Odšteta od 36 miliona dolara za pogrešno osuđene za ubistvo Malcolma X
Dvojica osuđenika, Muhammad Aziz i Khalil Islam, koji su godinama bili nepravedno zatvoreni zbog ubistva vođe u borbi za građanska prava Malcolma X-a zajedno će dobiti 36 miliona dolara odštete. U slučaju Khalila Islama novac se isplaćuje posthumno jer je već preminuo.
Malcolm X bio je važan pokretač borbe protiv neravnopravnog položaja crnih Amerikanaca. U 23. godini života, prilikom izdržavanja zatvorske kazne, prelazi na islam i priključuje se organizaciji Nation of Islam ili Black Muslims, kako se ova organizacija još zvala. Nakon izlaska iz zatvora zamijenio je svoje prezime dobro poznatim X (nepoznat), za razliku od svog "ropskog imena" Little (Mali). Kasnije je uzeo muslimansko ime El-Hajj Malik El-Shabazz. Bio je vrlo aktivan na polju dave i u borbi protiv segregacije crnaca u Americi. Malcolmova dava i aktivizam inspirisala je mnoge crnce da pređu na islam. Jedan od njih bio je tada mladi i vrhunski bokser Cassius Clay, kasnije poznat kao Muhammed Ali. Malcolm X postao je njegov prijatelj i mentor. U početku je Malcolm X bio radikalan i nije isključivao borbu silom. Kasnije je postao umjeren, na ljutnju svojih bivših saradnika iz Nation of Islam sa kojima se 1964. godine razišao. Malcolm X ubijen je 21. februara 1965. godine u 39. godini života dok je držao govor u njujorškom crnom kvartu Harlem. Motiv ubistva nikada nije razjašnjen, jedna od verzija jeste da se X posvađao sa političko-vjerskom organizacijom Nation of Islam, s kojom je postao poznat i da neko iz te organizacije stoji iza ubistva.
Muhammad Aziz i Khalil Islam uhapšeni su ubrzo nakon napada zajedno sa trećom osobom, koja je uistinu i bila jedan od atentatora. Aziz i Khalil su od početka insistirali da su nevini, a treći pritvorenik, Mudžahid Abdul Halim, koji se tada još zvao Tomas Hagan, na sudu je izjavio da je on bio jedan od strijelaca, a da su dvojica suoptuženih nevini i da nemaju nikakve veze sa ubistvom. Iako su imali alibi i materijalne dokaze, osuđeni su na doživotni zatvor na osnovu izjava svjedoka. Obojica su uslovno puštena iz zatvora 1980-ih. Kazne za njih dvojicu odbačene su prošle godine kada je postalo jasno da su svjedoci bili zastrašeni, a oslobađajući dokazi uskraćeni iz spisa. Prema pisanju američkog lista The New York Times, najnovija istraga pokazala je da je FBI imao dokaze protiv drugih osumnjičenih i da je Aziz u trenutku ubistva bio kod kuće sa povredom noge. Također, ista istraga pokazala je da su tužioci znali da su u prostoriji u kojoj je izvršeno ubistvo bili tajni agenti američkih službi. Sve ovo je bilo prikriveno kako bi Muhammad Aziz i Khalil Islam bili osuđeni.
(Izvor: NOS.nl)
Hafiz Hilmija-ef. Redžić izabran za vjerskog poglavara muslimana Luksemburga
Nakon nedavne kupovine prostorija u atraktivnom dijelu grada Luksemburga za sjedište Vrhovnog starješinstva muslimana Luksemburga -- Šure (Shoura), muslimani Luksemburga ponovno imaju razloga za radost i slavlje. Naime, 22. novembra 2022. na redovnoj sjednici Šure, za vjerskog poglavara muslimana Luksemburga izabran je hafiz Hilmija-ef. Redžić. Pored hafiza Redžića bilo je još osam drugih kandidata.
Hafiz Hilmija-ef. Redžić rođen je 27. 08. 1986. u Mojstiru, u Tutinu. Svršenik je novopazarske Gazi Isa-begove medrese. Nakon toga kreće na put svog višestranog obrazovanja na različitim naučnim poljima. Svršenik je četiri fakulteta: Ekonomskog (Kragujevac), Pravnog (Novi Pazar), Fakulteta menadžmenta (Novi Pazar) i Fakulteta islamskih studija (Novi Pazar). Uz dalji nastavak obrazovanja na postdiplomskim i doktorskim studijama (Niš), angažira se i na polju hifza u Školi Kur'ana časnog gdje pred muftijom sandžačkim hafizom Abdurrahman-ef. Kujevićem uči Kur'an i dobija idžazu (diplomu) sa senedom po kiraetu imama Asima i rivajetu imam Hafsa -- te time ulazi u krug prvih pet hafiza koje je iznjedrila ova škola. Nakon završetka hifza Kur'ana, pred svojim muhafizom uči i osnovna tedžvidska i hadiska djela: Mukaddima, Tuhfetul-atfal, El-Erbeun i Umdetul-ahkam. Autor je desetine naučnih i stručnih članaka iz navedenih oblasti, kao i knjige Nedovršena nit -- misli jednog mladog muslimana. Hafiz Redžić također je stalni dopisnik islamskog časopisa El-Asr.
Profesionalno je u zadnjih pet godina angažovan u svojstvu imama, hatiba i muallima pri džematu "Alija Izetbegović" u Manheimu, u Njemačkoj. Za vrijeme boravka u Njemačkoj na Institutu za integraciju i međureligijski rad u Manheimu završava specijalizaciju za višestrani rad sa omladinom. Hafiz Redžić, pored maternjeg bosanskog, aktivno govori arapski, engleski i njemački jezik. Oženjen je i otac dvoje djece.
(Izvor: identitet.lu)
Zaljevske zemlje približavaju se Kini, ali i dalje zavise od SAD-a
Tokom protekle godine bilo je evidentno da zaljevske zemlje ne žele više biti tako servilne prema SAD-u kao nekada. Rusija je nastojala iskoristiti zahlađenje u odnosima između SAD-a i zaljevskih zemalja za širenje svog geopolitičkog utjecaja, no ta su nastojanja osujećena uslijed ruske zaglibljenosti u ukrajinskom ratu.
Kineski predsjednik Xi Jinping jasno je vidio u kojem smjeru pušu vjetrovi, pa se dao na sklapanje niza poslova sa zaljevskim zemljama. U novembru je QatarEnergy potpisao 27-godišnji ugovor sa Sinopecom. Dugoročni poslovi osigurat će stabilne poslove za dobavljače i stabilnost cijene za kupce. Kao što je rekao šef QatarEnergyja, Saad al-Kaabi: "Ovo podiže naš odnos na nove razine."
Početkom decembra, ministar energetike i infrastrukture Ujedinjenih Arapskih Emirata, Suhail Al Mazrouei, opisao je odnos između svoje zemlje i Kine kao "globalni model", dok se Mohammed bin Zayed nadograđuje na sporazum potpisan 2019. koji je UAE učinio ključnim središtem za kinesku inicijativu Pojas i put.
Predsjednik Xi je 8. decembra svečano dočekan od MBS-a u Rijadu, s borbenim avionima koji su ispuštali zeleni dim i razastrtim ljubičastim tepihom. On i prijestolonasljednik potpisali su niz strateških ugovora, uključujući onaj s Huaweijem, unatoč američkoj zabrinutosti oko ove kompanije i sigurnosnih rizika koje ona predstavlja za SAD.
MBS se sastao s Tamimom u Dohi kako bi istaknuo da je zaljevska svađa 2017--2021. sada već prava prošlost. A Mohammed bin Zayed, glavni pokretač svađe, iznenadio je promatrače tako što se pojavio u Kataru na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Ova trojica lidera nisu baš prijatelji, ali njihov utjecaj na svjetskoj geopolitičkoj sceni sve više raste. I, dok se u 2023. godini budu nastavila tektonska pomjeranja, oni će nastaviti s kapitalizacijom obilnih dobitaka koje im je omogućio rat u Ukrajini, a energetski sektor će ostati pokretačka snaga.
(Izvor: Middleeasteye)
Turska: Više od 15 miliona tona žitarica izvezeno iz Ukrajine
Više od 15 miliona tona žitarica prevezeno je brodovima preko Crnog mora, na osnovu sporazuma o izvozu žitarica do Istanbula. "Ukupna količina prevezenog tereta premašila je 15 miliona i 80.000 tona. Ukupno 585 brodova natovarenih žitom napustilo je ukrajinske luke u gradovima Odesa, Chornomorsk i Yuzhne do nedjelje (25. 12. 2022.). Oko 13 različitih vrsta žitarica, uključujući ječam, pšenicu, soju, suncokretovu sačmu, grašak, sjemenke suncokreta, prerađenu miješanu hranu, šećernu repu, suncokretovo ulje, sjeme uljane repice, kukuruz i sojino ulje transportirano je brodovima", rekao je turski ministar prometa i infrastrukture Adil Karaismailoglu u izjavi za turske medije. Karaismailoglu je rekao da je 200 od 585 brodova pod turskom zastavom, bilo da su u turskom vlasništvu ili pod upravom. U Tursku je stiglo 15 posto ukupnog tereta, 12 posto tereta prevezeno je u Afriku, 29 posto u Aziju, a 44 posto u Evropu. Najviše tereta prevezeno je u Španiju: gotovo 2,9 miliona tona, a slijede Turska s više od 2,2 miliona tona i Kina s nešto više od 2,1 milion tona. Prošlog ljeta Turska, UN, Rusija i Ukrajina potpisale su sporazum u Istanbulu o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke, koji je bio prekinut nakon što je počeo rusko-ukrajinski rat. Zajednički koordinacijski centar s dužnosnicima triju zemalja i UN-a uspostavljen je u Istanbulu kako bi nadgledao pošiljke. Prvi brod sa žitom isplovio je 1. augusta iz ukrajinske luke Odesa.
(Izvor: Anadolu Agency)
