Najznačajniji ustavni amandmani izglasani na referendumu u Turskoj
Predsjedničke ovlasti:
Prema novom Ustavu, predsjednik je ojačao svoje izvršne ovlasti te sada može direktno imenovati zvaničnike u javnom sektoru, uključujući i imenovanje ministara. Ipak, član IX omogućava otvaranje istrage protiv predsjednika Republike na prijedlog koji podrži dvotrećinska većina od ukupnog broja članova turskog parlamenta. Član X omogućava da predsjednik imenuje jednog ili potpredsjednika. Ustavnim amandmanima također je ukinito mjesto premijera, a ukinut je i zakon koji zahtijeva da predsjednik Republike po stupanju na tu dužnost prekine vezu sa političkom strankom kojoj pripada. Prema članu IV, parlamentarni i predsjednički izbori u Turskoj održavat će se jednom svakih pet godina, za razliku od ranije svake četiri godine. Novim ustavnim promjenama predsjednički i parlamentarni izbori održavat će se istog dana, a parlamentarni zastupnik ima pravo da se kandidira više puta. Predsjednik i parlament zajedno će moći da biraju četiri člana Vrhovnog vijeća sudija i tužilaca, koje imenuje i razrješava službenike u pravosudnom sistemu, dok vojni sudovi neće biti dozvoljeni u budućnosti osim kao disciplinska mjera u vojsci.Vanredno stanje:
U skladu sa novim tekstom Ustava, vanredno stanje će se izreći samo u slučaju “ustanka protiv domovine” ili “nasilja koje predstavlja rizik za podjelu nacije”. Odluku o tome donosi predsjednik, a potvrđuje parlament.Parlament:
Parlament će povećati broj članova sa 550 na 600, a minimalna dob zastupnika će se smanjiti sa 25 na 18 godina. Parlament će zadržati moć da donosi, dopunjava i ukida zakone. Parlament će također biti u mogućnosti da nadzire učinak predsjednika, koji će imati ovlasti da izda predsjednički dekret o svim pitanjima koja se odnose na njegove izvršne ovlasti. Ako je predsjednik optuženi ili postoji sumnja u da je upleten u kriminal, parlament će u ovom slučaju tražiti provođenje istrage.(Izvor: aljazeera.net)
Dubai proglašava kraj ere papirologije
U okviru pokretanja Centralne platforme na kojoj se nalaze podaci svih vladinih agencija, emirat Dubai najavio je svoju namjeru da do 2021. godine obustavi korištenje papira u administrativnim postupcima. Time će svojim građanima uštedjeti mnogo vremena. Šeik Hamdan b. Mohammed b. Rašid, princ od Dubaija i predsjednik Izvršnog vijeća Emirata, rekao je da će Dubai posljednji dokument na papiru izdati 2021. godine i time označiti kraj ere papirologije.
Hamdan b. Rašid rekao je: “Bez obzira na uspjeh postignut digitalizacijom sistema, vjerujem da budućnost zahtijeva radno okruženje bez papira gdje je fokus vlade na to da razvija planove i strategije za postizanje boljeg životnog standarda za ljude kako bi i uštedjeli vrijeme i trud daleko od postupaka papirologije, tako da će se 2021. godine proslaviti posljednje izdavanje dokumenta na papiru u Dubaiju.”
Younis Al-Nasser, izvršni direktor Dubai podataka, rekao je: “Centralna platforma okuplja sve podatke vladinih agencija, tako da su svi podaci dostupni odgovarajućem organu kada im to zatreba.” On je rekao: “Platforma podatka koja nosi naziv Dubai Pulse poboljšat će operativnu efikasnost kroz smanjenje troškova za pristup podacima.”
Platforma će omogućiti otvorenu razmjenu podataka između javnog sektora i privatnog sektora i pojedinaca, što će stvoriti nove mogućnosti da učestvuju u radu i efikasno doprinose digitalnoj transformaciji emirata Dubai u potpunosti.
Platforma će omogućiti građanima da klikom miša ili pritiskom na smartfon upišu dijete u školu, uplate ček zdravstvenog osiguranja i obave druge administrativne poslove.
(Izvor: gulfnews.com)
Koliko košta “majka svih bombi” korištena u martovskom napadu u Afganistanu
Korištenjem “majke svih bombi” u Afganistanu, Donald Trump je dramatizirao američki neuspjeh u dobijanju “oca svih ratova” – sukob koji je započeo George W. Bush 2001. godine, kada je napao talibanski režim u Kabulu.
Finansijski troškovi su osnovni element rata jer se odražavaju na ekonomsku stabilnost zemlje.
Američki predsjednik upotrijebio je jednu od najvećih američkih vojnih nenuklearnih bombi da ubije 36 osoba u državi Nangarhar u Afganistanu, što je odluka koja je, gledano s vojnog stajališta, veoma zbunjujuća. Vrijednost svake bombe tipa GBU-43/B iznosi šesnaest miliona dolara. Proizvedeno je svega dvadeset ovih bombi. To znači da je američka vojska potrošila oko 5% zaliha ovih bombi potrošivši 450 hiljada američkih dolara za ubistvo jednog protivničkog borca. Poređenja radi, normalna bomba težine od 450 kg, kao što je MK-8 koja se koristi u zračnim udarima u Siriji i Iraku, košta oko dvanaest hiljada američkih dolara, ili, recimo, krstareća raketa tipa Tomahawk košta od oko milion dolara.
(Izvor: huffpostarabi.com)
Upoznajte militantnog monaha koji širi islamofobiju u Indiji
Yogi Adityanath, novi guverner indijske države Uttar Pradesh, je tvrdokorni hinduistički monah koji je na dužnost stupio u martu mjesecu ove godine. Uttar Pradesh, država sa populacijom od 200 miliona (za referencu, Brazil ima 200.400.000 stanovnika), najveća je država u Indiji i ima veliki utjecaj na nacionalnu politiku. To je također nestabilna država, u kojoj je 1992. godine bilo ozbiljnih nemira zbog spornog hrama, u kojem je poginulo više od 2.000 ljudi.
Monah Adityanath je kontroverzna ličnost poznata po militantnoj i antimuslimanskoj retorici. On je bio glasni zagovornik kampanje pod nazivom Love džihad koja je imala za cilj da zaustavi udaju hindu žena za muslimane. Osnovna teza kampanje je da se muslimanski mladići žene Hinduskinjama kako bi ih preveli na islam, te je to nazvao ljubavnim džihadom.
Njegove pristalice su pozivale na iskopavanje muslimanki iz njihovih grobova.
U 2015. godini izjavio je da bi, kad bi dobio priliku, postavio idole hinduističkih bogova u svakoj džamiji. U 2014. godini, rekao je: “Ako [muslimani] uzmu jednu djevojku Hinduskinju, mi ćemo uzeti 100 muslimanskih djevojka. Ako oni ubiju jednog Hindusa, mi ćemo ubiti 100 muslimana.”
U decembru ove godine navršit će se 25 godina od hinduističkog uništenja historijske Babri džamije u gradu u kojem se nalazi hinduistički hram Ayoudhya u državi Uttar Pradesh, kako bi se izgradio hram posvećen hinduističkom bogu Rami. Hindusi tvrde da je džamija bila izgrađena na ruševinama hrama iz Mughal ere.
Adityanathov dolazak na čelo Uttaer Pradesh države koja je više od dva desetljeća leglo napetosti između dvije vjerske grupe ukazuju na to da islamofobija uzima sve više maha u Indiji. Prošle godine hinduistička rulja je linčovala muslimana u gradu zvanom Dadri u Uttar Pradesh zbog toga što je navodno zaklao kravu, koja je Hindusima sveta životinja.
(Izvor: washingtonpost.com)
