“Čitaj u ime svoga Gospodara!”
Zašto muslimani treba da čitaju svakog dana?
Koliko dnevno čitamo? Koliko dnevno proučimo stranica Kur’ana? Koja je posljednja knjiga koju smo pročitali? Odmah da razjasnimo: pod “čitanjem” se ovdje ne misli na FB poruke, uputstva za upotrebu tehničke opreme ili sastava na kutiji keksa. Misli se na knjige ili članke “teže” sadržine. Pošto naša omladina, zbog zaokupiranosti tehničkim dostignućima, često zanemaruje ovu važnu aktivnost, potrebno je da ih podsjetimo na velike koristi koje mogu dobiti od čitanja knjiga. Krenimo redom:
● Čitanje vježba mozak, trenira ga da redovno misli i promišlja, donosi zaključke i prima nove sadržaje koje će ugraditi u već postojeće. Aktivnost mozga možete uporediti s aktivnošću bilo kojeg mišića – ako ne vježbate i ne koristite ga, očekuje ga atrofija. Najtačnije bi rekli biolozi: funkcija pomaže optimalan rad organa. Ako vam je potreban vaš organ kojim mislite, morate da čitate. Ako mislite da vam ne treba, onda ništa.
● Čitanje umanjuje stres. Čitanje je možda najbolji način da zaboravite poslovne obaveze, gust raspored za naredne dane, brige koje su neminovne. Čitanje je djelotvorna antistres terapija. Probajte i uvjerit ćete se i sami. Sljedeći put kad budete nervozni, uzmite Kur’an i proučite nekoliko stranica, pa ćete vidjeti kako problemi nestaju.
Što više čitate, više je i riječi kojima raspolažete. Što više riječi koristite, imate više samopouzdanja, lakše i jednostavnije možete da kažete šta mislite i osjećate, ljudi vas više cijene, slušaju i primjećuju. O napretku u poslovnom svijetu suvišno je govoriti – dobar rječnik daleko će vas odvesti.
● Što više čitate, bolje pamtite. Što više učite Kur’an napamet, sve vam je lakše. Slična je situacija i s drugim knjigama. Da biste, recimo, pročitali jedan historijski roman, morate da zapamtite imena likova, njihove osobine, životne situacije, mjesta dešavanja. Mnogo puta se susrećete s pojavama i predmetima za koje ranije niste čuli. Toliko je toga što treba zapamtiti da bi se došlo do kraja samo jedne knjige. A, zamislite koliko toga zapamtite ako sedmično pročitate barem jednu, pa puta 52 za godinu dana! Ovakvim treningom vaš je mozak uvježban da pamti, pa će daleko lakše pamtiti i spisak namirnica za kupovinu, a kamoli nešto zahtjevnije.
● Čitanje vas uči da analizirate, kritizirate, upoređujete, iznosite svoje mišljenje. Nije sve u memorisanju likova i događaja. Dok čitate, sigurno razmišljate o vrijednosti toga što čitate, upoređujete sa sličnim, možda zapisujete sa strane dijelove vrijedne pažnje. Pa, još kada s nekim razmjenjujete utiske o pročitanoj knjizi, tek tada shvatite da vas čitanje uči da analizirate. Šta ima bolje za vijuge?
● Pažnja i koncentracija najbolje se vježbaju čitanjem. Znate i sami da što više čitate, više vam se čita i sve vam je manje vremena i energije potrebno za štivo. Danas su koncentracija i pažnja u prilično lošem stanju – sve se radi u isto vrijeme (odgovaranje na e-mail, ćaskanje sa drugima, provjera telefona...). A, dok čitate? Vi ste u knjizi i ni na jednom drugom mjestu. To se zove pažnja i koncentracija. Probajte da prije škole učite Kur’an 15–20 minuta. Vidjet ćete koliko ćete u učionici imati bolji fokus.
● Što više čitate, bolje ćete pisati. Nije ovdje samo pitanje bogatijeg rječnika. Ako mnogo čitate, susrećete se s isto toliko različitih stilova koje nesvjesno prihvatate i zatim pravite svoj stil, poseban, svojstven samo vama. Zar to nije jedna od odlika velikih pisaca?
(Nedim Botić, prof.)
Hidžab povećava samopouzdanje djevojaka i zadovoljstvo vlastitim izgledom
Britanske muslimanke koje nose hidžab osjećaju se puno bolje u svom tijelu nego one žene koje ga ne nose, rezultati su istraživanja objavljenog u naučnom časopisu British Journal of Psychology.
Istraživanje koje je proveo doktor Viren Swami i njegove kolege sa Univerziteta u Westminsteru proučavalo je probleme vezane za tjelesni izgled i percepciju vlastitog tijela među britanskim muslimankama.
Doktor Swami objašnjava: “Na Zapadu je anksioznost i nezadovoljstvo po pitanju tjelesnog izgleda toliko rasprostranjeno među ženama da se smatra normalnim. Ovo istraživanje imalo je za cilj da istraži koliko su ovakvi stavovi zastupljeni unutar britanske muslimanske zajednice.”
Ukupno 587 žena iz Londona, u dobi između 18 i 70 godina, učestvovalo je u nizu testova. Od ove grupe, 218 žena istaklo je da nikad nisu nosile hidžab i 369 žena istaklo je da su nosile ili nose neke oblike hidžaba.
Učesnice su bile podvrgnute određenom broju upitnika koji su od njih zahtijevali da ocijene vlastite osjećaje o (ne)zadovoljstvu vlastitim tijelom, koliko mediji na njih vrše pritisak da budu “atraktivne” i koliko su one religiozne. Bile su također upitane da povežu svoje vlastite figure s nizom ženskih silueta koje su varirale između anoreksičnih i pretilih.
Rezultati su pokazali da su žene koje su nosile hidžab generalno imale pozitivnije mišljenje o svom tjelesnom izgledu, te su bile pod manjim utjecajem ideala o ljepoti koje su im nametali mediji.
Doktor Swami objašnjava: “Iako su rezultati pokazali određenu razliku između žena koje nose i onih koje ne nose hidžab, oni dokazuju da hidžab nudi muslimanki zaštitu i osigurava pozitivne osjećaje o vlastitom tjelesnom izgledu. Pokazalo se da su žene koje nose hidžab sposobnije da se distanciraju od zapadnjačkih ideala o mršavosti.”
“Ovi rezultati mogu imati koristan utjecaj na preventivne programe koji za cilj imaju promociju zdravije tjelesne slike među muslimankama na Zapadu. Naprimjer, prepoznavajući one aspekte korištenja hidžaba koji su povezani s prihvatanjem vlastitog tijela, moguće je da se u budućim studijama izoliraju faktori koji mogu biti predmet preventivnih programa.”
(Izvor: The British Psychological Society; Naučni rad: “Is the Hijab Protective? An Investigation of Body Image and Related Constructs Among British Muslim Women")
Predbračne – haram veze negativno utječu na mentalno zdravlje djevojaka
Nova studija otkrila je da problemi i raskid romantičnih veza utječu veoma snažno na adolescentice, te ostavljaju velike negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje.
“Otkrili smo da rizik od obolijevanja od teških oblika depresije, misli o samoubistvu i pokušaja samoubistva, raste s porastom problema u predbračnim vezama. Ukoliko sve ne ide onako kako su zamislile, djevojčice mogu patiti od velikih mentalnih problema”, ističe autor studije Brian Soler, asistent sociogije iz Robert Wood Johnson Foundation Centra pri Univerzitetu New Mexico.
Studija nazvana: “Caught in a Bad Romance: Adolescent Romantic Relationships and Mental Health / Uhvaćeni u lošoj vezi: Adolescentske romantične veze i mentalno zdravlje”, objavljena je u posljednjem Žurnalu zdravlja i društvenog ponašanja (Journal of Health and Social Behavior). Korišteni su podaci više od 5.300 srednjoškolaca iz SAD-a, a potom su ispitivane posljedice koje na njihovo mentalno zdravlje ostavljaju romantične veze.
Soller je mjerio neautentičnost veze tako što je poredio način na koji adolescenti pričaju o svom idealnom obliku veze s načinom na koji se odigrava njihova posljednja romantična veza.
“U početnom intervjuu, istraživači su adolescentima ponudili veliki broj karti na kojima su opisani događaji koji se obično dešavaju unutar predbračnih veza, poput držanja za ruke, ljubljenja i intimnih odnosa”, kaže Soller. Ispitanici su zadržali karte koje opisuju neke radnje koje planiraju u svojoj idealnoj vezi, a potom su odredili redoslijed dešavanja tih događaja. Nakon godinu dana, ponovili su vježbu, ali ovaj put naveli su stvari koje su se desile u stvarnosti. Tokom oba razgovora, istraživači su učesnike pitali o njihovom mentalnom zdravlju.
Zašto problemi u vezama tako snažno utječu na djevojke?
“Romantične veze su veoma važan dio identiteta jedne djevojke i zato su snažno povezane s načinima kako se ona osjeća i šta misli o sebi, dobro ili loše. Kao rezultat toga, veze koje ne ispune očekivanja djevojke, veoma štetno djeluju na njeno emocionalno zdravlje”, kaže Soller.
Po pitanju implikacija ove studije, istraživači poručuju roditeljima, edukatorima i odgovornima za obrazovnu politiku da bi trebali iznaći načine kako pomoći izgradnju ličnosti djevojčica, da ne bi bile u tolikoj mjeri zavisne od romantičnih veza. “Djevojkama je potrebno pomoći da svoj identitet vežu za neke druge stvari, mimo romantičnih veza. To bi moglo poboljšati njihovo mentalno zdravlje i umanjiti negativne posljedice problematičnih veza”, rekao je Soller.
(Izvor: American Sociological Association [ASA])
