Početna

(P)ostati zdrav = održavati pH organizma optimalnim

Kao što smo već i najavili u prethodnom broju, ulazimo u konačnicu sa temom o pH vrijednosti organizma. Apostrofirat ćemo najvažnije termine i ukazati na neke medicinske protokole koji se koriste u liječenju i najmalignijih bolesti, a ukazat ćemo i na jednostavne korake koji se mogu uvesti u svakodnevnicu i postati rutina, a koji će nam zasigurno pomoći u prevenciji i očuvanju zdravlja i vitalnosti organizma. Uistinu, zar postoji jednostavnije pojašnjenje od proste rečenice koja nam kaže: Svaki put kad uzmemo zalogaj hrane, mi se ili borimo protiv bolesti ili bolest hranimo. Stoga, na nama je da odaberemo i budemo prijatelji sebi i sopstvenom zdravlju.

Dakle, i zdravlje i bolest ovise o ravnoteži (fiziološko-hemijskoj), koja ima ulogu regulacijskog mehanizma u tjelesnim funkcijama. Poremećaj tih funkcija mjerljiv je i služi nam kao pokazatelj da smo ušli u stanje bolesti. Prvo očitovanje bolesti jeste pomak prema kiselosti.

Bilo koja terapija mora početi oslobađanjem od kiselina, odnosno, pomakom stanja ka dobrom pH cijelog organizma. To prvenstveno podrazumijeva promjenu životnih navika u prehrani i uzimanje namirnica koje organizmu daju potrebnu baznost (lužnatost).

Da bismo odgovorili koja je to dobra pH, a ne ograničili se samo na brojku kao matematičku vrijednost, moramo znati da u živom organizmu ne postoji nijedan organ niti pojedinačna stanica koji ne mogu i neće biti oštećeni ili potpuno uništeni zbog povećane kiselosti organizma. Također moramo znati da u organizmu postoji samoregulacija koja nastoji održavati koncentraciju kiselosti krvi na pH 7,4. Mi tu samoregulaciju svojim životnim navikama i pogrešnom prehranom poremetimo i uzrokujemo povećanje kiselosti. Veliki broj relevantnih istraživanja, poput onih na klinici Mayo, dokazao je da povećana kiselost dovodi do bolesti organizma i uzrok je i malignih oboljenja. Nasuprot tome, velika baznost u krvi sprečava nastajanje i razvijanje raka. Da bismo spriječili nastanak i razvitak raka, pH krvi treba održavati što višim. Inače, pH 7,0 je oznaka za neutralno, a naše tijelo zahtijeva blagi pomak ka baznom (pH od 7,4). Iako je poznat taj čarobni omjer za održavanje optimalnog pH (75% bazne i 25% kisele hrane tokom dana), ipak, realno kazano, potrebna je jaka disciplina da bismo na stolu svakodnevno imali baš taj omjer.

Ljudi se teško odvajaju od svojih navika, a posebno od prehrambenih. Za to je potrebna jedna cijela nova životna filozofija i pristup i stoga je jako važno uvesti barem neke male izmjene i dopune u svakodnevni život.

(P)ostati zdrav = održavati pH organizma optimalnim — 2

Dan treba započeti i završiti sa mlakom vodom u kojoj je ocijeđen limun. To će instantno alkalizirati naš organizam. Ukoliko niste ljubitelj limuna, možete isti učinak imati uvođenjem medicinske sode bikarbone u svakodnevnicu. Može se naći u svim ljekarnama i prodavnicama zdrave hrane. Počnite sa tretmanom mućkanja prirodnih nerafiniranih ulja u ustima, svakodnevno po petnaest minuta. Pijte minimalno dva i po litra obične vode. U prehranu uvedite što više salata i ribe. Hranu pripremite na maslacu i na što nižoj temperaturi. Imajte barem dvije voćne užine dnevno. Sve voće i povrće za koje smatrate da je obrađeno pesticidima perite u zdjelama sa otopljenom medicinskom sodom bikarbonom.

Sve su ovo mali koraci za vas, ali veliki za vaše zdravlje i kvalitetniji život.
Nadamo se da će vam sve navedeno biti od koristi i pomoći pri odluci da svoj pH regulirate i tako kontrolirate svoje zdravlje i dobrobit.

(Korištena literatura: Waugh A, Grant A. Anatomy and Physiology in Health and Illness. 10th edition. Philadelphia, Pa, USA: Churchill Livingstone Elsevier; 2007. Ströhle A, Hahn A, Sebastian A. Estimation of the diet-dependent net acid load in 229 worldwide historically studied hunter-gatherer societies. American Journal of Clinical Nutrition. 2010)

Tekst (P)ostati zdrav = održavati pH organizma optimalnim je objavljen u broju 63, 13. novembar 2014. - 20. muharrem 1436. AH, Permalink

Povezano

Naše zdravlje Broj 134

Kraj ljeta, “food noise” i kalorijski deficit

Ljeto nam je bilo dugo i toplo. Vrelina i sparina bile su dio svakodnevnice. Snalazili smo se i nadmudrivali toplinu svaki dan. Unatoč mišljenju da se ljeti jede manje kalorična hrana i da se lakše skidaju kilogrami, ipak mnogi su dobili i koji kilogram više. To je stoga što mnogi od nas, ako ne i velika većina, sjede u udobnom hladu domova vještački dobivenom i toplina spolja nema utjecaja na naš metabolizam i način ishrane. Štaviše, mnogi posežu za hranom i više nego inače. Ako se tome doda koji sladoled, desert, manjak kretanja zbog toplinskih udara, imamo fin recept za dobijanje na kilaži. Mnogi su priznali da su u takvim prilikama zapravo malo više razmišljali o hrani i stalno bili u potrazi za novim zalogajem i gastro zadovoljstvom. Ako spadate u ovu grupu, onda ste iskusili svojevrstan fenomen koji se naziva “food noise”.

Naše zdravlje Broj 133

Ljeto i život uz ekstremne temperature

Stiglo nam je ljeto i zvanično, kalendarski. I tako neki dan čitam tekst o opasnostima koje ekstremne vrućine predstavljaju za djecu ostavljenu u automobilima. I zaista mi pada na pamet pitanje kako ijedan normalan čovjek može ostaviti svoje dijete u autu na "samo dvije minute", a napolju je ljetna vrelina i situacija se u automobilu može dovesti do usijanja. Prvo te famozne "dvije minute". Pa je li to ikom od nas treća obećana? Šta ako život izgubiš? A drugo, te "dvije minute" često znaju dovesti do toga da se dijete naprosto zaboravi u autu i izgubi život u strašnim mukama i okolnostima. Stoga, ako vidite dijete u autu, a roditelja ili drugu odgovornu osobu nema, makar popalio svu signalizaciju, zovite policiju i ne dvoumite se ni trena. Takve osobe zaslužuju i kaznu i ukor.