Omer obnavlja džamiju El-Aksa
Džamija El-Aksa, koju je sagradio Ibrahim, alejhis-selam, bila je izložena prirodnim nepogodama (u godini 135. n. e.), a kada su Rimljani osvojili Jerusalem, car Hadrijan (117--138. n. e.) naredio je potpuno uništenje grada, nakon čega je na tom mjestu izgradio novi grad nazvan Elia Capitolina, stari hram zamijenio je novim hramom posvećenim paganskom bogu Jupiteru Kapitolinskom. U tom periodu Rimljani su izvršili konačni masakr nad stanovništvom, koji je označio kraj sudbine židova u Palestini, kako politički tako i demografski i religijski. Time je okončana veza između židova i Palestine na političkoj, demografskoj i vjerskoj razini. (Vidjeti: Historijske studije iz Kur'ana, 3/127)
Iako je u tom periodu džamija El-Aksa bila srušena, mjesto na kojem se nalazila ostalo je poznato i smatralo se i dalje svetim. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio je namaz ostalim vjerovjesnicima na ruševinama El-Akse tokom noći Israa i Miradža. (El-Kasasul-kur'ani, 1/414)
U vrijeme vladavine Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, muslimani su počeli obnavljati džamiju El-Aksu. Kada je Omer ušao u Bejtul-Makdis, zagarantovao je sigurnost njegovim stanovnicima u sporazumu poznatom kao sporazum Omera za stanovnike Ilije i ovaj sporazum i dan-danas postoji i čuva se u Crkvi Svetog groba u Kudsu.
Nakon potpisivanja sporazuma, Omer b. Hattab, radijallahu anhu, krenuo je u obilazak grada i kada je došao do Crkve Svetog groba, mujezin je počeo učiti ezan. Tada je patrijarh rekao Omeru: "Obavi namaz", ali Omer, radijallahu anhu, odgovori: "Ne, jer ako bih ovdje obavio namaz, muslimani bi kasnije preuzeli ovo mjesto da obavljaju namaze i govorili bi: 'Omer je ovdje klanjao.'" (Abdullah et-Tel, Hatar el-jehudijje, el-alemijje alel-islam vel-mesihijje, str. 129)
Omer, radijallahu anhu, čovjek poznat po svojoj čvrstini, odlučnosti i dostojanstvu, dao je svijetu nenadmašan primjer tolerancije i časti -- iako je bio u poziciji moći i mogao je da ne ostavi kamen na kamenu, to nije učinio, jer veličanstvenost islama u punom je sjaju obasjavala njegovo biće i odražavala se na njegovom karakteru.
Omer el-Faruk, radijallahu anhu, nastavio je potragu za El-Aksom i kada mu je pokazano da se na mjestu El-Akse nalazi smetljište, zasukao je rukave i počeo čistiti mjesto na kojem se nekad uzdizao mesdžid, a u tome su mu se pridružili i ostali muslimani, vojnici. Tako su radili i ostali veliki ashabi, neka je Allah zadovoljan svima njima.
Kada su završili sa čišćenjem, Omer, radijallahu anhu, prostro je svoj ogrtač i na njemu je obavio namaz. To je bio prvi namaz muslimana u El-Aksi nakon namaza Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Omer, radijallahu anhu, klanjao je dva rekata: na prvom rekatu proučio je suru Sad, u kojoj se spominje Davud, alejhis-selam, a na drugom rekatu proučio je suru El-Isra.
Prvi koji je nakon preuzimanja Jerusalema proučio ezan bio je Bilal, radijallahu anhu, mujezin Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Dakle, Bilal nije učio ezan od smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, osim u Džabiji, nakon što su se okupile islamske vojske.
Tada je Omer b. Hattab, radijallahu anhu, naredio da se izgradi džamija El-Aksa i od tada je ponovo zablistala i dobila status koji joj pripada nakon poniženja koje su joj nanijeli kršćani. (Tarik Suvejdan, Falestin et-tarih el-musaver, str. 85)
Omer, radijallahu anhu, vratio je El-Aksi njenu duhovnu i civilizacijsku ulogu. Allah je podario da Omer oživi ovaj blagoslovljeni mesdžid, koji je nastavio da služi prirodnoj svrsi, a to je zapravo nastavak putovanja vjerovjesnika i poslanika, i ispunjavanje njegove vječne islamske misije zasnovane na monoteizmu i posvećenosti obožavanju samo Allaha. (Abdullah et-Tel, Hatar el-jehudijje, el-alemijje alel-islam vel-mesihijje, str. 129)
Autor: Muhammed es-Sallabi
Priredio: Mr. hfz. Edin-ef. Redžepović