Menu

Dešavanja u svijetu - broj 110

Pripremio Abdullah Nasup
Tema Ostale temeČitanje 7 minuta

Turska završila izgradnju 57.000 domova u Idlibu

Turska je završila izgradnju 57.000 novih domova u sirijskoj sjevernoj provinciji Idlib, u novoizgrađenom gradu za izbjeglice. Oko 52.000 porodica sirijskih izbjeglica sada je dobilo nove domove. U novom gradu gradi se još 9.000 kuća.

Nova regija dobila je ime Kemmune Recep Tayyip Erdogan i novi stanovnici izuzetno su zahvalni turskom narodu.


"Četiri godine živjeli smo u blatnjavim šatorima u strašnim uvjetima, među zmijama i škorpionima. Sada imamo betonske kuće sa kupatilom, toaletom i kuhinjom. Osjećam se kao kod kuće, ali se još uvijek nadamo da će se rat završiti. Želimo da se zahvalimo turskom narodu i svim dobrotvornim udruženjima koji su nas izveli iz šatora i vratili kućama i poboljšali naše živote. Predsjedniče Erdogan, hvala vam na svemu", rekao je sirijski izbjeglica Enver Ali Arif.

Edibe Avad, majka petero djece, rekla je da su se selili sedam puta i nekoliko puta podigli šator. "Sada živimo u kući, kao i prije rata u svom selu i ulici. Neka Allah zaštiti Tursku od svakog zla. Neka Allah blagoslovi Turke i Erdogana."

Devedesetogodišnji Abduldžabbar Ahmed Avar već deset godina nema čvrst krov nad glavom. "Prije četiri godine u zračnom napadu ubijen je moj sin, a moja žena ostala je paralizovana. Nemamo nikog da brine o nama. Život u šatorima, hladnoća i gamad bili su užasni. Zahvalni smo svima na ovim kućama."

Zeynep Avar rekla je da je ostala paralizovana od tuge za svojim poginulim sinom. "Ne mogu više da ustanem. Allah blagoslovio Tursku jer nas je spasila iz šatora."

Nove kuće uglavnom su izgradili Turska i turski filantropi preko velikih turskih humanitarnih organizacija, uključujući Diyanet Foundation (TDV) i AFAD. Također ni pomoć izvana nije izostala. Turska je od početka sirijskog rata zbrinula više od četiri miliona izbjeglica.

(Izvor: turksemedia.nl)

Saudijska Arabija pokreće veliki projekat "Rua Al Madinah" u blizini Poslanikove džamije

U sklopu projekata usmjerenih na unapređenje usluga koje se pružaju hodočasnicima u Medini, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman pokrenuo je infrastrukturne radove i otkrio glavni plan za projekat "Rua Al Madinah", na lokaciji istočno od Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, džamije.

Projekt provodi holding kompanija Rua Al Madinah, u vlasništvu Fonda za javna ulaganja, koji se bavi razvojem nekretnina u gradu Medini.

Saudijski prijestolonasljednik istakao je da će projekat, u skladu s ciljevima saudijske "Vizije 2030", pomoći da se kapaciteti za primanje hodočasnika do 2030. godine povećaju na trideset miliona u narednim godinama, a provodit će se prema najvišim međunarodnim standardima.

Saudijska novinska agencija (SPA) objavila je da će projekat biti realiziran na ukupnoj površini od 1,5 miliona kvadratnih metara. Sadržavat će 47.000 hotelskih soba do 2030. godine, a 63 posto površine projekta činit će otvoreni trgovi i zelene površine koje će posjetiteljima olakšavati pristup Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, džamiji.

Projekat nudi kompletna rješenja za transport, koja uključuju devet autobuskih stanica, stanicu metroa, stazu za samovozeća vozila i podzemna parkirališta. To će omogućiti lakši pristup Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, džamiji i okolnim stambenim i trgovinskim objektima, te otvoriti brojne mogućnosti za zapošljavanje.

Očekivanja su da će ovaj projekat oživiti kulturnu i arhitektonsku baštinu grada. Projekat će prikazati mnoge povijesne spomenike koji su od velikog značaja, a jedinstveno naslijeđe svetog grada bit će vidljivo u dizajnu svih zgrada i objekata.

U tom kontekstu, Ahmed Al-Juhani, izvršni direktor kompanije Rua Al Madinah, izjavio je za saudijski kanal Al-Ekhbariya da će "projekt dodati 140 milijardi saudijskih rijala BDP-u kada bude završen" i da će istovremeno pružiti priliku za zapošljavanje radnika kroz fazu izgradnje i razvoja projekta do 2030.

(Izvor: Al Jazeera)

Novi val nasilja u Gazi djeci ponovo otvara traume

U posljednjim izraelskim napadima na Gazu u augustu ove godine ubijeno je najmanje 49 osoba, uključujući 17 djece, a ranjeno je više od 360 osoba, među njima 151 maloljetnik.

Djeca čine oko polovicu od 2,3 miliona palestinskog stanovništva u Gazi, u kojoj je, kako upozoravaju palestinski dužnosnici i međunarodne humanitarne organizacije, zdravstveni sistem na rubu kolapsa i u kojoj ne postoje sigurna skloništa. Petnaestogodišnje dijete koje živi u Gazi već je preživjelo pet različitih vojnih sukoba.

Junski izvještaj organizacije Save the Children pokazao je da je psihosocijalno zdravlje djece u Gazi na "alarmantno niskim razinama", a to je utvrđeno na temelju ankete u kojoj je ispitano 488 djece i 160 roditelja i skrbnika. Svako drugo dijete u Gazi treba neki oblik psihičkog liječenja i psihosocijalnu podršku, rekla je Lucia Elmi iz UNICEF-a, dodavši da i izraelska djeca koja žive u blizini Gaze također pate od psihičkih trauma.

"Izraelske studije načinjene u proteklim godinama utvrdile su da izraelska djeca koja su kontinuirano izložena bombardiranju doživljavaju visoku razinu stresa, s posebno visokom razinom tjeskobe kod djece koja žive u područjima u blizini Gaze", rekla je psihologinja Ilana Elyassi iz Gevima, u južnom Izraelu.

Studija nevladine organizacije Physicians for Human Rights Israel iz 2015., pokazala je da je prosječni životni vijek među Palestincima na okupiranim područjima bio deset godina kraći nego u izraelskim područjima zbog značajnih razlika u zdravstvenim uvjetima.

Dr. Sam Owaida, psihijatar iz Programa mentalnog zdravlja zajednice u Gazi, rekao je da posljedice koje na djecu u Gazi ostavljaju opetovana raketiranja, variraju od toga da se djeca boje napustiti kuću i odvojiti od roditelja, do problema s govorom, mokrenjem u krevet i poremećajima spavanja.

"U Gazi ne postoji takva stvar kao što je posttrauma. Trauma je ovdje konstantna", dodao je dr. Owaida.

(Izvor: Reuters)

Mossad imenovao dvije žene za vođenje bitke protiv Irana

Izraelska vanjska obavještajna služba Mossad odlučila je imenovati dvije žene na dvije ključne pozicije u ovoj službi. Mossad je prvi put u svojoj historiji o takvim imenovanjima dao obavijest za javnost. Ipak, imena novih šefica u službi ostala su tajna i na njih je ukazano samo početnim slovom njihovih imena.

Tako je A. postala šefica Obavještajne operative (prikupljanje obavještajnih podataka i analiza) i na toj poziciji bit će odgovorna za razvoj izraelske obavještajne strategije u nizu pitanja od kojih su iranski nuklearni program, globalne terorističke prijetnje i normalizacija odnosa sa arapskim zemljama; dok je K. imenovana za šeficu Iranskog odjela, koji je najvažniji odjel službe.

Značaj ovog odjela ogleda se u činjenici da je upravo Mossad agencija koja trenutno upravlja svim izraelskim operacijama protiv Irana, od prikupljanja obavještajnih podataka do atentata na značajne ličnosti iranskog režima, izvođenja bombaških napada i drugih aktivnosti koje joj se pripisuju u stranim medijima. Mossad je u izvještaju za javnost o svom radu također otkrio i da 40% uposlenika te službe čine žene.

(Izvor: Asharq al-Awsat)