Mediji: SAD i Izrael pokušavaju spriječiti nalog za hapšenje Netanyahua
Međunarodni krivični sud uskoro bi mogao izdati naloge za hapšenje Benjamina Netanyahua, Yoava Gallanta i Herzija Halevija pišu izraelski mediji. Izrael i SAD ulažu diplomatske napore kako bi sprečili Međunarodni krivični sud (ICC) da izda nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanyahua i drugih izraelskih zvaničnika zbog rata u Gazi, prenijeli su izraelski mediji. Kako je navedeno, Netanyahu je zabrinut da bi takav potez mogao narušiti ugled Izraela na međunarodnoj sceni i u kontaktu je sa zvaničnicima administracije američkog predsjednika Joea Bidena, prenosi Tanjug, pozivajući se na The Times of Israel.
Analitičar izraelskog lista Haaretz Amos Harel napisao je da izraelska vlada pretpostavlja da će vrhovni tužilac ICC-a Karim Khan uskoro izdati naloge za hapšenje premijera, ministra odbrane Yoava Gallanta i načelnika štaba vojske Herzija Halevija. Sjedinjene Američke Države, koje, kao i Izrael, nisu među 124 zemlje koje su potpisale Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda, već su angažovane u nastojanju da blokiraju naloge za hapšenje, navodi Harel. Netanyahu je u petak izjavio da bi predstojeće odluke ICC-a mogle postati "opasan presedan", ali da se stav Izraela ne mijenja. "Nikada se nećemo prestati braniti. Iako odluke suda u Hagu neće utjecati na akcije Izraela, one bi bile opasan presedan koji bi prijetio vojnicima i zvaničnicima bilo koje demokratije koja se bori protiv kriminalnog terorizma i agresije", poručio je premijer Izraela.
Nakon ovog pisanja uslijedile su i službene reakcije zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda da se prestane s prijetnjama i pritiscima na njihove zvaničnike. Ponajviše je njegov glavni tužitelj Karim Khan na meti oštrih prijetnji i pritisaka, koji posebno dolaze od Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Ured tužitelja ICC-a na društvenoj platformi X naveo je kako sud "insistira da odmah moraju prestati svi pokušaji da se ometa, zastrašuje ili neprikladno utječe na njegove zvaničnike".
(Al Jazeera English)
Google otpustio 28 zaposlenika zbog učešća u protestu protiv ugovora kompanije s Izraelom
Google je 18. 4. 2024. objavio da je otpustio 28 zaposlenika nakon što su neki članovi osoblja sudjelovali u protestima protiv ugovora kompanije s izraelskom vladom. Jedinica Alphabet (GOOGL.O) potvrdila je da je mali broj zaposlenika koji su protestovali ušao i prekinuo rad na nekoliko neodređenih uredskih lokacija.
"Fizičko ometanje rada drugih zaposlenika i sprečavanje pristupa našim objektima jasno je kršenje naših pravila i potpuno neprihvatljivo ponašanje", objavila je kompanija u priopćenju. Google je rekao da je zaključio pojedinačne istrage, što je rezultiralo otpuštanjem 28 zaposlenika, te da će nastaviti istraživati i poduzeti potrebne mjere.
U izjavi na Mediumu, radnici Googlea povezani s kampanjom "No Tech for Apartheid" nazvali su to "flagrantnim činom odmazde", navodeći da su neki zaposlenici koji nisu izravno sudjelovali u protestima, također bili među otpuštenima. "Radnici Googlea imaju pravo na miran protest protiv uvjeta i odredbi našeg rada", dodaje se u izjavi.
Frakcija koja protestuje kaže da projekt "Nimbus", s ugovorom vrijednim 1,2 milijarde dolara dodijeljen Googleu i Amazonu (AMZN.O) 2021. za opskrbu izraelske vlade uslugama u oblaku, podržava razvoj vojnih alata izraelske vlade.
U svojoj izjavi, Google tvrdi da "Nimbusov" ugovor "nije usmjeren na vrlo osjetljiva, povjerljiva ili vojna radna opterećenja relevantna za oružje ili obavještajne službe".
Protesti u Googleu nisu novost. Godine 2018. radnici su uspješno natjerali ovu kompaniju da odloži ugovor s američkom vojskom, vezan za projekt "Maven", namijenjen analizi snimaka dronova iz zraka s potencijalnom primjenom u ratovanju.
(Izvor: Arabi21)
Globalna polarizacija zbog rata u Gazi
Zapadne prijestolnice, koje glasno podržavaju Ukrajinu, brzo su osudile napade od 7. oktobra dok su podržale pravo Izraela da se "brani" napadajući Gazu. Čelnici pet vodećih zapadnih država -- SAD-a, Francuske, Njemačke, V. Britanije i Italije -- objavili su zajedničku izjavu, dva dana nakon napada, izražavajući nepokolebljivu podršku Državi Izrael i nedvosmislenu osudu Hamasa i njegovih užasnih terorističkih djela. Ali podjele u odgovoru mnogih država EU-a na krizu koja se razvija na Bliskom istoku postale su očite.
Njemačka, Austrija i Češka ostaju neke od najvjernijih pristaša Izraela u Evropi. Njemački su čelnici tvrdili, nekoliko puta, da je jedino mjesto Njemačke na strani Izraela, s obzirom na historiju njihove zemlje. U međuvremenu, češki premijer, Petr Fiala, nazvao je svoju zemlju "glasom Izraela u Evropi". Češka je bila jedna od 14 zemalja koje su glasale protiv rezolucije Generalne skupštine UN-a kojom se poziva na prekid vatre u Pojasu Gaze.
Irska, Španija i izjave glavnog diplomate EU-a Josepha Borrella u posljednje su vrijeme naginjale u korist Palestinaca, nakon što su hiljade civila ubijene. Borrell je govorio o rješenju na temelju uspostave dvije države i kritizirao SAD zbog slanja oružja Izraelu, dok broj mrtvih raste. Zemlje EU, osim Mađarske, upozorile su Izrael da ne pokreće ofanzivu na Rafah, strahujući od katastrofalnih posljedica.
Trenutno se EU suočava s dodatnim izazovom borbe protiv rastućeg antisemitizma i islamofobije, što je posljedica sukoba na Bliskom istoku. Zabrinutost Zapada za sve intenzivnija ratna dejstva Rusije u Ukrajini također je opravdana, ali usljed dvostrukih aršina u slučaju Gaze napori tih zemalja da pridobiju zemlje globalnog Juga da podrže odbranu Ukrajine, bit će sve teži. Zapadne zemlje izoliraju se na globalnoj sceni jer ih mnogi na globalnom Jugu optužuju za imperijalistički pristup i dvostruke standarde u reakcijama svojih vlada i rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba. Trend je dobio na zamahu od izbijanja rata u Ukrajini i pojavom BRICS-a, koji se u posljednje vrijeme sve više projicira kao geopolitički entitet i protuteža zapadnoj hegemoniji.
(Izvor: MEMO)
Političko licemjerje arapskih i muslimanskih vlada prema ratu u Gazi
Očekivalo se da će muslimanske i arapske zemlje snažno podržati Palestinu ili, barem, ostati neutralne. No, dok verbalno osuđuju Izrael za genocid i pozivaju na prekid vatre i bojkot Izraela, u stvarnosti ne uspijevaju pretočiti te stavove u akcije koje bi sigurno imale učinak na izraelsku ekonomiju i ratnu mašineriju. Naprimjer, arapske zemlje poput Saudijske Arabije, Kuvajta, Egipta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata zajedno posjeduju kompaniju The Arab Petroleum Pipeline Company, poznatu kao naftovod SUMED, sa sjedištem u egipatskoj Aleksandriji, koja čak i sada opskrbljuje Izrael sirovom naftom. Prema podacima Oil Change Internationala, neovisne skupine za čistu energiju i lobiranje, naftovod Sumed, koji ide od Crvenog mora do egipatskog mediteranskog lučkog grada Aleksandrije, osigurava Izraelu malu, ali redovnu opskrbu naftom. Od ukupnog izraelskog uvoza nafte, 60 posto dolazi iz Kazahstana i Azerbejdžana. Za arapske zemlje, sama ideja korištenja naftovoda SUMED, koji je u osnovi zamišljen kao projekt arapskog jedinstva, za opskrbu Izraela je najneugodnija i najsramotnija od svih.
(Izvor: Arabi2)
