Visoki iranski dužnosnik izjavio da je Izrael ukrao arhivu iranskog nuklearnog programa
Visoki iranski dužnosnik izjavio je da je Izrael ukrao arhivu nuklearnog programa njegove zemlje u operaciji Mossada izvedenoj 2018. godine, izvijestile su 15. aprila izraelske novine The Jerusalem Post.
Prema izraelskim novinama, Momeen Rezaei, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, u iranskoj novinskoj agenciji Mehr kazao je da je Iranu potrebno veliko preuređenje sigurnosti, jer je “zemlja bila široko izložena sigurnosnim napadima, a primjer je da su se u manje od godinu dana dogodila tri sigurnosna incidenta: dvije eksplozije i jedan atentat”.
“Prije ovoga, ukradeni su dokumenti iz cijele naše nuklearne arhive, a prije toga došlo je nekoliko sumnjivih bespilotnih letjelica i obavili su neki zadatak”, dodao je.
U vrijeme za koje se navodi da je Mossad prokrijumčario nuklearnu arhivu iz Irana 2018. godine, izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdio je da posjeduje dokaze da je Iran imao za cilj razviti nuklearno oružje. Iran je to porekao.
Iranski nuklearni pregovarač Abbas Araghchi te Netanyahuove tvrdnje opisao je tada kao “vrlo djetinjastu, pa čak i smiješnu igru”.
Mohammad Marandi, jedan od iranskih pregovarača u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, izjavio je da je Izrael “izmislio dokaze”.
(Izvor: The Jerusalem Post)
Od Gaze do NASA-e
Palestinski inžinjer elektrotehnike Loay Elbasyouni bio je dio NASA-inog tima koji je prošlog mjeseca poslao letjelicu Perseverance na Mars.
Elbasyouni je elektronički voditelj za helikopter koji je nedavno sletio na Mars. Ako ova misija uspije, on i NASA-in tim zapisat će svoja imena u historiji, baš kao što su to učinila braća Wright 1903. godine svojim prvim letom avionom. Međutim, NASA-in projekat odvija se daleko izvan Zemljine atmosfere.
Odrastajući u gradu Beit Hanoun u pojasu Gaze, Elbasyouni je bio svjedok Prve intifade (1987–1993.). Obrazovanje je stjecao u UNRWA-inim školama u Gazi.
Izazovno okruženje u rodnom gradu naučilo ga je kreativnosti, otpornosti, vještinama i karakteristikama koje Gaza često pokazuje, a zatim izvozi u svijet. Godine 1998. otputovao je u Sjedinjene Države kako bi studirao inžinjerstvo i nije mogao ponovo posjetiti Gazu do 2000.
Godine 2012. pridružio se kompaniji koja radi na razvoju električnih letjelica i tako je započeo rad na razvoju NASA-inog helikoptera za let na Marsu, gdje je dobio niz nagrada za postignuća i izabran je za električnog voditelja NASA-inog helikopterskog tima.
Pored marljivog rada u svojoj profesiji, Elbasyouni nije zaboravio svoju domovinu. “Volonter sam u nekoliko nevladinih organizacija koje pomažu ljudima u Palestini; naprimjer u obrazovanju i drugim poljima. Tokom vojne ofanzive protiv Gaze bio sam u prvim redovima protesta i čak sam razgovarao s američkim Kongresom kako bih pomogao na bilo koji mogući način”, izjavio je.
Palestinci u dijaspori na mnogim su poljima zauzeli mjesto uz neke svjetske velikane. Njihova postignuća su brojna, a sada Loay Elbasyouni, dječak iz pojasa Gaze, doseže visine, doslovno, sa NASA-om. Njegova postignuća u programu istraživanja Marsa sigurno neće biti posljednja.
(Izvor: MEMO)
Pod izlikom borbe protiv terorizma Sisi briše Kur’an i sunnet iz nastavnih planova i programa
Zamjenik ministra obrazovanja Reda Hijazi potvrdio je pred novim parlamentom da je Sisi naložio tom ministarstvu da iz udžbenika arapskog jezika i historije briše kur’anske ajete i vjerovjesničke hadise i ograniči ih samo na vjeronauku, pod izlikom da se time šire “ekstremističke ideje”.
Pored toga, zamjenik ministra obrazovanja najavio je da će njegovo ministarstvo odobriti prijedlog jednog člana parlamenta o uvođenju novog predmeta u osnovno obrazovanje, koji bi podučavao zajedničkim vrijednostima islama, kršćanstva i judaizma te načela tolerancije i suživota.
Član Odbora za nacionalnu obranu i sigurnost Freddy Al-Bayadi (Kopt) opisao je stavljanje vjerskih tekstova u udžbenike arapskog jezika, historije i geografije kao “veliku opasnost”, ustvrdivši da to nekvalificiranim učiteljima daje priliku da ove tekstove interpretiraju s ekstremističkim i destruktivnim tendencijama i šire ekstremističke ideje.
Aktivisti su naglasili da Sisi svojom nedavnom odlukom ne želi obnoviti vjerski diskurs, kako tvrdi, već želi izbrisati ulogu vjere u društvu, ističući da će ova odluka naštetiti strukturi i identitetu društva.
Sisi je još ranije marginalizirao vjeronauku odlukom da se ocjena iz tog predmeta ne računa u ukupnom uspjehu učenika, što je rezultiralo time da učenici ne uče taj predmet.
Aktivisti su objasnili da će najnovija odluka proizvesti generacije koje ne znaju ništa o vjeri, te da je to i fatalan udarac za arapski jezik, jer je časni Kur’an najpouzdaniji izvor gramatike, morfologije, retorike i arapske književnosti uopće.
(Izvor: Arabi21)
Kanadska pokrajina Kvibek uporna u zabrani odijevanja hidžaba
Predstavnici vlasti kanadske pokrajine Kvibek najavili su da će se žaliti na sudsku presudu kojom su neki učitelji i provincijski političari izuzeti iz kontroverznog zakona koji zabranjuje javnim zaposlenicima da nose vjerske simbole. Presudom, kojom je prihvaćen veći dio zakona iz 2019. godine, zaustavlja se njegova primjena na nastavnike u manjinskim školskim odborima na engleskom jeziku u Kvibeku, budući da oni imaju posebna prava na obrazovanje prema Kanadskoj povelji o pravima i slobodama.
Zakon i dalje zabranjuje mnogim državnim službenicima, uključujući suce i policajce, nošenje vjerskih simbola poput hidžaba i turbana na poslu. Zakon je donijela vladajuća koalicija desnog centra Avenir Quebec iako su druge vlade godinama pokušavale nametnuti takva ograničenja.
Višestrukim tužbama nastojao se osporiti zakon, nazivajući ga neustavnim. Nekoliko muslimanki reklo je da im je odbijen učiteljski posao jer su nosile maramu ili hidžab.
Iz kabineta kanadskog ministra pravosuđa Davida Lamettija rečeno je da savezna vlada preispituje odluku. Premijer Justin Trudeau jasno je dao do znanja 2019. godine da se protivi zakonu, ali ga od tada nije spominjao. Slučaj je osjetljiv za vladajuće liberale jer će Kvibek biti od presudne važnosti na izborima koji se očekuju kasnije ove godine. Anketa u martu 2021. pokazala je da većina stanovnika Kvibeka podržava takvu zabranu. Osim osoblja u školskom sistemu na engleskom jeziku, presuda također izuzima članove provincijskog parlamenta Kvibeka.
“Oduševljeni smo”, rekao je Joe Ortona, predsjednik engleskog školskog odbora u Montrealu. “To znači da sada možemo angažirati bilo kojeg kvalificiranog učitelja da radi u našem sistemu bez obzira na to je li odlučio nositi vjerski simbol.”
(Izvor: Reuters)
