Metode uspjeha u učenju
Možda bitnije od znanja koje se stječe u školama i na fakultetima jeste steći radne navike, ispuniti ukazano povjerenje i naučiti kako doći do cilja. Svaki uspjeh ima svoje uzroke i puteve koji njemu vode, a prepoznati te uzroke i puteve prvi je korak ka uspjehu. U narednim redovima donosimo slijedi niz smjernica koje će pomoći đacima i studentima na putu uspjeha.
• Usmjeravanje pažnje. Jedna od metoda uspjeha u učenju jeste koncentracija. Da bi se realizirala ta metoda, trebaju se ukloniti svi ometači pažnje, kao što je naprimjer mobitel, koji treba ostaviti u sobi dok se učenje odvija u biblioteci. Istraživanja su dokazala da se koncentracija poboljšava kada se isključi ton mobitela u toku učenja.
• Bilješke. Zapisivanje bilješki na predavanjima dok profesor objašnjava gradivo ili dok koristi tablu jedan je od bitnijih načina koji pomažu uspjehu u učenju. Također se preporučuje ručno zapisivanje bilješki kako bi ih učenik ili student lakše shvatio tokom ponavljanja. Raspoređivanje bilješki prema temama podstiče na bolje učenje.
• Povezivanje misli. Metoda povezivanja misli smatra se jednom od modernih i izvrsnih metoda pamćenja, gdje se povezuju dvije različite ideje putem stvaranja zanimljive slike, koja ih povezuje. Tako, naprimjer, lista za kupovinu namirnica iz supermarketa, kao što su jabuka, grah i mlijeko, može se povezati na način da zamislimo da je boba graha lik koji muze kravu, a jabuka posuda u koju se muze.
• Rješavanje zadataka. Učenik ili student prije izlaska na glavni ispit treba ispitati svoje znanje putem rješavanja pitanja postavljenih prethodnim generacijama, a to povećava samopouzdanje i ukazuje na tačke koje se trebaju dodatno utvrditi. Isto tako ovaj način pomaže da se učenik ili student upozna sa formom glavnog testa kako se ne bi iznenadio.
Kako osigurati vrijeme za učenje
To je moguće slijedeći ove korake:
Prvo:
Kreiranje vremenskog plana za trenutne aktivnosti. To nam pomaže u organiziranju vremena. Isto tako, potrebno je evidentirati sedmične bilješke vezane za svakodnevne aktivnosti, tako da se zapišu aktivnosti koje se obavljaju na poslu, u školi i u kući s porodicom, pa čak i vrijeme obroka i spavanja. Važnost i uloga ovog plana ogleda se u tome da on omogućava pronalaženje odgovarajućeg vremena za učenje, tj. određivanje slobodnih i odgovarajućih dana i sati za to.Drugo:
Napraviti vremensku tabelu koja pokazuje slobodne dane i sate za učenje i obilježavanje svakog dana na kalendaru posebnim znakom. Također se trebaju zapisivati detaljne bilješke u tabelu kako bi ih se student prisjetio i zato je bolje da tabela bude ručno napisana, jer pisanje je veoma bitno s obzirom na to da stimulira pamćenje. Tako, naprimjer, mogu se odrediti ponedjeljak i četvrtak za učenje matematike, a utorak i petak za učenje engleskog jezika itd.Treće:
Određivanje ciljeva učenja. Željeni cilj učenja treba se odrediti početkom svake sedmice kao i potrebe učenja i planiranje učenja svakog predmeta.Četvrto:
Pridržavanje vremenske tabele. Kada se napravi vremenski raspored, nužno je izvršavati obaveze na toj tabeli, jer samo tako plan može uspjeti.Kako organizirati vrijeme predviđeno za učenje
To se može realizirati putem sljedećih postupaka:
• određivanje vremena potrebnog za učenje,
• poznavanje potrebnog vremena za učenje, i povećavanje istog po potrebi,
• odabir vremena kada je povećana koncentracija,
• korištenje raznih metoda tokom učenja,
• planiranje školskih aktivnosti prema stvarnom životu,
• određivanje prioriteta u učenju i planiranje budućnosti.
Kako rasporediti bilješke
Prilikom raspoređivanja bilješki bitno je:
• koristiti različite i odvojene stranice u bilježnici i zapisivati bilješke svakog predmeta posebno,
• praviti razmak između glavnih tema i naslova,
• koristiti odvojene stranice za svaki podnaslov,
• čitko zapisivati bilješke i naslove,
• pregledno rasporediti stranice, kako bi se lakše našle,
• posebno napisati kratki sadržaj.
Metode olakšavanja pamćenja
• Crtanje stabla. Ova se metoda koristi kada se žele zapamtiti velike količine podataka i informacija, gdje se osnovne informacije zapisuju na velike ogranke, a zatim se ostale dodaju na listove. Ovo pomaže u pamćenju informacija i brzom prisjećanju.
• Ponavljanje i zapisivanje. Informacija koja se želi zapamtiti zapisuje se više puta. Kao primjer može poslužiti pamćenje naziva bakterija, bolesti koje prouzrokuju i antibiotika koji ih liječe, tako da se zapišu u tabelu i to više puta. Ova metoda uveliko olakšava pamćenje ciljanih podataka.
• Preslušavanje. Ova metoda se koristi kada se žele zapamtiti kumulativne informacije. Ovdje se ponavlja prvi red teksta, koji se želi zapamtiti, više puta, kako bi se naučio napamet, nakon čega se prelazi na sljedeći red i ponavlja se isti postupak dok se ne dovrši definicija ili željena informacija, a potom se presluša kako bi se utvrdilo pamćenje. Ova metoda pomaže da se informacija učvrsti i dobro zapamti.
• Sumiranje. Prije nego što se počne s ponavljanjem informacija, preporučuje se zapisivanje i preslaganje istih, a to pomaže u stvaranju generalne ideje o temi koja se treba naučiti. Informacije se također mogu sumirati u toku učenja zapisivanjem u fusnote, a zatim pri ponavljanju ih preformulisati kako bi se lakše zapamtile.
• Podjela informacija. Ovaj način se koristi tako što se podijele informacije na više dijelova kako bi se lakše zapamtile i ponovile. Tako se, naprimjer, svaka tema može označiti posebnom bojom i podvući markerom.