaka hadisa, govor ashaba o derogaciji se prihvata pod uslovom da ne postoji govor drugog ashaba koji mu je oprečan, jer ashab najbolje poznaje stanje i prilike Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Primjer izjave ashaba jeste naredna predaja od Aiše, radijallahu anha: "Kurejšije su za vrijeme džahilijeta postili dan Ašure, i Poslanik je taj dan postio. Nakon što je učinio hidžru u Medinu, opet je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. Kada je propisan post ramazana, rekao je: 'Ko hoće da ga posti, neka to i dalje čini, a ko neće, neka ga ostavi.'" (Buhari, 2002; Muslim, 1125)
• Konsenzusom islamskih učenjaka. Rekao je Ibn Salah: "Konsenzus učenjaka ne može se derogirati niti može biti derogirajući. Međutim, konsenzus učenjaka ukazuje na postojanje derogirajućeg hadisa." (Vidjeti: Marifa ulumi envail-hadis, str. 278)
Primjer za ovo jeste predanje od Aiše, radijallahu anha, u kojem kaže: "U Kur'anu je bilo objavljeno da nakon deset podoja biva utemeljena zabrana zbog srodstva po mlijeku, a potom je taj propis derogiran drugim ajetom koji kaže da zabrane zbog dojenja stupaju na snagu nakon nakon pet podoja." (Muslim, 1452)
Prema konsenzusu islamskih učenjaka, ajet u kojem je uspostavljena zabrana po mlijeku nakon pet podoja derogiran je kao kur'anski tekst, ali je propis ostao pravosnažan i primjenjuje se u praksi.
• Ukoliko su dva hadisa oprečna i nemoguće ih je uskladiti, a poznato je koji je od njih prije, a koji poslije izrečen, tada će se derogirati prijašnji odnosno prvi hadis. Ovaj princip koristi se nakon što se iscrpe sve mogućnosti da se dva hadisa usklade te da se radi po oba hadisa. Međutim, ukoliko je to nemoguće, onda će se pribjeći odabiru posljednjeg izrečenog hadisa, a to je svakako posao i obaveza eminentnih stručnjaka islamskih znanosti. Ovo naravno vrijedi pod uslovom da su oba hadisa na istom stepenu vjerodostojnosti.
Spomenuto poglavlje predstavlja jedan od ključnih instrumenata u razumijevanju sunneta, te je islamskim učenjacima obaveza upoznati se i vladati ovom plemenitom disciplinom.