El-Asr - Poslanikov život u ramazanu

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, odabrani je Allahov poslanik, naš miljenik, kojeg pravi vjernik voli više od svega na dunjaluku, pa i od samoga sebe. On je onaj kojeg vjernik slijedi i uzima ga za uzora, jer nam tako naređuje Gospodar, Koji u plemenitoj Knjizi kaže: "Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji često Allaha spominje" (El-Ahzab, 21).

Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, govor je istina, njegova djela su lijepa i dobra, on je mubarek, Uzvišeni ga je očistio, kako njegovu unutrašnjost tako i spoljašnjost, i pohvalio je njegove riječi, djela i ponašanje. Kada sve ovo zna, iskrenom vjerniku ne preostaje ništa drugo već da slijedi njegove stope i da ide njegovim jasnim i sigurnim putem, jer je on naš vođa ka Džennetu.

Iako je u svakoj prilici bio iznimna ličnost, Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, moralne vrline posebno su do izražaja dolazile u blagoslovljenom mjesecu ramazanu, kada su i njegove riječi, ibadeti, dobra djela... poprimali jednu posve novu dimenziju. Stoga ćemo u narednim redovima govoriti o Poslanikovom životu u ramazanu, kako bismo se na njega ugledali i što bolje iskoristili ovaj blagoslovljeni mjesec.

Doček ramazana

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, radovao se dolasku mjeseca ramazana i svoju radost nije držao samo za sebe, već ju je dijelio i sa svojim ashabima. Prije samog nastupanja ramazana podsjećao bi ih na iznimnu vrijednost ovoga mjeseca, na koji će ga način dočekati, kao i na bitnost iskorištavanja njegovih dana na najbolji mogući način, te bi u ovom kontekstu govorio: "Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, a neće biti uskraćeno osim pravom nesretniku." (Ibn Madža. Šejh Albani kaže da je hadis dobar.)

Također je govorio: "Kada nastupi prva noć ramazana, šejtani i nepokorni džini bivaju povezani u okove, pozatvaraju se sva vrata Džehennema i pootvaraju se sve džennetske kapije. Svake noći ramazana doziva neki od Allahovih glasnika: 'O ti koji žudiš za dobrom, pohrli, a ti koji žudiš za zlom, zastani!' Svake noći Uzvišeni Allah oslobađa neke Svoje robove od džehennemske vatre." (Ibn Madža. Šejh Albani ovu je predaju ocijenio dobrom u djelu Sahihul-džami.)

Ovo nam ukazuje na brigu i veliku važnost koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pridavao ovome mjesecu i kako je podsticao muslimane da iskoriste velike blagodati koje se u njemu nude.

Koliko je ramazana postio

Ramazan je propisan u mjesecu ša'banu druge godine po Hidžri, dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na ahiret preselio u mjesecu rebiul-evvelu jedanaeste godine po Hidžri, što nam ukazuje na to da je ispostio devet ramazana, i niko od islamskih učenjaka ne razilazi se u pogledu toga.

Darežljivost i dobročinstvo

Ibn Abbas, radijallahu anhu, kazuje: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji čovjek, a ta darežljivost najviše bi do izražaja dolazila u ramazanu. Bio je toliko darežljiv i blag, da je bio blaži čak i od lijepog i ugodnog povjetarca." (Muttefekun alejhi)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio jako darežljiv i pažljiv, uvijek je davao i pomagao drugima, tokom cijeloga života, a u ramazanu je bio posebno darežljiv, do te mjere da nikada nije vratio onoga ko je od njega nešto tražio, niti je uskratio onome ko je u potrebi, odazivajući se tako naredbi svoga Gospodara, Koji kaže: "Zato siroče ne ucvili, a na prosjaka ne podvikni" (Ed-Duha, 9--10).

Darežljivost, blagost, davanje, pomaganje, trud i zalaganje -- vrline su po kojima se isticao najbolji učitelj u svakoj prilici, a posebno u ramazanu. Toliko je bio darežljiv da, kada bi mu neko zatražio odjeću koju je u tom trenutku nosio, on bi mu je poklonio. Sehl b. Sa'd, radijallahu anhu, pripovijeda: "Jedna žena istkala je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ogrtač i donijela mu, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kako mu je ogrtač bio potreban, uzeo ga je i odjenuo, pa je izašao među nas. Tada jedan od prisutnih ljudi reče: 'Kako ti je lijep taj ogrtač, odjeni me njime!' 'Uredu', reče Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i ostade sjediti na tom sijelu još neko vrijeme, a kada se vratio kući, smotao je ogrtač i poslao ga onom čovjeku. Prisutni su mu rekli: 'Nisi dobro postupio! Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, tražio si ogrtač iako si znao da on ne odbija onoga ko od njega nešto traži.' 'Tako mi Allaha', rekao je čovjek, 'nisam ga zatražio iz drugog razloga osim da mi, na dan kada umrem, bude ćefin.' I bio je to njegov ćefin." (Hadis je vjerodostojan, a bilježi ga Buhari sa sličnim izrazom.)

Takav je bio naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji nije žudio za dunjalukom, koji je dunjaluk doživljavao kao prolaznu stanicu, kao neki hlad pod kojim će kratko zastati i nastaviti svoj put ka vječnosti. On je u praksu provodio ono što Uzvišeni od vjernika traži i kako ih opisuje u Kur'anu: "I više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uščuvaju gramzivosti i tvrdičluka, oni će sigurno uspjeti" (El-Hašr, 9).

Posvećenost Kur'anu

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ramazanu se posebno posvećivao druženju sa Kur'anom, i svakog bi ramazana učio Kur'an pred melekom Džibrilom, alejhis-selam! A kako da mu se ne posvećuje kada je ramazan mjesec Kur'ana, mjesec u kojem je počela njegova objava, kako kaže Uzvišeni: "U ramazanu je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima, jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla" (El-Bekara, 185).

Kur'an, najveća mudžiza koja mu je data, svjetlo upute svim svjetovima, zauzimao je veliki dio njegovog života, posvećivao mu je svoje dragocjeno vrijeme, a i Uzvišeni mu je naredio da ga što više uči, i danju i noću: "I uči Kur'an, pažljivo" (El-Muzzemmil, 4).

Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nije Kur'an učio samo jezikom, već ga je Gospodar odgojio tako da se njegovo učenje ogleda u ponašanju i njegovom cjelokupnom životu. Živio je Kur'an i radio po njemu danju i noću, u tajnosti i na javi, kod kuće ili na putovanju, tako da kada je Aiša, radijallahu anha, bila upitana o njegovom ponašanju, o njegovom ahlaku, kratko je kazala: "Njegov ahlak bio je Kur'an." (Muslim)

Sehur i iftar

Sehur je karakteristika ovoga ummeta, kojom je odlikovan u odnosu na prijašnje ummete. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Razlika između našega posta i posta sljedbenika Knjige jeste u sehuru." (Buhari)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je vjernike da ustaju na sehur i u mnogim je hadisima govorio o njegovoj vrijednosti. "Ustajte na sehur jer je u sehuru bereket." (Buhari)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustajao bi na sehur sa jednom od svojih supruga i uzimao je malo hrane: nekoliko datula i vode, a nekada bi sehurio i sa svojim ashabima. On je prakticirao da odgađa sehur do zadnjeg vremena, tako da bi do sabah-namaza ostalo samo malo vremena, tek toliko koliko se može proučiti pedesetak ajeta iz Kur'ana.

Vjerovatno je najveća vrijednost sehura to što Uzvišeni Allah obuhvata Svojim oprostom one koji sehure, spušta na njih Svoju milost, a Njegovi meleki traže oprosta za njih i mole Allaha da pređe preko njihovih grijeha, kako bi bili od onih koje Milostivi oslobađa Vatre u mjesecu Kur'ana -- ramazanu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Sehur je obrok bereketa pa ga ne izostavljajte, makar neko od vas popio samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleki donose salavate na one koji sehure." (Ahmed, Ibn Ebu Šejba, od Seida el-Hudrija)

Najbolji sehur vjernika jesu datule. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Najbolji sehur vjernika su datule." (Ebu Davud, Ibn Hibban, vjerodostojan)

A što se iftara tiče, uputa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jeste da treba iftariti odmah po nastupanju akšama i da iftar ne treba odgađa bez opravdanog razloga. O tome Sehl b. Sa'd prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi će biti u dobru sve dok budu požurivali sa iftarom." (Buhari)

Kada bi nastupilo vrijeme iftara, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iftario bi se datulom ili vodom, kako razumijemo iz sljedećeg hadisa: "Kada se neko od vas hoće iftariti, neka se iftari datulom. Ako ne bude imao datule, neka se onda iftari vodom, jer ona je uistinu čista." (Ebu Davud i Tirmizi. Hadis je slabog lanca prenosilaca.)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prakticirao je da prvo prekine post tako što bi pojeo nekoliko datula i napio se malo vode, potom bi klanjao akšam, pa bi tek onda sjeo da jede. O tome nam pripovijeda časni ashab Enes, radijallahu anhu, koji kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prvo bi prekidao post, pa klanjao akšam, a onda bi sjeo jesti." (Tirmizi, Ebu Davud i Ahmed. Hadis je dobar.)

Noćni namaz

Noćni namaz jedan je od ibadeta koji je posebno potvrđen u ramazanu, i koji je jedno od obilježja ramazana. O tome nam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Onome ko provede ramazan u ibadetu (noćnom namazu -- kijamu), vjerujući i očekujući nagradu, bit će oprošteni do tada učinjeni grijesi!" (Buhari)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je jedanaest rekata noćnog namaza, u kojima je dugo učio Kur'an. Ebu Selema, radijallahu anhu, kaže da je upitao Aišu, radijallahu anha, o Poslanikovom namazu u ramazanu, pa je rekla da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikada nije klanjao više od jedanaest rekata, kako u ramazanu, tako i mimo njega. (Muslim)

Noćni namaz u ramazanu specifičan je po tome što se može klanjati u džematu, i u tome je velika nagrada za onoga ko klanja za imamom do kraja namaza, sve dok se imam ne okrene. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Ko klanja sa imamom sve do kraja namaza, računa mu se kao da je klanjao čitavu noć." (Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madža i Ahmed. Vjerodostojnim su ga ocijenili Tirmizi, Ibn Huzejma, Ibn Hibban, Šuajb Arnaut i Albani.)

Itikaf i Lejletul-kadr

Zadnjih deset dana ramazana imaju posebnu vrijednost, a najveća vrijednost je u tome što se u njima nalazi noć Lejletul-kadr, koja je bolja od hiljadu mjeseci. Stoga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovim noćima posvećivao posebnu pažnju. On bi se u ovim danima povlačio u itikaf, u svojoj džamiji, i tu bi provodio vrijeme, a izlazio bi samo u slučaju prijeke potrebe.

"Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, noći bi provodio u ibadetu, budio bi svoju porodicu i trudio se da mu ibadet bude što bolji." (Buhari i Muslim)

Aiša, radijallahu anha, pripovijeda: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povlačio se u itikaf zadnjih deset dana ramazana sve do preseljenja na ahiret, a poslije su to činile njegove supruge." (Buhari i Muslim)

Razlog zbog kojeg se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povlačio u itikaf jeste traženje noći Lejletul-kadr, kako se spominje u predaji od Aiše, radijallahu anha, u kojoj kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tražio Lejletul-kadr u zadnjih deset noći ramazana. (Buhari)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ramazanu je živio poseban život, u potpunosti ispunjen ibadetom, za njega se pripremao, njemu se radovao i u njemu bio posebno blag i darežljiv. Na nama je da se trudimo u tome da ga što više oponašamo u svim njegovim postupcima u ramazanu, kako bismo i mi na najbolji mogući način iskoristili ovaj blagoslovljeni mjesec, iz njega izašli sa velikim nagradama i na koncu zaslužili oprost Milostivog.