Afganistanski borci ratuju na strani Asada za 500 dolara mjesečno
Mnogo se priča o borcima iz Evrope koji su svoje živote izložili opasnosti dolaskom u Siriju i pristupanjem u redove Nusre i IDIŠ-a. Hiljade stranih boraca ratuje na strani režima; dolaze iz Libana, Iraka, Jemena, a ima i šiija iz Afganistana. Izvori navode da su došli iz raznih regija i da su ih mobilisale iranske mreže koje im za učešće u vojnim aktivnostima plaćaju oko 500 dolara mjesečno.
Nema puno snimaka afganistanskih boraca koji se bore u redovima Asada. Priča o njima počela je u oktobru 2012. kad su borci Slobodne sirijske vojske zarobili jednog od njih i prikazali njegovo ispitivanje preko interneta. Nekoliko sedmica nakon prikazivanja ovog videa, procurio je drugi snimak režimskih vojnika za koji se kaže da je snimljen blizu naselja Džuber. U videu se vidi borac azijatskog izgleda koji veoma slabo govori arapski. Nakon toga odred koji se naziva “Ebu Amara” dostavio nam je slike koje su, kako kažu, našli u telefonu jednog afganistanskog borca koji je ubijen u bitkama u predgrađu Haleba.
Afganistanski borci u Siriji dolaze iz tri glavne grupe, jedna grupa bila je u Siriji već prije rata, veliki broj njih živio je u blizini navodnog mezara Zejneb na jugu Damaska. Njihov se broj procjenjuje na 2.000 ljudi iz etničke grupe Hazara koji govore perzijski. Druga grupa, koja je i najveća, dolaze iz Irana i mnogi od njih izbjegli su u Iran prije nekoliko decenija. Treća grupa je grupa afganistanskih boraca za koju se smatra da su dobrovoljci koje su vrbovale iranske mreže u Afganistanu, a u nekim izvještajima navodi se prošlogodišnje stradanje Afganistanaca koji imaju evropska državljanstva i australijsko državljanstvo.
Na početku su afganistanski borci bili u sklopu odreda “Ebu Fadl el-Abbas”, ali danas podaci potvrđuju da su sastavili novu vojnu formaciju koja se zove odred “Fatimija” i ona mobiliše upravo Afganistance.
(Izvor: AlArabiya.net)
Iračka vlada formira milicije za odbranu Bagdada
Prošlih sedmica militanti su brzo napredovali preko sjevera Iraka i zauzeli su Mosul, po veličini drugi grad u Iraku, i neke druge regije. U martu i aprilu ove godine borci Islamske države Iraka i Šama napredovali su do rubova Bagdada. Dvojica Malikijevih savjetnika rekli su da je tražio dobrovoljce iz milicija zbog njihovog iskustva u uličnim borbama nakon što je vidio jadno stanje njegove vojske.
Odred “Asaibu-ehlil-hakk” i odredi Hezbollaha poslali su borce u Siriju da brane vjerska mjesta. Tokom ispraćaja njihovih mrtvih, koji su poginuli u bitkama oko Bagdada u naselju El-Hurrijje, preko Facebooka su objavljivali brojeve telefona za mobilisanje novih boraca da učestvuju u bitki oko glavnog grada. Milicije su izvele nekoliko napada u sjeverno, južno i istočno od Bagdada, a u tim napadima stradalo je nekoliko civila. Nekoliko dana nakon napada, njihova su tijela dovezena u salu za obdukciju, što je vratilo najgore misli iz dana sektaškog rata koji je pogodio Irak između 2005. i 2008. Najgori napad ove vrste desio se na kraju marta kad su snage bezbjednosti i pripadnici milicije “Asaibu-ehlil-hakk” napali naselje Behrez i ubili 23 osobe nakon što su militanti bili zauzeli naselje.
U aprilu ove godine bolničko osoblje izjavilo je da su tijela 50 nepoznatih osoba stigla u mrtvačnicu. Ruke mnogih tih tijela bile su zavezane, a glave pogođene metkom iz vatrenog oružja. To je način na koji milicije inače ubijaju. Tijela su nađena na rubovima naselja Sadr City na istoku Bagdada i naselja Eš-Ša’la na zapadu.
Prije pada Mosula, aktivnosti milicije “Asaibu-ehlil-hakk” i Hezbollaha ostale su skrivene. Vođe i članovi ove dvije skupine priznali su aktivnosti milicije u posebnim razgovorima, ali glasnogovornici vlade i portparoli ove dvije skupine porekli su učestvovanje u borbi. Maliki je obećao da će naoružati dobrovoljce kako bi vratio Mosul, i vjerski autoriteti i političari pridružili su se njegovom pozivu. Glasnogovornik Ajetollaha Alija Sistanija, šiitskog autoriteta, pozvao je na dizanje oružja, a Sistani, najvažniji šiitski autoritet u Iraku, nije pozvao građane na uzimanje oružja u ruke tokom prošlog rata. Protivnici Malikija koji sebe predstavljaju kao umjerene u poređenju sa premijerom, poslali su dobrovoljce na prve linije oko Bagdada.
Član stranke Hizbud-da‘ve, kojoj pripada Maliki, izjavio je da nema drugog izbora osim da se pribjegne regrutiranju dobrovoljaca, bili oni iz plemena ili milicija, i priznao je da korištenje milicija slabi vlast države, ali da on “ne vidi drugi način da se Irak sačuva”.
(Izvor: AlJazeera.net)
Libijski muftija pozvao grupu Ensaruš-šari’a da se javno odreknu svojih stavova
Libijski muftija Sadik Garjani pozvao je skupinu Ensaruš-šeri‘a da se javno odreknu stavova u kojima ne priznaju vladu i nevjernicima proglašavaju pripadnike vojske i policije i pozivaju na pobunu protiv režima. U jednom pismu koje je objavljeno na stranici libijskog Vijeća za fetve pozvao ih je da se uključe u državni aparat i njegove ustanove i da učestvuju u predstojećim izborima za predstavnički dom. U razgovoru sa Al-Jazeerom izjavio je da je skupinu Ensaruš-šeri‘a pozvao da se javno odreknu stavova u kojima ne priznaju vladu i pripadnike vojske i policije proglašavaju nevjernicima i pozivaju na pobunu protiv režima, dodavši da je od njih tražio da se uključe u državni aparat i ustanove. On ih je podsjetio na to da oni preko ovih aparata i ustanova mogu da popravljaju stanje.
Također je izjavio da je od njih tražio da učestvuju na predstojećim izborima za predstavnički dom, jer “stolice će se na izborima popuniti bili mi zadovoljni ili ne, pa ako se ne popune sa onima koji žele hajr i istinu i pravdu i pomoć mazlumima, onda će se popuniti drugima koji će nas tlačiti kao i mnogi koji su nas tlačili i mnogim članovima Narodnog vijeća. Vi svojim ponašanjem, djelima i postupcima trebate davati primjer drugima.”
Vođa džemata Ensaruš-šeri‘a u Bengaziju, Muhammed ez-Zehavi izdao je saopćenje u kojem je upozorio SAD da se ne miješaju u krizu u Libiji i obećao je da će se SAD suočiti sa većom nevoljom od sukoba u koje se uvukla u Somaliji, Iraku i Afganistanu. Ez-Zehavi je optužio vladu SAD-a da pomaže penzionisanom oficiru Hafteru i da gura Libiju u građanski rat i prolijevanje krvi. Džemat, koji su SAD označile kao “teroristički”, u televizijskom saopćenju pozvao je da “se ne sluša onaj ko želi da nas podijeli”, optužujući Haftera da je “sluga američkih obavještajnih službi”, i zaprijetio mu je da će “završiti na isti način kao Muamer Gadafi”.
Ez-Zehavi je ustvrdio da su njegov džemat i saveznici odlučni u borbi protiv tirana Haftera, obraćajući se u govoru posebno libijskim plemenima koja je pozvao da “ne uvlače svoje sinove u smutnju”. Također, optužio je arapske zemlje da stoje iza pokreta Haftera koji je optužio da samo želi vlast i vraćanje diktature u Libiju. Ovaj džemat optužen je da stoji iza napada na zapadne urede, posebno iza napada 11. septembra 2012. na američki konzulat u Bengaziju u kojem je ubijen američki ambasador i trojica njegovih službenika.
(Izvor: AlJazeera.net)
Šiije i sekularisti pozivaju na “svjetski dan skidanja hidžaba” u Egiptu
Beha Enver Muhammed, portparol egipatskih šiija, pozvao je na određivanje jednog svjetskog dana za skidanje hidžaba na kraju septembra. U izjavama koje je prenijelo više agencija, rekao je: “U ovoj akciji koja će biti organizovana na trgu Tala’at Harb učestvovat će veliki broj Egipćanki”, ukazujući na to da će partija pružiti psihološku pomoć i savjete za djevojke koje su natjerane da nose hidžab ili koje žele da ga skinu.
Muhammed smatra da nije moguće da komad platna može da odredi veličinu imana i stepen povezanosti insana sa svojim Gospodarom jer vjerovanje i nevjerovanje su dvije stvari koje su ljudima nepoznate, a Allah ne gleda na naš izgled, odjeću i formu nego gleda šta su naša srca zaradila. Također smatra da je kultura hidžaba bila strana egipatskom narodu i da hidžab nije spomenut u Kur’anu u smislu da je to pokrivanje glave, nego to su mišljenja i tumačenja nekih ljudi iz Arapskog zaljeva koji trguju vjerom, ukazujući na to da je hidžab žene njen razum. Sa druge strane, Šejma Mahmud, članica Egipatske sekularističke stranke, koja je u fazi osnivanja i glavni koordinator za akciju, rekla je: “Poziv za učestvovanje u ‘svjetskom danu skidanja hidžaba’ bit će upućen svim sekularističkim pokretima i civilnim liberalnim strujama, kao i feminističkim organizacijama, organizacijama civilnog društva, strankama i jednom broju javnih ličnosti, od kojih su najistaknutije Ferida Šubaši, Ikbal Berakeh, Fatima Naut, Noval Sa’di i neki šejhovi sa Azhara.” Ona je ustvrdila da je egipatski narod “sekularistički narod po prirodi iako toga možda nije svjestan”. Istakla je da su mnoge djevojke natjerane da nose hidžab od strane porodice, ili društva, ili zbog straha od napastvovanja, ili nakon ubjeđivanja da je to obaveza. Šejma Mahmud kaže da će se organizovati novinarska konferencija na kojoj će neke djevojke ispričati svoju priču o hidžabu i o tome kako su skinule hidžab i kako time prkose društvu.
(Izvor: Zamanalwsl.net)
