Vođa vjernika Omer b. Hattab, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Djela se vrednuju prema namjerama i svakom čovjeku pripada ono što je namjeravao. Čija hidžra bude radi Allaha i Njegovog Poslanika, ona je, uistinu, radi Allaha i Njegovog Poslanika, a čija hidžra bude radi ovosvjetske koristi koju želi postići, ili žene kojom se želi oženiti, njegova je hidžra radi onoga zbog čega je čini." (Muttefekun alejhi: Buhari, 1, i Muslim, 1907)
Majka vjernika Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Jedna će vojska krenuti u pohod na Kabu, pa kada dođe do velikog pustinjskog prostranstva, svi iz te vojske propast će u zemlju, od prvog do zadnjeg." Aiša kazuje: "Tada sam upitala: 'Allahov Poslaniče, kako će propasti u zemlju od prvog do zadnjeg kada će među njima biti i podređenih, a i prisiljenih?', a on reče: 'Propast će u zemlju od prvog do zadnjeg, a zatim će biti proživljeni shodno svojim nijetima.'" (Muttefekun alejhi: Buhari, 2118, i Muslim, 2884. Tekst hadisa je Buharijev.)
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Poslije osvojenja Meke nema hidžre, već ima džihad i nijet, a kada se pozovete u borbu, odazovite se." (Muttefekun alejhi: Buhari, 3900, i Muslim, 1864) U ovom hadisu ukazuje se na to da se više ne može činiti hidžra iz Meke, jer je ona postala islamska sredina.
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhuma, kazuje: "Kada smo s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, bili u jednom pohodu, on je rekao: 'U Medini ima ljudi koji su, dok ste vi putovali i prolazili kroz doline, bili sa vama, ali ih je bolest spriječila da vam se pridruže.'" (Muslim, 1911) U drugoj verziji navodi se: "Oni su sa vama učestvovali u nagradi."
Enes, radijallahu anhu, kazuje: "Vratili smo se s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, iz Pohoda na Tebuk, pa je rekao: 'Ostavili smo neke ljude u Medini i nismo prošli ni kroz jedan klanac i ni kroz jednu dolinu a da oni nisu bili sa nama. Opravdano su bili spriječeni.'" (Buhari, 2848)
Ebu Jezid Ma'n b. Jezid b. Ahnes, radijallahu anhum -- a on, njegov otac i djed bili su ashabi -- kazuje: "Jednom prilikom moj otac Jezid izdvojio je nekoliko dinara da ih podijeli kao sadaku, te ih je stavio pored nekog čovjeka u džamiji, a ja sam došao, uzeo ih i otišao kući. Kad sam to spomenuo ocu, on mi je rekao: 'Tako mi Allaha, nisam imao namjeru dati ih tebi!' Na to sam se požalio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i zatražio od njega da o tom slučaju donese presudu, a on je rekao: 'Jezide, tebi pripada ono što si namjeravao, a tebi, Ma'ne, pripada ono što si uzeo.'" (Buhari, 1422)
Sa'd b. Ebu Vekkas, radijallahu anhu, jedan od deseterice kojima je obećan Džennet, Allah njima bio zadovoljan, kazuje: "U godini Oproštajnog hadža teško sam se razbolio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao je da me obiđe, a ja mu rekoh: 'Allahov Poslaniče, vidiš koliko je ozbiljna moja bolest. Imam dosta imetka, a nasljeđuje me samo moja kćerka. Hoću li drugima podijeliti dvije trećine svoga imetka?' On reče: 'Ne.' Upitah: 'A polovinu, Allahov Poslaniče?' On odgovori: 'Ne.' Upitah: 'A trećinu, Allahov Poslaniče?' Na to on odgovori: 'Može trećinu, a i ona je puno! Bolje ti je da svoje nasljednike ostaviš neovisnima nego da ih ostaviš siromašnima i da prosjače od ljudi. Ti nećeš potrošiti nešto želeći time Allahovo zadovoljstvo a da za taj trošak nećeš biti nagrađen, pa čak i za zalogaj koji staviš u usta svojoj supruzi.' Upitao sam: 'Allahov Poslaniče, hoću li ja ostati iza svojih drugova?', a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: 'Ako budeš dugo živio iza svojih drugova i budeš činio dobra djela, kojima želiš Allahovo zadovoljstvo, tvoj stepen i veličina kod Allaha samo će se povećavati. Možda ćeš ti poživjeti sve dok se neki ljudi ne okoriste tobom, a drugi budu osjetili štetu od tebe. Allahu, upotpuni mojim ashabima njihovu hidžru i nemoj ih vratiti tamo odakle su došli. Međutim, Sa'd b. Havla je nevoljnik.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, žalio je za njim zato što je umro u Meki." Sa'd b. Havla bio je jedan od prvaka muhadžira i učestvovao je u Bitki na Bedru. Umro je za vrijeme Oproštajnog hadža. (Buhari, 1295, i Muslim, 1628)
Ebu Hurejra Abdurrahman b. Sahr, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah ne gleda u vaša tijela, niti u vaše likove, već gleda u vaša srca." (Muslim, 2564)
Abdullah b. Kajs, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o čovjeku koji se bori da pokaže svoju hrabrost, o čovjeku koji se bori zbog plemenske pristrasnosti i o čovjeku koji se bori da bi ga ljudi vidjeli -- koji je od njih na Allahovom putu, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj ko se bori da Allahova riječ bude gornja, on se bori na Allahovom putu." (Buhari, 123, i Muslim, 1904.)
Nufej b. Haris es-Sekafi, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se dva muslimana sukobe sabljama, i ubica i ubijeni će u Vatru." Upitah: "Allahov Poslaniče, za ubicu nam je jasno, ali zašto ubijeni?", a on odgovori: "Jer je i on nastojao ubiti onog drugog." (Buhari, 31, i Muslim, 2888)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čovjekov namaz u džematu bolji je od namaza koji obavi na tržnici, ili namaza koji klanja u svojoj kući, za više od dvadeset i nekoliko puta. To je zbog toga što, kada čovjek propisno i potpuno uzme abdest, a zatim ode u džamiju isključivo s namjerom da klanja u džematu, sa svakim njegovim korakom povećava mu se po jedan stepen i oprašta po jedan grijeh sve dok ne uđe u džamiju, a od trenutka kada u nju uđe, on je u namazu sve dok je u džamiji zbog namaza. Svakog od vas meleki blagosiljaju dokle god se nalazi na mjestu na kojem klanja, govoreći: 'Allahu, smiluj mu se! Allahu, oprosti mu! Allahu, primi njegovo pokajanje!' Meleki to čine sve dok čovjek na tom mjestu nekoga ne uznemiri ili izgubi abdest." (Buhari, 647, i Muslim, 649, a ovo je Muslimova verzija.)
Abdullah b. Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio od svoga Gospodara: "Uzvišeni Allah odredio je šta je dobro, a šta je zlo, i objasnio: ko naumi da učini dobro djelo, pa ga ne učini, Allah mu ga upiše kao da ga je i učinio; a ko naumi da učini dobro djelo i učini ga, Allah mu upiše nagradu od deset do sedam stotina puta, ili još mnogo veću. A ko naumi da učini loše djelo, pa ga ne učini, Allah mu to upiše kao dobro djelo; a ko naumi da učini loše djelo i učini ga, Allah mu upiše samo jedno loše djelo." (Buhari, 6491, i Muslim, 131)