El-Asr - Najvažnije smjernice za ispravan post

Ramazan je poseban mjesec u islamu, ispunjen brojnim ibadetima, duhovnim nagradama i prilikama za čišćenje duše i tijela. To je mjesec u kojem vjernici jačaju svoju vezu s Allahom kroz post, namaz, učenje Kur'ana, sadaku i druge vidove pokornosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ostavio nam je mnoštvo smjernica i uputa o tome kako provesti ovaj mjesec na najbolji način, kako bi naša djela bila primljena kod Uzvišenog Gospodara.

Poslanikove riječi i djela predstavljaju najbolji uzor u obavljanju ibadeta i ispunjavanju obaveza koje su nam propisane, a posebna pažnja posvećuje se adabima u postu, nijetu, sehuru, iftaru, teravih-namazu, itikafu, učenju Kur'ana i davanju zekatul-fitra. Kroz autentične hadise, muslimani su podučeni kako da na ispravan način iskoriste ramazanske dane i noći, kako bi postigli oprost grijeha i Allahovo zadovoljstvo.

Dova kad se ugleda mlađak

Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi ugledao mlađak, rekao: "Allahu ekber! Allahu moj, učini da nam ovaj mlađak donese sigurnost i iman, zdravlje i islam, te uspjeh u onome što naš Gospodar voli i čime je zadovoljan. Naš Gospodar i tvoj (mjeseče) Gospodar je Allah." (Darimi, br. 1687. Hadis je vjerodostojan na osnovu drugih predanja koja ga pojačavaju.) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio nas je da Allaha, subhanehu ve teala, dozivamo dovama i da Ga spominjemo u većini vremena, uključujući i posebne prilike koje su obilježene određenim zikrom, kao što je viđenje mlađaka.

Iskrenost u postu

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko isposti ramazan iskreno vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni prethodni grijesi." (Buhari, br. 28; Muslim, br. 760) U ovom hadisu nalazi se velika radosna vijest koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, donio onima koji budu u mogućnosti da poste cijeli mjesec ramazan sa iskrenim vjerovanjem i nadom u nagradu. Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "... iskreno vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi" znače da onaj ko posti s čvrstim uvjerenjem u obaveznost posta, znajući da ga je Allah propisao, bojeći se Njegove kazne za njegovo napuštanje i nadajući se velikoj nagradi, ima obećanje od Allaha da će mu biti oprošteni prethodni grijesi. Ovo je osobina iskrenog vjernika -- onoga ko ispunjava Allahove naredbe s punom sviješću o njihovoj vrijednosti i značenju.

Donošenje nijeta prije zore u obaveznom postu

Hafsa, radijallahu anha, rekla je: "Nema posta za onoga ko ne donese odluku (nijet) prije zore." (Nesai, br. 2340. Hadis je hasen.) Ovo se također prenosi s vjerodostojnim lancem prenosilaca i od Ibn Omera, radijallahu anhuma, kao njegov stav, a nije poznato da se iko od ashaba tome suprotstavio. Nijet ili namjera osnova je svih ibadeta, a kada je riječ o postu, njegova važnost dodatno se naglašava. U vjerodostojnom hadisu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Nema posta za onoga ko ne donese odluku (nijet) prije zore." (Nesai, br. 2340. Hadis je hasen.) Ovim riječima jasno se ukazuje na to da je nijet za post obavezan prije nastupanja zore, tj. prije nego što nastupi vrijeme sabah-namaza. To znači da onaj ko nije imao čvrstu namjeru postiti do početka zore, njegov post ne smatra se valjanim, jer nije donio odluku unaprijed.

Većina islamskih učenjaka smatra da se ova obaveza odnosi samo na obavezni post, poput:

• posta u mjesecu ramazanu,

• zavjetnog posta,

• posta u sklopu kefareta (iskupljenja za određene prekršaje),

• posta kao nadoknade za propuštene dane ramazana.

S druge strane, dobrovoljni post (nafila) ima olakšicu -- dozvoljeno je donijeti nijet i nakon izlaska sunca, pod uvjetom da osoba do tog trenutka nije ništa ni jela ni pila. Dokaz za to nalazi se u hadisu koji bilježi Muslim, u kojem Aiša, radijallahu anha, kazuje: "Jednog dana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mi: 'Aiša, imate li šta za jelo?' Rekla sam: 'Nemamo ništa.' Na to on reče: 'Onda sam ja postač.'"

Povećano dijeljenje sadake

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kazuje: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji bi bio u ramazanu kada bi se susretao s Džibrilom. Džibril bi ga posjećivao svake noći u ramazanu i s njim bi ponavljao Kur'an. I doista, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je darežljiviji u činjenju dobra od vjetra koji donosi kišu." (Buhari, br. 1902; Muslim, br. 2308) Darežljivost je velikodušnost, nesebično davanje i trošenje i kada se to od čovjeka ne traži. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji među ljudima, a njegova darežljivost bila je najveća u mjesecu ramazanu. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio najdarežljiviji čovjek, a njegova darežljivost dostizala je vrhunac u ramazanu. Dva su razloga njegove pojačane darežljivosti u ovom mjesecu:

• susret s Džibrilom, alejhis-selam, koji je zadužen za objavu;

• proučavanje Kur'ana, što se u nekim predajama naziva muarada ili mudarasa.

Dakle, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je darežljiviji od blagog vjetra koji donosi kišu i milost.

Šta treba kazati postač kada ga neko uvrijedi

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah kaže: 'Sva djela sina Ademovog su njegova, osim posta -- on je radi Mene i Ja za njega posebno nagrađujem. Post je štit. Kada neko od vas posti, neka ne govori ružne riječi i neka ne viče. Ako ga neko uvrijedi ili napadne, neka kaže: 'Ja postim!' Tako mi Onoga u Čijoj je ruci duša Muhammedova, zadah postača ugodniji je Allahu od mirisa miska. Postač ima dvije radosti: kada se iftari, raduje se iftaru, a kada sretne svoga Gospodara, radovat će se svom postu.'" (Buhari, br. 1904; Muslim, br. 1151) Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "Ako ga neko uvrijedi ili napadne, neka kaže: 'Ja postim'" nose duboku poruku o moralnoj dimenziji posta. Islam ne propisuje samo fizičko suzdržavanje od hrane, pića i tjelesnih užitaka, već i duhovnu disciplinu koja se ogleda u smirenosti, kontroli emocija i izbjegavanju konflikta.

Požurivanje s iftarom

Sehl b. Sa'd, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi će biti u dobru sve dok budu požurivali s iftarom." (Buhari, br. 1975; Muslim, br. 1098) Poznato je da se svako dobro nalazi u slijeđenju upute Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok sve zlo dolazi iz uvođenja novotarija u vjeru. Budući da je post jedan od najčasnijih ibadeta i jedno od najuzvišenijih djela pokornosti, musliman je dužan da se u njemu drži upute Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja naglašava važnost požurivanja s iftarom. Ovaj hadis ukazuje na to da će muslimani ostati na pravom putu, u dobru i Allahovoj uputi, sve dok se budu pridržavali sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ne budu ga mijenjali ili napuštali. Među tim sunnetima je i požuriti s iftarom odmah nakon zalaska sunca, bez odgađanja.

Iftariti se datulama prije klanjanja akšam-namaza

Enes b. Malik, radijallahu anhu, kazuje: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iftario bi se svježim datulama prije nego što bi klanjao. Ako ne bi bilo svježih datula, iftario bi se suhim datulama, a ako ne bi bilo ni toga, popio bi nekoliko gutljaja vode." (Ebu Davud, br. 2456; Tirmizi, br. 696. Hadis je hasen.) U ovom hadisu navodi se da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojeo nekoliko svježih datula prije nego što bi klanjao akšam-namaz. "Ako ne bi bilo svježih datula", tj. ako ih Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije mogao naći, iftario bi se suhim datulama. "A ako ni toga ne bi bilo", tj. ako nije imao datule, tada bi popio nekoliko gutljaja vode.

Šta postač treba reći prilikom iftara

Ibn Omer, radijallahu anhuma, kazuje: "Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iftario, rekao bi: 'Nestala je žeđ, ovlažile su žile, i upisana je nagrada, ako Allah da.'" (Ebu Davud, br. 2457. Hadis je hasen.) U ovom hadisu spominje se ono što postač govori prilikom iftara. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi iftario, rekao bi: "Nestala je žeđ", tj. utažena je žeđ koja je bila prisutna zbog posta; "ovlažile su se žile", tj. krvne žile koje su bile isušene usljed suzdržavanja od hrane i pića ponovo su navlažene; "i upisana je nagrada, ako Allah da", tj. nadamo se da nam je Allah upisao nagradu za post. Ovo nije dova, već izvještavanje, jer i prethodne rečenice imaju obavještajni karakter. To je izvještaj o ishodu strpljenja, jer nakon što se trud i iscrpljenost okončaju, ostaje trajan trag -- nagrada kod Allaha.

Učestalo učenje Kur'ana

Uzvišeni Allah kaže: "Mjesec ramazan je onaj u kojem je objavljen Kur'an, kao putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude prisutan, neka ga posti; a ko bude bolestan ili na putovanju, neka isti broj dana naposti u drugim danima. Allah vama želi olakšati, a ne otežati -- da ispunite određeni broj dana i da veličate Allaha što vas je uputio, i da budete zahvalni." (El-Bekara, 185) Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kazuje: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji bi bio u ramazanu kada bi se susretao s Džibrilom. Džibril bi ga posjećivao svake noći u ramazanu i s njim bi ponavljao Kur'an. I doista, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je darežljiviji u činjenju dobra od vjetra koji donosi kišu." (Buhari, br. 1902; Muslim, br. 2308) Imam Tirmizi, koji je hadis ocijenio kao dobar i vjerodostojan (hasen-sahih), bilježi od Abdullaha b. Mesuda, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko prouči jedno slovo iz Allahove Knjige, ima za to jedno dobro djelo, a svako dobro djelo deseterostruko se nagrađuje. Ne kažem da je 'elif-lām-mīm' jedno slovo, nego je 'elif' jedno slovo, 'lām' je jedno slovo i 'mīm' je jedno slovo." (Tirmizi, br. 2910. Hadis je hasen.)

Dova tokom posta

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tri dove se ne odbijaju: dova postača dok ne iftari, dova pravednog vladara i dova onoga kome je učinjena nepravda. Allah je uzdiže iznad oblaka, otvara joj vrata nebesa i kaže: 'Tako Mi Moje veličanstvenosti, sigurno ću ti pomoći, makar to bilo nakon nekog vremena.'" (Tirmizi, br. 3598. Hadis je hasen.) Ovaj hadis je dokaz da postač treba iskoristiti trenutke iftara za dovu, jer mu je u tom času dova primljena.

Ne izostavljati sehur

Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sehurite, jer u sehuru je bereket." (Buhari, br. 1923; Muslim, br. 1095) Ibn Hibban bilježi od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Doista Allah i Njegovi meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur." (Ibn Hibban, 8/246. Hadis je vjerodostojan.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ostavio nijedan put dobra na ovom i budućem svijetu, a da na njega nije uputio svoj ummet i podstakao ih na njega. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče svakog ko posti da ustane na sehur prije nastupanja zore i naređuje im to riječima: "Sehurite", tj. konzumirajte hranu za sehur, koji se jede pred zoru, malo prije nastupanja pravog sabahskog vremena. Ovo se odnosi i na post mjeseca ramazana, ali i na dobrovoljni post. "... jer u sehuru je bereket", tj. sehur donosi obilje dobra i bereketa. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posebno naglašava važnost sehura jer je to vrijeme kada većina ljudi spava i zbog toga postoji mogućnost da ih san i ugodnost sna odvrate od ove blagodati, što bi moglo oslabiti njihovu sposobnost da se nose sa izazovima posta i dnevnih obaveza.

Preporučuje se da se za sehur jedu datule

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Divan je sehur vjernika -- datula.\" (Ebu Davud, br. 2345. Hadis je vjerodostojan.) Datule su izrazito korisne i imaju veliku vrijednost, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pridavao im je posebnu pažnju, podsticao na njihovu konzumaciju i često ih koristio u svojoj ishrani. Život ashaba u Medini u velikoj se mjeri oslanjao na datule kao osnovnu namirnicu. U ovom hadisu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Divan je sehur vjernika -- datula", što znači da je najbolja hrana za sehur, kojom se vjernik može pripremiti za post, upravo datula, zbog bereketa tog vremena i hranjivosti datule.

Odgađanje sehura do pred samu zoru

Zejd b. Sabit, radijallahu anhu, kazuje: "Sehurili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim je on ustao da klanja. Upitao sam: 'Koliko je vremena proteklo između ezana i sehura?', a on je odgovorio: 'Onoliko koliko se može proučiti pedeset ajeta.'" (Buhari, br. 1921; Muslim, br. 1097) Zejd b. Sabit, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi završio sehur, ustajao na sabah-namaz. Enes, radijallahu anhu, upitao je Zejda: "Koliko je vremena proteklo između sehura i ezana za sabah?", a Zejd b. Sabit odgovorio je: "Otprilike koliko traje učenje pedeset ajeta." Ovaj vremenski okvir odnosi se na srednje duge ajete, koji nisu ni previše dugi, kao što su ajeti iz kraja sure El-Bekara i početka sure El-Maida, niti previše kratki, kao ajeti iz sura Eš-Šuara, Es-Saffat i El-Vakia.

Umjerenost u jelu i izbjegavanje prejedanja

Mikdam b. Ma'dikerib, radijallahu anhu, kazuje: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Čovjek ne može napuniti goru posudu od svog stomaka. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja da održi svoju kičmu uspravnom. A ako ga već nadvlada želja za hranom, neka trećinu svog stomaka napuni hranom, trećinu pićem, a trećinu ostavi za disanje.'" (Tirmizi, br. 2380. Hadis je dobar.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upućuje nas na jedno od osnovnih pravila zdravog života, a to je prevencija bolesti kroz umjerenost u ishrani. Ključ očuvanja zdravlja jeste kontrola unosa hrane, tako da čovjek jede samo onoliko koliko mu je potrebno da održi snagu za svakodnevne aktivnosti i ibadet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorava na to da je najgore posuđe koje čovjek može napuniti -- njegov stomak, jer prekomjerno punjenje želuca dovodi do brojnih fizičkih i duhovnih tegoba. Pretjerano jedenje uzrokuje mnoge bolesti, bilo trenutne ili dugoročne, bilo unutrašnje ili vanjske.

Pohvalno je pripremiti iftar postaču

Zejd b. Halid el-Džuheni, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko nahrani postača, imat će istu nagradu kao i on, s tim da se postaču njegova nagrada neće umanjiti." (Tirmizi, br. 807. Hadis je vjerodostojan.) Priprema iftara postaču spada u dobra djela na koja nas podstiče islam i ukazuje na vrijednost onoga ko tako postupa. U ovom hadisu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Ko nahrani postača", tj. ko mu dadne hranu kada nastupi vrijeme iftara, "imat će istu nagradu kao i on", tj. istovjetnu nagradu kao i postač, "s tim da se postaču njegova nagrada neće umanjiti", tj. obojica dobijaju potpunu nagradu, bez umanjenja nagrade postaču. Možda je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dodao ovaj dio kako bi uklonio moguće pogrešno shvatanje da se nagrada postača smanjuje kada njegovu nagradu dijeli onaj ko mu priredi iftar. Ovo je znak Allahove ogromne milosti i Njegove neizmjerne darežljivosti i dobrote prema Njegovim robovima.

Klanjanje teravih-namaza

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko provede noći ramazana u namazu iskreno vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, bit će mu oprošteni prethodni grijesi." (Buhari, br. 37; Muslim, br. 759) Hadis je dokaz o vrijednosti noćnog namaza u ramazanu (teravih-namaza) i potvrđuje da je on jedan od uzroka opraštanja grijeha. Onaj ko klanja teravih-namaz kako treba, smatra se da je proveo noći ramazana u ibadetu. Međutim, opraštanje grijeha uvjetovano je riječima: "iskreno vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi", što znači:

• iskreno vjerujući, tj. da klanja s vjerom u Allaha, uvjerenjem u Njegovo obećanje i svjestan veličine ovog ibadeta i nagrade koju donosi.

• nadajući se nagradi samo od Allaha, ne tražeći nikakav dunjalučki cilj, poput pokazivanja pred ljudima ili bilo kojeg oblika licemjerstva.

Pojačan ibadet u posljednjoj trećini ramazana

Aiša, radijallahu anha, kazuje: "Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stezao bi svoj izar, provodio bi noći u ibadetu i budio svoju porodicu." (Buhari, br. 2024; Muslim, br. 1174) Posljednjih deset noći ramazana najbolje su noći u godini, jer se među njima nalazi Noć kadera, koja je bolja od hiljadu mjeseci, kako je Allah, džellešanuhu, objavio u Svojoj Knjizi. Zbog toga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovim noćima ulagao veliki trud u ibadetu i podsticao svoju porodicu da u njemu učestvuje. U ovom hadisu Aiša, radijallahu anha, opisuje stanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ovim noćima i njegov trud u ibadetu, kao i njegovo podsticanje porodice na činjenje dobra. "Kada bi nastupilo posljednjih deset noći ramazana", tj. od dvadeset i prve noći, "zategnuo bi svoj izar" što označava ili potpuno odricanje od intimnosti sa ženama u tim noćima, ili se može razumjeti kao izraz za ozbiljnost i posvećenost ibadetu, "provodio bi noći u ibadetu" -- bdijući u noćnom namazu i drugim vidovima ibadeta, "budio bi svoju porodicu" kako bi i oni učestvovali u noćnom namazu, što ukazuje na Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, trud da motiviše svoju porodicu na činjenje dobrih djela i iskorištavanje ovih blagoslovljenih noći.

Itikaf

Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povlačio se u itikaf tokom posljednjih deset dana ramazana." (Buhari, br. 2025; Muslim, br. 1171) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ulagao je veliki trud u ibadetu kako bi se što više približio Allahu, džellešanuhu. Među njegovim posebnim ibadetima bio je i itikaf u posljednjih deset noći ramazana, tragajući za Noći kadera i potpuno se posvećujući Allahu kroz post, namaz, zikr i druge vidove ibadeta. U ovom hadisu majka vjernika, Aiša, radijallahu anha, kazuje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, redovno posljednjih deset dana ramazana provodio u itikafu, počevši od dvadeset i prve noći. Itikaf podrazumijeva boravak u džamiji s nijetom približavanja Allahu, bilo noću ili danju. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istrajavao je u ovom ibadetu svake godine, sve do svoje smrti, a nakon njega nastavile su ga praktikovati i njegove supruge, kao što bilježi Buhari u hadisu u kojem Aiša, radijallahu anha, kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u itikafu, a s njim su boravile i neke njegove supruge." Njegove supruge nastavile su provoditi itikaf u džamiji i nakon njegove smrti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ranije je praktikovao biti u itikafu u prvoj i srednjoj trećini ramazana, ali je kasnije u itikafu provodio posljednjih deset dana, jer je tada tražio Noć kadera.

Zekatul-fitr

Ibn Omer, radijallahu anhuma, kazuje: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propisao je zekatul-fitr u ramazanu kao obavezu ljudima -- jedan sā datula ili jedan sā ječma -- i to za svakog muslimana, bilo da je slobodan ili rob, muško ili žensko." (Buhari, br. 1503; Muslim, br. 984) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propisao je zekatul-fitr u iznosu od jednog sāa (približno 3 kg) datula ili ječma, obavezujući svakog muslimana -- roba i slobodnog čovjeka, muškarca i ženu, dijete i odraslog da daje zekatul-fitr. Također je naredio da se dadne prije nego što ljudi odu na bajram-namaz (Buhari, br. 1503). Zekatul-fitr je ibadet kojim nas je Allah, subhanehu ve teala, počastio i propisao ga kao čišćenje i iskup za moguće propuste postača tokom ramazana, i kao pomoć siromašnim muslimanima. Ova obaveza ima svoja pravila i propise. U ovom hadisu Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propisao zekatul-fitr i odredio njegov status, učinivši ga obaveznim za svakog muslimana i muslimanku, bilo da su slobodni ili robovi, muškarci ili žene, mladi ili stari -- pod uvjetom da imaju višak hrane za jedan dan i noć, nakon što podmire vlastite potrebe i potrebe onih koje izdržavaju. Obaveznost zekatul-fitra nije vezana za imovinsko stanje, već za post, jer je svrha njegovog propisivanja čišćenje postača od propusta u toku posta. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio je količinu zekatul-fitra na jedan sā (što iznosi približno 5⅓ ratla, odnosno oko 3 kg) datula, ječma ili hrane koja je osnovna u određenom mjestu, poput datula, riže, brašna i slično. Također je naredio da se zekatul-fitr podijeli prije bajram-namaza, tj. nakon sabah-namaza, a prije odlaska na bajram-namaz, jer je to najbolje vrijeme za njegovo davanje. Zekatul-fitr dozvoljeno je dati već od zalaska sunca posljednjeg dana ramazana, a može se uručiti i dan ili dva prije Bajrama. Što se tiče krajnjeg roka za davanje zekatul-fitra, prema ovom hadisu, to je bajram-namaz. Ukoliko bi se dao nakon tog vremena, tada bi bio obična sadaka, ali ne bi imao status zekatul-fitra. Ustrajnost u ovim djelima donosi mnogostruku nagradu i omogućava nam da iz ovog mjeseca izađemo duhovno snažniji i bliži Allahu. Neka nam ovaj ramazan bude prilika za istinsku promjenu, činjenje dobra i postizanje Allahove milosti, jer samo iskrenim trudom i pokornošću možemo postići uspjeh na oba svijeta.