Mladi i slobodno vrijeme
Slobodno vrijeme je blagodat od Allaha, ako ga iskoristimo na pravi način, ali ako slobodno vrijeme ne koristimo na ispravan način i u prave svrhe, u ono čime je Allah zadovoljan, tada je naše slobodno vrijeme uzaludno potrošeno.
Slobodno vrijeme možemo definirati kao vrijeme u kojem smo oslobođeni obaveza prema roditeljima, školi, kući, prijateljima ili nekim drugim zadacima koje trebamo izvršiti u određeno vrijeme. To je vrijeme koje bismo mi trebali koristiti za svoje želje i potrebe u tom momentu. Ali, koje su naše želje i kako koristimo to vrijeme, u današnjici predstavlja veliki problem za djecu, mlade pa i za starije.
Činjenica je da svi, od najmlađih pa do najstarijih osoba, najčešće svoje slobodno vrijeme provode u korištenju nekih električnih uređaja. Mladi svoje veze održavaju uz pomoć modernih sredstava komunikacije: WhatsApp, Viber, Facebook… Ova komunikacija više se ne smatra komunikacijskim sredstvom za održavanje prijateljstva, već kao slobodna aktivnost. Internet u današnjici predstavlja jednu od mogućnosti za stjecanje znanja, a i samim tim i za povezivanje okoline, ali usudit ću se reći da je njegov utjecaj više negativan nego pozitivan.
Često na ulici, dok čekamo autobus, voz, ili pak ako smo u bolnici i čekamo na red, u prodavnici i mnogim drugim javnim ustanovama, primijetimo da djeca, mladi i odrasli u rukama drže mobitele. Skoro da ne možemo vidjeti nijednu osobu koja ne komunicira ili pak tipka na mobitel. Komunikacija u porodici svela se na minimum zbog korištenja telefona, takozvanih smartphonea. Također ćemo primijetiti i da roditelji, da bi smirili dijete, daju mu mobitel u ruke i dijete od godinu ili dvije već zna samo da nalazi razne crtane filmove na internetu, da sluša muziku…
Definitivno, ovo je jedan od velikih problema današnjice kako za djecu, tako za mlade, a i za starije. Ako će roditelj svoje dijete odgajati tako što će mu dati mobitel u ruke, šta očekivati da će mlada osoba raditi kad bude imala kontrolu nad svojim aktivnostima i obavezama, i kako će svoje slobodno vrijeme iskoristiti?
Zato je neophodno da mladi budu svjesni važnosti slobodnog vremena. Slobodno vrijeme je potreba svakog pojedinca. Ono je dio naše svakodnevnice i veoma važan dio našeg života. Samim tim je bitno kako da ga učinkovito iskoristimo i kako da ga isplaniramo. Neophodno je da shvatimo šta su naši interesi i koje su nam potrebe u životu za naš dobar i uspješan razvoj, također kako da svoje slobodno vrijeme uskladimo sa svojim željama i mogućnostima, a to ćemo postići ako ga tokom sedmice, a i dana, funkcionalno, efikasno i racionalno rasporedimo. Ako mi kao mladi budemo uspješni, naravno da će u budućnosti, kada postanemo roditelji, i naša djeca biti uspješna u svom životu. A mi kao muslimani trebali bismo da budemo uzor drugima.
Rezultati istraživanja slobodnog vremena
Činjenica je da mladi imaju više slobodnog vremena nego odrasle osobe. Ali, oni svoje slobodno vrijeme najviše koriste u zatvorenom prostoru. U toku istraživanja došlo se do zaključka da mladi trećinu svog slobodnog vremena provedu u gledanju televizije, tableta ili telefona.
Na drugom mjestu na što mladi koriste svoje slobodno vrijeme jeste posjećivanje prijatelja. Prijatelji su za mlade ljude veoma značajni u životu. Često se postavlja pitanje: koliko pravih prijatelja ima mlada osoba? Koliko se često susreću? Gdje se sastaju? Najčešće se mladi susreću u školama, na fakultetima, u kućama ili na nekom drugom javnom prostoru. Ostale aktivnosti kojima se mladi bave u svoje slobodno vrijeme jesu sport, šoping, igranje društvenih igara…
Tokom istraživanja došlo se do zaključka da djevojke imaju manje slobodnog vremena od mladića. One vole čitati knjige, vole kupovati stvari i češće sudjeluju u kulturnim aktivnostima, dok su s druge strane mladići više izvan kuće i u grupama i više se bave sportom od djevojki.
Allahov poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve selem, upozorava na izbor prijatelja riječima: “Čovjek je na vjeri svog prijatelja, zato gledajte s kim se družite!” (Ahmed). Stoga treba da budemo svjesni s kim se družimo i kako svoje vrijeme provodimo s tim osobama.
Kako iskoristiti slobodno vrijeme?
Mladi danas imaju veliku potrebu da se ističu i dokazuju u društvu i veoma su radoznali, pa tako češće i eksperimentiraju, a to nerijetko može da završi sa negativnim posljedicama. Kako bi dobili uspješne rezultate, neophodno je da mladi svoje potrebe usklade sa svojim mogućnostima i iskoriste svoje slobodno vrijeme.
Koje prioritete treba da ima jedna mlada osoba? Jedna mlada osoba ima potrebu za porodicom, za školom, za studiranjem, za bavljenjem sportom, druženjem sa mladim osobama, za čitanjem knjiga, za pomaganje u kućnim poslovima…
Naime, mladi kao i odrasli svoje slobodno vrijeme mogu provoditi individualno ili kolektivno na razne načine. Naprimjer, šetnja, manji izleti, učestvovanje u raznim sportskim aktivnostima sa drugim mladim osobama, smišljanje novih zabavnih aktivnosti za mlade, podsticanje mladih na dobro… Sport igra jednu od velikih uloga u razvoju mlade osobe tako da mlada osoba mora da odvoji svoje slobodno vrijeme barem dva do tri puta sedmično za neke sportske aktivnosti.
Kako bi mlada osoba svoje slobodno vrijeme maksimalno i na najbolji način iskoristila, neophodno je da napravi mjesečni, ali i dnevni plan svog slobodnog vremena. Samim tim ta bi osoba bila zauzeta korisnim stvarima kojima bi prvenstveno Allah bio zadovoljan, zatim on ili ona, a i porodica. Mjesečni plan trebao bi se sastojati od ciljeva koji mlada osoba sebi zada u toku tog mjeseca koje bi trebala uraditi. Recimo, za naredni mjesec želim da pročitam jednu knjigu. Zavisno od želje koje knjige da pročitaš, praviš sebi i plan. Svakog mjeseca po jedna knjiga sasvim je dovoljna, a i moguće je to realizirati u tom periodu. Kada pravimo plan za jedan dan, onda je potrebno da imamo raspoređeno vrijeme do u detalje, da svaka minuta bude isplanirana. Većina mladih danas studira i svoje vrijeme puno koristi na učenje. Tako, ako uzmemo u obzir da jedna mlada osoba treba da provede četiri do pet sati na predavanjima, zatim treba da spava minimalno osam sati, vrijeme koje će provesti u putu do fakulteta i nazad, zatim vrijeme za namaz, recimo da je to četrnaest sati koje treba ispuniti u toku jednog radnog dana, a ostalih deset sati je slobodno vrijeme. Uzmemo li u obzir da osoba mora da jede tri puta, to znači minimalno sat i po na jelo, zatim oblačenje ili raspremanje, opet pola sata, za djevojke i sat vremena, u suštini nam ostane sedam do osam sati koje bismo trebali da iskoristimo po svojoj želji.
S obzirom na to da većina studenata dolazi kući umorna, neophodno je maksimalno do pola sata da se odmori, a zatim da ponovi ono što su učili u toku predavanja. Svaki predmet zahtijeva posebnu pažnju, a najbolje kako bi student zapamtio jeste da već taj dan još jednom pročita ono što je učio i zabilježi najvažnije gradivo. Za to mu je potrebno jedan do dva sata. Zatim odvajanje vremena za čitanje knjige koja je neobavezna, zatim provođenje vremena sa porodicom. Svaka porodica trebala bi imati vrijeme u toku dana u kojem bi razgovarali šta im se taj dan dogodilo, naravno bez korištenja telefona ili gledanja televizije, ili nekog drugog predmeta što bi zaokupiralo pažnju nekih članova porodice. Pomaganje u raspremanju stola jedan je od boljih načina kako svoje vrijeme iskoristiti, a ujedno i pomoći roditeljima, time bi Allah bio zadovoljan, a i roditelji.
Pored ovih obaveza ima još mnogo drugih kojima su mladi okupirani u toku jedne sedmice. Ali, isto tako jedna mlada osoba ima i više slobodnog vremena od jedne odrasle osobe, tako da ona svoje vrijeme treba koristiti na efektivan način i pokušavati usvajati dobre navike koje će joj pomoći u školovanju, a i u kasnijem periodu kada počinje raditi.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.” (Tirmizi). Neka ovaj hadis bude uvijek u našim mislima kako bismo mogli svoje vrijeme provoditi u hajru!
