Čija omladina želite da budete?!

Pripremila Adisa Binakaj
Tema Kutak za mladeČitanje 10 minuta

Život nam kazuje da je gotovo nemoguće bit neutralan: čovjek uvijek bude ili na jednoj ili drugoj strani. Nekada se i prividna neutralnost iskazuje indirektnom podrškom jednog opredjeljenja, ali to je u ovosvjetskim stvarima, a kada je vjera u pitanju, onda je moguće deklariranje ili na jednu ili na drugu stranu. Kur’an i hadis jasno govore da će na ahiretu biti samo dvije strane: skupina džennetlija i skupina džehennemlija. To je krajnji ishod ahiretskog stanja. Skupina onih koji su sljedbenici Iblisa, neka je na njega Allahovo prokletstvo, i skupina onih koji će biti pripadnici ummeta jednog od Božijih poslanika.


Sve što čovjek ranije definira i trasira svoj smjer životnog kretanja, tim će prije početi ostvarivati svoje ciljeve i sve više će prikupiti “materijala” koji je bitan za cilj kojem teži. A u suprotnom, sve što kasnije definira svoj put kretanja, izgubit će više vremena i manje će uspjeti da obezbijedi sredstava koja su mu potrebna za dolazak do cilja. Kada je vjera i vjerski odgoj u pitanju, tu može da bude još ozbiljniji nedostatak. Ukoliko neko svoju mladost provede usvajajući neke islamu strane načine ponašanja i neprimjerene navike, to će mu teže biti da se preodgoji i bolje izgradi u smislu vjerničke ličnosti.

“Čovjek se na Sudnjem danu neće pomaknuti ispred svoga Gospodara dok ne bude upitan za četvero: za život i u čemu ga je potrošio, za mladost i u čemu ju je proveo, za imetak i kako ga je stekao i u što ga je trošio, i za znanje i da li je postupao prema svome znanju.” (Tirmizi, hadis je vjerodostojan)

“Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.” (Tirmizi, hadis je vjerodostojan)

Nedovoljno iskorištena mladost ostavlja nerijetko dalekosežne posljedice.

U današnje vrijeme mnogi mladići i djevojke uživaju u odrastanju u porodicama koje nastoje da svoj život grade na islamskim principima, kao što i uživaju u slobodi ispoljavanja vjere u društvenom životu. Njihovi roditelji i stariji pamte vremena kada to nije bilo tako, i kada je bilo teško odgajati mlade u duhu islama.

Međutim, i pored te prednosti i mogućnosti koje se nude današnjoj omladini, možemo primijetiti da se one baš i ne iskorištavaju dovoljno. Čak se pojedini i žale kako je takva vrsta odgoja neskladna s današnjim vremenom, da im se uskraćuje mnogo stvari u kojima “uživaju” drugi mladi i sl.

Ako stanje sagledamo sa aspekta načina života, trendova i mnogih raznoraznih vrsta iskušenja koja su nadomak ruke svakome, a posebno mladim ljudima, onda nije ni čudno što postoje takva razmišljanja. Zato i želimo da o tome govorimo i pišemo kako bismo pomogli mladima da stabilnije stanu na svoje noge, da se odupru onim izazovima čija vanjština izgleda lijepo, ali koji sadrže bolne posljedice za one koji im se prepuste.

Nikada ne treba zaboraviti da je put ka Džehennemu popločan strastima i naizgled lijepim stvarima.

Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Džennet je prekriven poteškoćama i iskušenjima, a Džehennem strastima.” (Muslim)

Iskušenja mnogo ljepše i privlačnije izgledaju mladim ljudima koji se još nisu suočili sa istinskim životnim problemima ili snosili posljedice svojih pogrešnih postupaka u pravom smislu. Mladi ljudi koji još žive u sjeni roditelja, nisu u potpunosti svjesni šta je to dunjaluk i njegovi izazovi, kao što nisu svjesni kolike posljedice mogu biti za pogrešne korake koje načinimo u životu.

Vjerujem da su mladi stalno svjesni činjenice da su njihovi najbolji prijatelji upravo njihovi roditelji. Koliko god bili naporni, rigorozni, nametljvi i sl., sve to i rade zbog svoje istinske brige za djecom. Neodgovoran je onaj roditelj koji je ravnodušan prema svemu što se dešava njegovoj djeci, ili onaj koji se baš i ne trudi da sazna s čime se sve suočava njegovo dijete. Roditelj istinski želi da njegova djeca budu mnogo bolja i uspješnija od njega. Koliko je još takvih, i da li ih uopće ima, ljudi koji nam to žele, mimo roditelja, veoma je diskutabilno pitanje.

I ovaj tekst, i ova rubrika u našem časopisu je upravo inicijativa roditelja, ljudi koji ne žele da zapostave svoju djecu, koji žele da im pomognu na putu odrastanja i formiranja ličnosti, i onih koji svojoj djeci žele dobro više nego što ga žele samome sebi.

Stavovi i želje roditelja poznati su nam i jasni, ali je pitanje, omladino naša, da li ste vi to u potpunosti shvatili i da li vi to sve razumijete?

Vašim roditeljima je jasna situacija i stanja kroz koja prolazite, a ukoliko sumnjate, predlažemo da sa njima otvoreno porazgovarate i sami se uvjerite. Roditelji ne žele da negiraju niti da zanemare vaše stanje i ono s čime se vi suočavate. Međutim, oni nisu u stanju da čitaju vaše misli, niti da uvijek razumiju poruku koju im vi svojim ponašanjem pokušate da pošaljete. Mnogo je lakše da im to kažete. Oni najviše žele da imaju povjerenja u vas, da o vama slušaju od vas, a ne od drugih. Drugi često nisu u stanju da kažu o vama baš sve onako kako i jeste, a vi ste dovoljno sposobni da to uradite. Iako se ljute na vas, oni su vam najbliži i uvijek tu za vas, bilo da situacija to zahtijeva ili ne. Raduju se da vam pomognu, da budu uz vas kada želite da rješavate svoje probleme, da vas učine sretnim, vaša sreća je i njihova sreća, vaš uspjeh je i njihov uspjeh, a vašu bol i oni osjećaju, često i mnogo više nego vi sami.

Ako to već niste do sada, vrijeme je da mnogo otvorenije razgovarate s roditeljima. Sve što se ranije počne, urodit će većim i boljim rezultatima.

Roditelji gledaju na vas kao na sljedbenike Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i žele da vam pomognu da u tome bude što bolji. To je misija našeg dolaska i boravka na Zemlji. Naš cilj je robovati Uzvišenom Allahu i obožavati samo Njega onako kako nas je tome podučio posljednji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Evo dok pišem ove riječi, a ubijeđena sam i mnogi roditelji koji čitaju ovaj tekst, žalimo što nismo imali takve uvjete u svom djetinjstvu. Prisjećamo se dana u kojima smo odrastali i kada se odlazak u džamiju smatrao sramotom, kada se na ulici i medijima nije moglo slušati o islamu.

Sretni smo što vi, naša djeca, niste osjetili gorčinu tog vremena. Teško je i prisjetiti se toga, a kako je tek bilo onima koji su to osjetili na svojoj koži! A sve je to još jedan razlog više da budemo zahvalni na onome što sada imamo i da to još bolje i kvalitetnije iskoristimo. Sve spomenuto govori nam da su predispozicije za uspješniji i bolji odgoj ispunjene. I vanjski utjecaji su jednim dijelom bolji od onoga što je nekada bilo. Onda dolazimo do jedne važne stavke i jednog ozbiljnog pitanja koje trebamo da postavimo vama mladim ljudima, vama muslimanskoj omladini, vama od kojih očekujemo i u koje polažemo nadu da će nastaviti da grade i rade na ostvarenju još boljih uvjeta za život musliman: Čija omladina želite da budete?

Zapadni način života, slijeđenje i promoviranje zapadnih trendova omladinu svrstava na tu njihovu – zapadnu stranu. Onaj ko želi da sliči nekoj osobi iz svijeta nemoralnih i razvratnih filmova, muzike i dr., odudara od onoga što islam traži od njega. Takav ne spada u onu vrstu omladine koju muslimanska zajednica želi. Bit je u tome da li muslimanska omladina razmišlja na takav način? Da li ti, mladi insanu, kojeg je Allah počastio životom, odabrao mu muslimansku porodicu, roditelje koji će ga odgajati u duhu islama, razmišljaš o svemu na ovakav način?

Kakva se vrijednost i slast kriju u povođenju za zapadnim trendovima? Šta nam oni nude bolje od onoga što imamo? Koliko dobivamo, a koliko gubimo?

Svjesni smo da se iza tih mladalačkih ludovanja i onoga što nam se danas mladima plasira kao cool i in, krije mnogo ružnih iskustava koja znaju i biti pogubna za one koji im se predaju. Alkohol, droga i nemoral rušitelji su ljudske prirode, zdravlja, časti i dostojanstva. To ne treba posebno pojašnjavati i dokazivati, dovoljno je samo malo da se na internetu istraži o svemu spomenutom i da nađemo mnogo živih svjedočanstava, a i primjera mladih života koji su pogubno skončali u cvijetu mladosti.

Mladi ljudi trebali bi da se iskreno zapitaju: Šta je to istinski napredak i progres jednog društva i pojedinca? Da li se gubljenje časti, narušavanje zdravlja i čisto udovoljavanje sirovim strastima smatra napretkom? Zar čovjek nije vrednije i humanije biće od toga? Zar njegova misija postojanja nije ozbiljnija od puste želje za udovoljavanjem prohtjevima i niskim strastima?

Da se nađete u situaciji da budete upitani o svom identitetu, šta bi bio odgovor? Da vas upitaju u kojoj skupini želite da budete na Sudnjem danu, koga biste željeli da imate na čelu skupine kojoj pripadate, šta biste kazali?

I ono najjednostavnije, ali možda i jedno od najbitnijih pitanja jeste da li je mladiću muslimanu i djevojci muslimanki mjesto među tim nakaradnim trendovima i neargumentirano prozvanim cool stvarima?

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pored sebe je imao dosta mladih ljudi koji su odigrali ključnu uloga u hizmetu islamu. Bilo je i mladih ljudi koji su tu misiju nastavili i nakon njegove smrti. Bili su mladi, poletni i jaki, puni života, ali su sve to usmjerili na ono od čega će imati najviše koristi.

Život je prolazne prirode, smrt je istina koju niko ne može negirati. A kome će i kada doći, nema pravila, osim onoga što je Allah zapisao. Mladost je prilika, pa je iskoristimo za ono što će nam obezbijediti vječnu sreću, zadovoljstvo i uživanje.

Tekst Čija omladina želite da budete?! je objavljen u broju 90, 17. maj 2019. Permalink

Još tekstova na temu Kutak za mlade