Običaji muslimana na dan Bajrama
Pripremio mr. Osman Smajlović, prof.
Tema AhlakČitanje 14 minuta
Bajramski dani jesu dani radosti i veselja, ali potrebno je razjasniti i za koga su to dani radosti, odnosno ko se istinski veseli u tom danu: Da li oni koji su dočekali ramazan kao dragog im gosta i koji su ga ugostili izvršivši svoje obaveze prema njemu, ili oni koji su to polovično učinili, ili oni za koje je ramazan kao i svaki drugi mjeseci? Svakako da će radost biti srazmjerna učinjenim ibadetima u ramazanu. Svako će se veseliti shodno svojim učinjenim dobrim djelima.Prvi Poslanikov bajramPrvi ramazanski bajram Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je u drugoj hidžretskoj godini, nakon što je propisan post, na što ukazuje i hadis u kojem se od Enesa prenosi da je “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Medinu čiji su stanovnici imali dva praznika iz vremena džahilijeta u kojima su se igrali i zabavljali. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ih je: ‘Koja su vam to ta dva dana?’, a oni su odgovorili: ‘Dva dana u kojima smo se zabavljali u vrijeme džahilijeta.’ Na to im Poslanik reče: ‘Allah vam je ih zamijenio sa dva bolja praznika: Kurbanskim i Ramazanskim bajramom.’” (Ebu Davud, hadis je sahih. Vidjeti: Albani, Sahihul-Džamia) Ovaj hadis ukazuje na to da muslimani imaju samo dva šerijatom prihvatljiva i dozvoljena praznika i da su svi drugi praznici neispravni i muslimanu nije dozvoljeno da učestvuje u njima, čak i u slučaju da nose prefiks vjerski. Kada su u pitanju bajramski običaji koji se preporučuju muslimanima, neki od njih jesu sljedeći:Kupanje prije odlaska na bajram-namazPohvalno je da se musliman okupa prije odlaska na bajram-namaz i ovo je uopćeno mišljenje islamskih pravnika. U ovom danu muslimani se okupljaju u većem broju nego u danu petka u kojem je džuma-namaz i za koju je preporučljivo kupanje. Poznato je da su kupanje prije odlaska na bajram-namaz prakticirali Ibn Omer, Alija, Hasan el-Basri, Alkama i mnogi drugi iz prve dvije generacije muslimana. Vrijeme kupanja, shodno mišljenju većine uleme, počinje poslije izlaska sunca u bajramskom danu, zato što je bajram-namaz ujutro i vrijeme kupanja treba biti blizu njega, ali ako bi se neko okupao i prije, ne bi bilo smetnje u tome.Odijevanje lijepe odjeće i mirisanjeNa dan Bajrama pohvalno je da se musliman lijepo obuče i namiriše. Ibn Omer, Allah bio zadovoljan njime, prenosi da je njegov otac Omer, Allah bio zadovoljan njime, na pijaci kupio svileni ogrtač i donio ga Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši mu: “O, Božiji Poslaniče, uzmi ovo, kako bi se uljepšao na Bajram, a i kasnije kada ti izaslanici budu dolazili.” Rekao mu je Poslanik, sallallahu alehi ve sellem: “To je odjeća onoga kome ne pripada udio na ahiretu.” (Buhari) Rekao je Ibn Redžeb, Alah mu se smilovao: “Hadis ukazuje da je uljepšavanje na Bajramu bilo uobičajeno kod njih.” Ibn Omer je za Bajram oblačio najljepšu odjeću. (Bejheki) Naravno, sve ovo vrijedi uz uvjet da se i muškarci i žene moraju pridržavati šerijatskih normi u oblačenju, a isto tako pohvalnost mirisanja ne odnosi se na žene. Oblačenje lijepe odjeće i mirisanje nije posebno određeno za one koji prisustvuju bajram-namazu, već obuhvata i one koji mu ne prisustvuju, jer je to od edeba bajramskog dana, a ne namaza. Cilj oblačenja lijepe odjeće i korištenja mirisa jeste ispoljavanje ljepote ukrasa i radosti.Pojesti nešto prije odlaska na ramazanski bajram-namazIslamskih učenjaci jednoglasni su u mišljenju da je pohvalno nešto pojesti prije odlaska na ramazanski bajram-namaz, a najbolje je da to budu datule, kao što je to bila praksa Poslanika, sallallahu alehi ve sellem, i njegovih drugova. Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, ne bi poranio na dan Ramazanskog bajrama sve dok ne bih pojeo datule i to neparni broj (Buhari). Ukoliko čovjek nema datula, onda može biti bilo koja druga hrana. Islamski učenjaci spomenuli su neke mudrosti jedenja prije odlaska na ramazanski bajram-namaz, kao naprimjer da se time ispoljava razlika između bajrama u kojem je zabranjen post i ramazana u kojem je zabranjeno jelo.Podijeliti sadekatul-fitrPrije bajram-namaza pohvalno je podijeliti sadekatul-fitr. Rekao je Ebu Seid el-Hudri, Allah bio zadovoljan njime: “Na dan Ramazanskog bajrama udjeljivali smo jedan saa hrane.” (Buhari) Prenosi se od Ibn Omera, Alah bio zadovoljan njime, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se sadekatul-fitr udijeli prije odlaska ljudi na bajram-namaz. (Buhari)Klanjati bajram-namazPohvalno je, odnosno sunnet je da se bajram-namaz klanja na otvorenom prostoru, na što ukazuje Poslanikova, sallallahu alehi ve sellem, praksa. (Buhari) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije klanjao bajram-namaz u svom mesdžidu iako namaz obavljen u njemu ima posebnu vrijednost.Prisustvovanje žena bajram-namazuSunnet je da žene izađu na prostor na kojem se obavlja bajram-namaz. Od Ummu Atije el-Ensarije, Allah bio zadovoljan njome, prenosi se da je rekla: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je da za Ramazanski i Kurbanski bajram izađemo (na musallu). Mogle su izlaziti i one koje su imale hajz. One bi se udaljile od mjesta gdje se klanja i bile bi iza ljudi, te bi donosile tekbire. Prisustovale bi dobru i dovi muslimana.” Ummu Atija kazuje da je pitala Poslanika, sallallahu alehi ve sellem: “O, Vjerovjesniče, neka od nas nema ogrtača (pa kako će izaći)?”, a on je odgovorio: “Neka je obuče njena sestra sa jednim od svojih džilbaba – ogrtača.” (Buhari i Muslim) I muškarcima i ženama kao primjer uzoritog ponašanja u ovom danu možemo navesti primjer Hasana b. Ebu Sinana koji je, kada ga je supruga po povratku s bajram-namaza, upitala: “Koliko si prelijepih žena danas vidio?”, odgovorio: “Tako mi Allaha, od kada sam izašao od tebe, pa sve dok ti se nisam vratio, nisam gledao nigdje osim u svoj kažiprst.”Pješke otići na bajram-namaz i vratiti se kući Pohvalno je da se na bajram-namaz odlazi pješke, kako je to radio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ibn Madža, hadis je sahih; vidjeti: Albani, Sahihul-Džamia) Odlazak u džamiju pješke ljepši je i bliži skromnosti, ali nema smetnje ni da se koristi prijevozno stedstvo. Isto tako, pohvalno je na bajram-namaz otići jednim putem, a kući se vratiti drugim putem. (Buhari)Donošenje tekbiraRekao je Uzvišeni Allah: “...da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.” (El-Bekara, 185) Imam Begavi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Od sunneta je donošenje tekbira u noćima dva Bajrama, u mjestu boravka i na putu, u kućama, u mesdžidima, na pijacama, na sabahu, i na prostoru u kojem se klanja, dok ne dođe imam.” Ibn Omer, Allah bio zadovoljan njime, rano bi odlazio na musallu, odmah poslije izlaska sunca, i sve dok ne bi došao do musalle donosio bi tekbire, a zatim bi nastavio donositi tekbire na musalli. Kada bi imam sjeo na minber, prestao bi. (Hakim i Bejheki, a hadis je sahih; vidjeti: Albani, Irvaul-galil). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u danima dva Bajrama izlazio bi (iz kuće prema musalli) učeći tehlil (tj. la ilahe illallah) i tekbir povišenim glasom. (Bejheki, hadis je hasen. Vidjeti: Albani, Sahihul-Džamia)Bajram-namazKlanjanje bajram-namaza je farz-kifaje – kolektivna obaveza, što ako ga klanja grupa muslimana, obaveza njegovog obavljanja spada sa drugih muslimana. Međutim, postoji i drugo mišljenje koje zastupaju hanefijski učenajci i koje je odabrao Ibn Tejmija, a to da je klanjanje bajram-namaza vadžib i stroga obaveza svakog pojedinca. Bajram-namaz počinje od kada se uzdigne sunce dužine koplja i traje sve do zevala, tj. kada sunce bude na polovici neba. Za bajram-namaz nije propisano učenje ni ezana ni ikameta. (Buhari) Klanjaju se dva uobičajena rekata, s tim da se na prvom rekatu, prije učenja El-Fatihe, izgovara sedam tekbira, a na drugom rekatu uči se pet tekbira. (Ebu Davud, hadis je hasen. Vidjeti: Albani, Irvaul-galil) Hanefijski učenjaci zastupaju mišljenje da se na prvom rekatu, prije učenja El-Fatihe, izgovaraju tri tekbira, a na drugom rekatu, poslije učenja El-Fatihe, donose tri tekbira. (Kasani, Bedaius-sanai) Znači, ashabi su se razišli u pogledu broja tekbira kod bajram-namaza. Prilikom bajramskih tekbira ne dižu se ruke, kako to smatra Albani u djelu Irvaul-galil. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, običavao je da na prvom rekatu uči suru El-E‘ala, a na drugom suru Kâf (Muslim), ili na prvom rekatu suru El-Kamer, a na drugom suru Kaf ili obrnuto (Muslim).Bajramska hutbaHutba na bajram-namazu drži se poslije klanjanja bajram-namaza, što je sunnet o kojem nas je obavijestio Ibn Abbas, Allah bio zadovoljan njime: “Prisustovao sam bajram-namazima sa Poslanikom, Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom, i svi su klanjali (namaz) prije hutbe.” (Buhari) Onome koji prisustvuje bajram-namazu pripada izbor da sluša hutbu ili da se udalji, a nikako da priča i druge ometa. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Mi držimo hutbu, a onaj ko voli da sjedi zbog hutbe, neka sjedi, a ko voli da ide, neka ide.” (Ebu Davud i Hakim, hadis je sahih. Vidjeti: Albani, Sahihul-Džamia)Čestitanje BajramaOd Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije prenesen način čestitanja Bajrama, osim što je preneseno da su pojedini sahabi, kada bi se sreli na Bajram, čestitali jedni drugima riječima: “Tekabelallahu mina ve minkum!”, što znači: “Allah primio i od nas i od vas!” (Hadis je hasen, kako ga je naveo Ibn Hadžer u Fethul-Bariju) Šejh Ibn Usejmin, Allah mu se smilovao, rekao je: “Čestitanje Bajrama je dozvoljeno, ali ne postoji određena forma (čestitanja). Čestitanje koje je već postalo uobičajeno dozvoljeno je, s tim da u njemu ne bude grijeha.” (Fetava Erkanul-islam, pitanje br. 329)Način proslavljanja BajramaBajram je praznik islama i muslimana, naročito postača. Kako da se ne vesele kada su proveli ramazan u pokornosti Allahu, nadajući se da to bude samo radi Njega i da ih nagradi za to! Bajramski dani jesu dani veselja i radosti, kako je to spomenuo imam Muslim, Allah mu se smilovao, dajući jednom od poglavlja svog Sahiha naslov “Olakšica u igri u kojoj nema nepokornosti u danima Bajrama”. Na ovo također ukazuje i Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, praksa. Rekla je Aiša, Allah bio zadovoljan njome: “Zaklonio me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a ja sam posmatrala Habešije koji su se (kopljima) igrali u mesdžidu. (Vidjevši ih), Omer b. Hattab ih je ukorio, pa mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Pusti ih! Naša je majka iz Benu Erfide.’” (Buhari) O tome se govori i u slučaju kada je Ebu Bekr, radijallahu anhu, na dan Bajrama posjetio svoju kćerku Aišu, radijallahu anha, i kod nje zatekao dvije sluškinje koje su pjevale. Čuvši to, Ebu Bekr ukori Aišu i upita: “Zar pjesma u kući Allahovog Poslanika?!” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedeći licem okrenut na drugu stranu, rekao je: “Pusti ih, Ebu Bekre! Svaki narod ima svoj blagdan, a ovo je naš blagdan – bajram.” (Buhari i Muslim) Rekao je Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao: “Ovaj hadis obiluje mnogim koristima, a jedna od njih ogleda se u tome što je u ovim danima dozvoljeno da se porodice opuste različitim vrstama zabave koje ih dovode do duševnog i tjelesnog oduška poslije obaveznosti posta i ostalih ibadeta. Ispoljavanje radosti u prazničnim danima jedan je od simbola vjere (Fethul-Bari). Međutim, hadis ne ukazuje na to da je haram pjevanje dozvoljeno, kako to neki žele prikazati. Rekao je Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao: “Hadis koji je spomenut u ovom poglavlju sufije uzimaju kao dokaz da je dozvoljeno pjevati i slušati pjesme koje se izvode uz pratnju muzičkih instrumenata i koje izvode profesionalni pjevači. Kao odgovor na ovo mišljenje dovoljno je navesti jasne riječi Aiše u hadisu koji se navodi u sljedećem poglavlju: ‘I njih dvije nisu bile pjevačice’ (Buhari).”