U namjeri da saznamo više o vitezovima islama nismo uvijek dužni zaroniti u duboku prošlost. Istinskih hizmećara naše vjere nije nedostajalo ni u jednom stoljeću. Po slovu hadisa, dobrota ummeta je u njegovim prvim i zadnjim generacijama. A između toga su naši kolektivni usponi i padovi -- dva različita konteksta, oba pogodna za rađanje lidera, dok za nastajanje heroja i njihovo kaljenje osobito pogoduje ovaj drugi, manje popularan. U tom kontekstu, ukoliko se osvrnemo na nama blisku prošlost i upustimo u potragu za junakom islama čiji je doprinos obilježio XX stoljeće, pronaći ćemo mnoge istinske trudbenike, nemali broj njih i u redovima našeg bošnjačkog naroda, na koje se svaki pojedinac iz ummeta može ugledati. Ako bismo se pak u toj potrazi ograničili na prostor Evrope i pažnju usmjerili na polje djelovanja ili dimenziju borbe (uslovno rečeno) koja je umnogome obilježila prethodno stoljeće -- a to je naučno-ideološka borba, onda naš izbor bez imalo dvojbe pada na učenjaka-genija dr. Muhammeda Hamidullaha, rahimehullah.
Vrsni poliglota
Iako intelektualac i aktivista par excellence, kakav se rijetko rađa u jednom narodu, Muhammed Hamidullah danas je nedovoljno poznat našoj široj javnosti, a osobito mlađim naraštajima, pa nam je cilj da kroz ovaj skromni prilog predstavimo značajnije informacije o njegovom životu, nesvakidašnjoj ličnosti, njegovoj naučnoj višestranosti, društvenom angažmanu i na koncu ogromnom doprinosu u afirmaciji islamskog znanja, osobito u zemljama Zapada.
Dr. Muhammed Hamidullah rođen je 1908. godine u Hajderabadu, glavnom gradu indijske države Andra Pradeš. Potječe iz ulemanske porodice. Otac mu je bio čovjek od znanja i nauke, a djed, Muhammed Sibghatullah, važio je za velikog učenjaka, a kako i ne bi kada je autor više djela na arapskom, perzijskom i urdu jeziku. Da iver ne pada daleko od klade, Muhammed Hamidullah najbolji je primjer. Naime, Muhammed je također pisao na više jezika, i to ne manje od sedam: na arapskom, francuskom, engleskom, njemačkom, urdu, turskom i perzijskom. Pored nabrojanih, na kojima je napisao -- procjenjuje se -- oko dvije hiljade raznih naučnih članaka, govorio je još tri jezika, što je ukupno deset. Doktorirao je na Univerzitetu u Bonu davne 1932. godine, a tri godine kasnije odbranio je još jedan doktorat, ovoga puta na pariskoj Sorboni. Već na samom početku svoje akademske karijere Muhammed Hamidullah pokazao se kao istinski ljubitelj znanja i njegov požrtvovani tragalac.
Istraživački rad i Munebbihova Sahifa
U sklopu svog istraživačkog rada obišao je biblioteke u mnogim zemljama Istoka i Zapada, od onih u Berlinu i Parizu, pa do mekteba u Meki, Medini, Sani, Bejrutu, Amanu i Kairu. Da se trud uvijek isplati, ponovno je potvrda Hamidullahov slučaj. Naime, usljed jedne od mnogobrojnih pretraga berlinske biblioteke, među prašnjavim, gotovo pa zaboravljenim knjigama, otkrio je izuzetno rijedak rukopis, ispostavit će se neprocjenjivog naučnog značaja. Stari rukopis koji mu se našao u rukama bila je zbirka hadisa stara preko 1300 godina i Hamidullahovo najveće naučno otkriće. Danas se vjeruje da je navedena zbirka, poznata kao "Sahifa Hammama ibn Munebbiha", najstarija pisana a pritom očuvana zbirka hadisa, koju je napisao tabiin Hammam ibn Munebbih (rođen 19. hidžretske godine), koji je bio učenik čuvenog ashaba Ebu Hurejre, radijallahu anhu. Drugi primjerak rukopisa iste zbirke hadisa pronađen je i u jednoj biblioteci u Damasku. Pritom je značajno spomenuti da su Musnedom imama Ahmeda obuhvaćeni i hadisi iz Hammamove Sahife, tako da je profesor Hamidullah, detaljnom kontrolom i usporedbom navedenih materijala, preveo i objavio pronađenu zbirku, te je danas dostupna čitaocima na različitim jezicima.
Hamidullahovi prijevodi Kur'ana i život u Francuskoj
Pored navedenog podviga, Muhammed Hamidullah uspio je realizovati nešto što, vjerujem, da nikom drugom nije pošlo za rukom: preveo je Kur'an na čak tri svjetska jezika -- na francuski, njemački i engleski. Njegov prijevod Kur'ana iz 1959. godine, prvi je prijevod na francuskom jeziku, a iza čijeg prijevoda stoji musliman, te je štampan u desetine miliona primjeraka, doživjevši do sada oko nevjerovatnih dvadeset izdanja.
Zbog nestabilne političke situacije u svom rodnom mjestu, profesor Hamidullah bio je prinuđen preseliti se 1948. godine u Francusku. Zabilježen je njegov savjet upućen prijatelju, konvertitu u islam, nekoliko godina kasnije, o mogućnosti života u Francuskoj, u kojem ga, polazeći od svog ličnog iskustva, upozorava da u Francuskoj može naći sve što mu je potrebno da bude dobar musliman, u istoj mjeri kao što u njoj može naći sve ono što mu je potrebno da postane loš.
Dugogodišnji boravak profesora Hamidullaha u Francuskoj, ispostavit će se, bit će velika blagodat kako za tamošnje tako i za druge evropske muslimane. Muhammed Hamidullah bio je angažirani intelektualac, neumorni daija i čovjek dijaloga. Osnovao je Islamski kulturni centar u Parizu, zatim Islamski centar u Ženevi, Muslimansku studentsku organizaciju Francuske, Društvo za islamsko-kršćanski dijalog, džamiju "Da'va" u Parizu, te je pokrenuo mnoge druge projekte od najvećeg društvenog i naučnog značaja.
Naučni angažman
Pored navedenog, dr. Muhammed Hamidullah bio je profesor, kraći ili duži period, na više svjetskih univerziteta. Napisao je oko 150 knjiga, od kojih je najpoznatija Uvod u islam, prevedena na dvadeset dva različita jezika, a samo na bosanskom doživjela je najmanje pet izdanja. U tom kontekstu spomenimo da je i rahmetli Alija Izetbegović rado čitao Hamidullahova djela, a tokom boravka u zatvoru podsticao je i svoje potomke na čitanje tih djela, tako da slobodno možemo ustvrditi da je Hamidullah utjecao i na Alijinu misao. Također je na izvanredan prijem kod čitalaštva naišla i njegova knjiga o životopisu poslanika Muhammeda, alejhis-selam, prevedena na bosanski, kao i na veliki broj drugih stranih jezika.
Muhammed Hamidullah dobitnik je značajnih priznanja i nagrada. Novčane nagrade nije zadržavao za sebe, već ih je uglavnom usmjeravao ka muslimanskim institucijama koje su se bavile naučnim radom i istraživanjima.
Na hiljade ljudi širom svijeta, osobito u zemljama Zapada, prihvatile su islam zahvaljujući angažmanu Muhammeda Hamidullaha, a među njima je veliki broj intelektualaca, što je dodatno unaprijedilo poziciju muslimana u Evropi i svijetu.
Danas među nama, zažalit će mnogi, postoji neznatan broj fotografija profesora Hamidullaha, ali naučna zaostavština kojom nas je zadužio nudi nam više nego jasnu sliku njegove raskošne ličnosti intelektualca.
Na kraju životnog puta
Profesor Hamidullah po mnogo čemu podsjeća na šejhul-islama Ibn Tejmijju, između ostalog i po tome što se nikada nije ženio. Sve svoje slobodno vrijeme posvetio je nauci i davi. Traženje znanja nije napustio čak ni kada je podobro zašao u devetu deceniju svoga života. To potvrđuje i činjenica da je 1992. godine, kada su mu bile 84 godine, počeo učiti novi jezik -- tai.
Oslabljenog zdravlja prinuđen je 1996. godine napustiti Francusku i otići u Ameriku kod unuke svog starijeg brata, koja se brine o njemu sve do njegove smrti, 2002. godine.
Neka se Allah smiluje prvaku poliglota našeg ummeta, istinskom pomagaču Kur'ana i sunneta, profesoru Muhammedu Hamidullahu!