Početna

Glavobolja

U današnjem vremenu brojne su zdravstvene tegobe kojima su izloženi svi ljudi, a jedna od najrasprostranjenijih jeste glavobolja. Sasvim je sigurno da ne postoji nijedan čovjek koji barem jednom u životu nije osjetio glavobolju. Kako je to najzastupljeniji zdravstveni problem među svim starosnim skupinama, potrebno je upoznati se sa glavoboljom i njenim vrstama i dati osnovne upute za njeno lakše podnošenje i otklanjanje.

Devedeset posto populacije svakodnevno ima glavobolje, sedamdeset posto ima epizodne glavobolje, pedeset posto doživjelo je vrlo ozbiljne glavobolje, dvadeset posto ima teške glavobolje koje se vraćaju, dvanaest posto ima migrenske glavobolje i četiri posto populacije ima hronične svakodnevne glavobolje.

Treba reći da je razlika između uvjetno kazano “obične” glavobolje i migrene jednaka razlici između toga da vas udari obično biciklo i avion. To znaju svi oni koji imaju migrene, a ovu usporedbu na jednom seminaru održanom u Londonu naveo je eminentni neurolog prof. dr. Richard Greenwood.

Glavobolja je simptom mnogih neuroloških i vaskularnih bolesti, infekcija, stresa kao mnogih drugih stanja, i predstavlja pojavu boli različitog oblika i intenziteta u različitim lokalizacijama glave. Može se reći da skoro ne postoji osoba koja se nije susrela barem jednom sa glavoboljom u toku svog života.

Iako postoje brojne podjele glavobolja, najčešća je sljedeća:

● Vaskularne – usljed abnormalne reakcije krvnih sudova;

● Tenzione – usljed kontrakcije mišića vratne muskulature (tip glavobolje koja nastaje prilikom stresa);

● Sekundarne – simptomatske (infekcija, ili tumor može biti uzrok ovih glavobolja);

● Idiopatske – kod kojih nema patoloških promjena i ne zna se tačan uzrok.

Novija klasifikacija dijeli glavobolje na jedanaest grupa:

● migrena,

● glavobolja u grupama (klaster),

● glavobolja tenzionog tipa,

● glavobolja u vezi sa povredom glave,

● glavobolja zbog vaskularnih poremećaja,

● glavobolja u vezi sa nevaskularnim intrakranijalnim (unutar lobanje) poremećajima,

● glavobolja uzrokovana različitim supstancama,

● glavobolja uzrokovana infekcijama,

● glavobolja zbog metaboličkih poremećaja,

● glavobolja uzrokovana poremećajima vrata, uha, nosa, sinusa,

● kranijalne neuralgije.

Nakon ovih klasifikacija, detaljnije ćemo se upoznati sa svakom skupinom posebno, sa malo većim naglaskom na migrenu, tenzione glavobolje i klaster glavobolje, zato što su to najčešći tipovi glavobolja s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu.

 

(Korištena literatura: Neuroscience – Exploring the Brain, 3rd Edition; Mark F. Bear, B.W. Connors, 2006; Coping with Headaches and Migraine, Alison Frith, 2009; Migraine& other Headaches, Anne McGregor, 2006)

Tekst Glavobolja je objavljen u broju 65, 3. mart 2015. - 12. džumadel-ula 1436. AH, Permalink

Povezano

Naše zdravlje Broj 66

Migrena

Glavobolja je bolan fenomen sa kojim se svako od nas susreo barem jednom u životu. U prošlom broju naveli smo standardne podjele i vrste glavobolje, kao i osnovne razlike među njima. U ovom tekstu fokusirat ćemo se na migrenu, jer je, bez sumnje, najčešće susretana u ljudskoj populaciji.

Naše zdravlje Broj 134

Kraj ljeta, “food noise” i kalorijski deficit

Ljeto nam je bilo dugo i toplo. Vrelina i sparina bile su dio svakodnevnice. Snalazili smo se i nadmudrivali toplinu svaki dan. Unatoč mišljenju da se ljeti jede manje kalorična hrana i da se lakše skidaju kilogrami, ipak mnogi su dobili i koji kilogram više. To je stoga što mnogi od nas, ako ne i velika većina, sjede u udobnom hladu domova vještački dobivenom i toplina spolja nema utjecaja na naš metabolizam i način ishrane. Štaviše, mnogi posežu za hranom i više nego inače. Ako se tome doda koji sladoled, desert, manjak kretanja zbog toplinskih udara, imamo fin recept za dobijanje na kilaži. Mnogi su priznali da su u takvim prilikama zapravo malo više razmišljali o hrani i stalno bili u potrazi za novim zalogajem i gastro zadovoljstvom. Ako spadate u ovu grupu, onda ste iskusili svojevrstan fenomen koji se naziva “food noise”.