Šta znači “prednost” muškaraca nad ženama o kojoj se govori u suri En-Nisa
U prijevodu 34. ajeta sure En-Nisa spomenuta je “prednost" koju je Allah dao muškarcima nad ženama: “Muškarci vode brigu o ženama zato što je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato što oni troše imetke svoje.”
Da vidimo šta o tome piše u nekoliko najpoznatijih tefsira:
● Rekao je Ibn Abbas, radijallahu anhuma: “Znači da su muškarci ti koji naređuju, to jest one su dužne da im se pokoravaju u onome u čemu im je Allah naredio da budu pokorne svojim muževima.” (Taberi, Tefsir)
● Ibn Kesir u svom Tefsiru kaže: “To jest, on je njen vođa, njen nadređeni, on joj sudi, i on je ispravlja ako negdje pogriješi.” (Ibn Kesir, Tefsir)
● “Oni vode brigu o ženama svojim tako što ih odgajaju, čuvaju ih i štite ih.” (Džesas, Ahkamul-Kur’an)
Da li si postao “Facebook ovisnik”?
Naučnici iz oblasti psihologije izdvojili su nekoliko karakteristika osoba čije su stanje definirali kao “Facebook ovisnik” (Facebook Addiction Disorder – FAD), a koji vremenom, ukoliko se ne pozabavi tim problemom, može zapasti u ozbiljne probleme psihosocijalne prirode.
Pokazatelji da je neka osoba postala “Facebook ovisnik” jesu sljedeći:
● maksimalna koncentracija na sadržaj Facebook profila i potpuna nemarnost prema svim ostalim psihofizičkim aktivnostima u njegovoj okolini;
● osoba voli da je što više sama uz kompjuter ili telefon, bez volje da napušta kuću;
● želja za što većim brojem Facebook prijatelja, koji će redovno pratiti njegove aktivnosti;
● želja da za njegove aktivnosti i informacije sazna što veći broj ljudi, makar one i ne bilo tačne;
● stalna briga o tome da li se nešto novo desilo na njegovom profilu u trenucima kada nije na Facebooku;
● velika tuga kada nije u mogućnosti koristiti Facebook na nekoliko sati;
● kompjuter ili telefon ne koristi za neke druge aktivnosti osim za Facebook;
● kada izlazi sa svog profila, jedva čeka trenutak kad će se ponovo ulogovati...
(Dr. Muhamed Ferehat, izvor: islamway.net)
Učenici i studenti, čuvajte se pretjerivanja u spavanju!
Ibn Kajim u svojoj knjizi Medaridžus-salikin uvrstio je pretjerivanje u spavanju u jedan od pet velikih uzroka koje umrtvljuju vjerničko srce (čine srce tvrdim, okrutnim, bezosjećajnim i bezobzirnim u pogledu Allahovih uputa i zabrana). Navodeći kakve štetne posljedice izaziva pretjerano spavanje, Ibn Kajim kaže: “Pretjerano spavanje umrtvljuje srce, tijelo čini tromim, oduzima korisno vrijeme i uzrokuje kod čovjeka nemarnost i lijenost.”
Da li je mladićima dozvoljeno da prave frizure po ugledu na popularne sportiste, muzičare ili glumce?
Činjenica je da nikada mladići nisu oblikovali svoju kosu različitim načinima šišanja i farbanja kao što se to radi danas. No, ipak, i u prijašnjim narodima postojali su običaji da se jedan dio kose skrati mnogo više u odnosu na drugi dio, ili da se jedan dio glave obrije, a drugi ne.
Ibn Kajjim spominje četiri vrste el-kezea – zabranjenog načina šišanja kod muškaraca:
● brijanje pojedinih dijelova kose na glavi, a ostavljanje kose na ostalim mjestima;
● brijanje gornjeg dijela glave, a ostavljanje kose sa strane, kao što rade kršćanski svećenici;
● brijanje kose sa strane, a ostavljanje kose na gornjoj strani;
● brijanje kose naprijed, a ostavljanje kose nazad.
Današnje vrste muških frizura samo su varijacije i kombinacije ove četiri osnovne vrste zabranjenih muških frizura koje je spomenuo Ibn Kajjim. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio takvu vrstu šišanja, to jest da se obrije dio kose, a drugi ostavi, a hadis o tome bilježe Buhari i Muslim. (Dr. Isa b. Šibab el-Hajsuni, izvor: islamway.net)
U stidu je svako dobro
Stid je pohvalna osobina koja se gotovo izgubila u ovom modernom načinu života. Teško da ćemo naći ili vidjeti moderno društvo da pridaje pažnju ovoj plemenitoj osobini. Sredstva informiranja rade na tome da nas odviknu od nje, te zbog toga porodični odgoj ima veliku odgovornost i ulogu u tom pogledu. Svako dijete ima kod sebe urođeni stid. Možemo primijetiti da se dijete od dvije ili tri godine, koje još nije “zaraženo” modernim načinom života, stidi ukoliko mu se podigne odjeća i otkrije mu se dio tijela koji je neuobičajeno da se vidi. Ako mu se kaže: “Sramota je!”, požurit će da se pokrije odjećom, zacrvenjet će se i stid će ga biti da gleda nekome u oči, što je dokaz da ono već kod sebe ima urođeni stid. Zato svaka majka treba od ranog djetinjstva da što više njeguje stid kod svoje djece, a naročito kod kćerki. Nije poželjno da se ženskoj djeci oblači kratka ili prozirna odjeća, čak ni u ranom djetinjstvu, kako bi se stid kod njih što više izgradio, pa makar to bilo i u kući. Nemoj reći: “Ona je mala!”, ili: “Braća su joj, ne treba se njih stidjeti!” i slično, jer ono što se nauči u djetinjstvu, teško je ostaviti kasnije.
Najbolji način iskorištavanja slobodnog vremena
Najbolji način iskorištavanja slobodnog vremena i najlakši način “zarade” dobrih djela jeste učenje Kur’ana. Za jedan proučen harf čovjek ima nagradu deset dobrih djela. (Tirmizi, hadis sahih, Sahihu ve daifu Sunenit-Tirmizi, Albani) Na Sudnjem danu reći će se učaču Kur’ana: “Uči i penji se džennetskim stepenicama – deredžama, uči lijepo i pravilno, kao što si i na dunjaluku učio, jer, tvoje je mjesto kod zadnjeg ajeta koji proučiš” (Tirmizi, hadis hasen-sahih, Sahihu ve daifu Sunenit-Tirmizi, Albani). Jedino će hafiz Kur’ana doći do zadnje stepenice – deredže jer će ga u potpunosti proučiti. Pa zar ovo nije dovoljno da nas motivira kako da iskoristimo slobodno vrijeme? Vidjet ćemo mnoge muslimane koji prakticiraju vjeru a koji ne znaju učiti Kur’an, znaju vrlo malo kur’anskih sura koje se možda na prste mogu pobrojati. A oni koji znaju lijepo i pravilno učiti nemaju dnevni program učenja Kur’ana, možda poneki od njih uče Kur’an “kad se sjete” ili u ramazanu kako bi “eto, završili hatmu”. Svjestan musliman uredit će svoje vrijeme kako bi imao slobodnog vremena koje će iskoristiti za učenje, pamćenje i ponavljanje naučenog iz Kur’ana, čuvajući se da ne bi bio od onih koji Kur’an izbjegavaju, kako se navodi u ajetu: “Poslanik je rekao: ‘Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur’an izbjegava.’” (El-Furkan, 30)
Znanje o odabranosti određenih vremena
Uzvišeni Allah dao je prednost određenim vremenima u odnosu na druga vremena. Kada musliman poznaje Allahovu vjeru, tada će biti svjestan toga da određena vremena i mjesta imaju prednost u odnosu na druga i da je nagrada za urađeno dobro djelo u tim vremenima i mjestima veća u odnosu na nagradu za isto djelo koje bi uradio mimo tog vremena ili mjesta. Musliman bi trebao da zna da je “petak najbolji dan u kojem je sunce izašlo” (Muslim) i da “po prouči suru El-Kehf petkom osvijetlit će mu između dvije džume” (Hakim, Bejheki, hadis sahih, Sahihu ve daifu Džamius-sagir, Albani). Kao što u petku postoji trenutak u kojem, ako musliman zamoli za dobro, bit će mu dato (Buhari). Trebao bi da zna vrijednost dobrovoljnih namaza od kojih je najvredniji noćni namaz u zadnjoj trećini noći, kada je srce smireno i potpuno predano Gospodaru. U trenucima kada naš Gospodar silazi na dunjalučko nebo (onako kako Njemu dolikuje) pa pita, a On je neovisan od toga: “Ko Me moli pa da mu udovoljim? Ko od Mene traži pa da mu podarim? Ko od Mene oprosta traži pa da mu oprostim?” (Buhari i Muslim). Kada ovo zna, neće propustiti da zamoli Gospodara za dobra dunjaluka i ahireta. Muslimanu bi trebalo biti poznato da je ponedjeljkom i četvrtkom lijepo postiti jer se u njima predočavaju djela (Ebu Davud, hadis sahih, Sahihu ve daifu Suneni Ebi Davud, Albani), i da tri dana posta u svakom mjesecu vrijede kao post cijele godine” (Buhari i Muslim), a to su trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan u lunarnom mjesecu (Tirmizi, hadis hasen, Irvaul-galil, Albani). Znanje o ovim vremenima pomoći će muslimanu da ih što bolje iskoristi i provede u pokornosti Allahu.
