Islamski učenjaci se razilaze da li će osoba koja treba napostiti propuštene dane ramazana, prvo ispostiti te dane pa onda postiti šest dana ševvala ili može postiti prvo šest dana ševvala. Poznato nam je da je napaštanje propuštenih dana u ramazanu obaveza, dok je post šest dana ševvala dobrovoljni. Stoga pojedini učenjaci, među kojima je i imam Ahmed, smatraju da nije dozvoljeno postiti bilo kakav dobrovoljni post (osim ako se zavjetuje da će ga postiti) sve dok se ne naposti obavezni post. Međutim, trojica imama: Ebu Hanife, Malik i Šafija stava su da se može postiti dobrovoljni post iako se nije napostio obavezni post.
Ebu Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko isposti ramazan, pa ga poprati postom šest dana ševvala, kao da je postio čitavu godinu." (Hadis bilježi Muslim 1164). Pored imama Muslima ovaj hadis bilježe i mnogi drugi muhaddisi: Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed, Darimi i hadis se prenosi još od Sevbana, Ebu Hurejre, Ibn Abbasa, El-Beraa b. Aziba i Aiše, radijallahu anhum.
Prenosilac hadisa, Ebu Ejjub Halid b. Zejd el-Ensari en-Nedžari, prisustvovao je prisegi na Akabi. U njegovoj kući odsjeo je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je došao u Medinu i boravio sve dok nije završena izgradnja Poslanikovog mesdžida. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pobratimio je Ebu Ejjuba sa Mus'abom b. Umejrom, radijallahu anhuma. Učestvovao je u Bitki na Bedru i u svim ostalim bitkama i svim osvajanjima. Nije poznato da je izostao ni iz jedne bitke. Odlazio je iz jedne u drugu bitku sve dok nije preselio u bitki za Konstantinopol 52. godine po Hidžri.
Ovaj hadis govori o velikoj nagradi, velikom i plemenitom darivanju od Svevišnjeg Allaha, stoga svaki musliman treba požuriti ka ovoj ogromnoj nagradi i ne smije je uskratiti svojoj duši. Dakle, hadis govori o preporučenosti posta šest dana ševvala, nakon posta mjeseca ramazana, i pojašnjava veličinu nagrade tog ibadeta.
Kao što je poznato, postoji obavezni i dobrovoljni post. Postoji više vrsta obaveznog posta: ramazanski post, post keffaret kojim se iskupljuje za učinjene prijestupe i zavjetni post. Također, postoji više vrsta dobrovoljnog posta: Davudov post, pri kojem se jedan dan posti, a drugi ne i tako sve vrijeme izuzev dana Bajrama, post na dan Arefata, post Ašure, post šest dana ševvala nakon mjeseca ramazana, o kojem govori hadis Ebu Ejjuba el-Ensarije, radijallahu anhu i dr.
Po ovome hadisu, onaj ko isposti ramazan, a zatim nakon Ramazanskog bajrama posti šest dana ševvala uzastopno ili odvojeno, na početku mjeseca, u sredini ili na kraju, takvome će biti upisano kao da je postio sve vrijeme, cijelu godinu, odnosno upisat će mu se nagrada kao da je postio svaki dan u godini. Bilježi Darimi u svome Sunenu od Sevbana, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Post mjeseca (ramazana) jednak je postu deset mjeseci, i šest dana nakon ramazana jednaki su postu dva mjeseca, a to je skupa godina." Ovo ukazuje na činjenicu da se jedno dobro djelo vrednuje kao deset sličnih djela i to onima koji vole ibadet i pokornost Uzvišenom Allahu. Također, treba naglasiti, a Allah najbolje zna, da se ova nagrada postiže i mimo one općenite o kojoj Uzvišeni Allah govori u hadisi-kudsijju: "Uistinu, post je samo za Mene i Ja za njega posebno nagrađujem." (Muslim 2763). Zgodno je ovdje obavijestiti Allahove pokorne robove, one koji žure svome Gospodaru s tevbom i dobrim djelima, o još jednom hadisu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sličnog značenja. Naime, Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Post mjeseca strpljenja (ramazana) i tri dana svakog mjeseca ravan je postu cijele godine." (Ahmed, Ibn Hibban, Bejheki i drugi, i hadis je vjerodostojan) Spajajući ova dva hadisa, hadis Ebu Ejjuba i Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, pojedini islamski učenjaci smatraju da onaj koji nakon ramazana bude ustrajavao u postu šest dana ševvala i postu tri dana svakog mjeseca i u tome provede svoj život, ako Bog da, postići će nagradu posta svoja dva životna vijeka. Allahu ekber!!!
Propis posta šest dana ševvala
Većina islamskih učenjaka smatrala je preporučenim post šest dana ševvala. To mišljenje zastupali su trojica velikih imama: Ebu Hanife, Šafija i Ahmed. Što se tiče imama Malika, on je smatrao pokuđenim post šest dana ševala. Taj stav je zastupao iz bojazni da obični neuki ljudi ne pomisle da je obaveza postiti i te dane, zbog njihove blizine s ramazanom. Međutim, Allah da se smiluje Imamu Maliku, ovako razumijevanje nije ispravno i ne može opstati pored jasnog vjerodostojnog hadisa. Jedan od veliki učenjaka Malikija, Ebu Omer Ibn Abdil-Berr, rahmetullahi alejhi, dao je najljepše pojašnjenje za ovakav stav imama Malika, rekavši: "Vjerovatno do imama Malika ovaj hadis nije došao, a da je došao, rekao bi i radio po njemu." Allah najbolje zna je li riječ o tome, nepostojanju dokaza, ili o stvarnoj bojaznosti od neukih ljudi, jer El-Kurtubi, rahmetullahi alejhi, bilježi od Mutarrifa da je ipak imam Malik, rahmetullahi alejhi, sam, nezvanično, postio. Također, nakon imama Malika, malikijski učenjaci smatrali su pokuđenim post šest dana ševvala, osim ako nešto od sljedećeg ne bude prisutno pri tom postu: da ga posti učena osoba za kojom se drugi povode, da ih posti odmah nakon Ramazanskog bajrama, da ih posti uzastopno i da se zna za njen post. Ukoliko neki od ova četiri uvjeta izostane, tada ni malikijski pravnici ne smatraju pokuđenim post šest dana ševvala.
Potrebno je naglasiti sljedeće propise u vezi ovih šest dana posta:
● Nije obavezno postiti šest dana ševvala uzastopno.
● Islamski učenjaci preporučuju da se ovi dani poste odmah nakon Ramazanskog bajrama koji traje samo jedan dan, za razliku od Hadžijskog bajrama, kako bi se što prije, ako Bog da, postigla spomenuta nagrada.
● Islamski učenjaci se razilaze da li će osoba koja treba napostiti propuštene dane ramazana, prvo ispostiti te dane pa onda postiti šest dana ševvala ili može postiti prvo šest dana ševvala. Poznato nam je da je napaštanje propuštenih dana u ramazanu obaveza, dok je post šest dana ševvala dobrovoljni. Stoga pojedini učenjaci, među kojima je i imam Ahmed, smatraju da nije dozvoljeno postiti bilo kakav dobrovoljni post (osim ako se zavjetuje da će ga postiti) sve dok se ne naposti obavezni post. Međutim, trojica imama: Ebu Hanife, Malik i Šafija stava su da se može postiti dobrovoljni post iako se nije napostio obavezni post. I jedna i druga strana učenjaka ima dokaze za svoje stavove. Pojedini učenjaci prave spoj između ova dva mišljenja i kažu sljedeće:
a) ukoliko osobi nije ostalo mnogo dana iz ramazana (poput žene koja je u toku ramazana imala menstruaciju), tako da može ispostiti i te propuštene ramazanske dane, a i postiti šest dana ševvala, tada se takvoj osobi preporučuje da prvo isposti propuštene dane iz ramazana, a onda da posti šest dana ševvala;
b) ukoliko je osobi ostalo da naposti mnogo dana iz ramazana (poput žene koja je u ramazanu imala nifas), tako ukoliko ih bude napaštala neće uspjeti postiti šest dana ševvala, tada se takvoj osobi preporučuje da posti šest dana ševvala, a onda da napašta propuštene dane, jer post šest dana ševvala ograničen je samo na mjesec ševval dok se može napaštati tokom cijele godine;
c) ukoliko je osobi ostalo da naposti određeni broj dana iz ramazana i pretpostavlja da u narednoj godini neće biti mogućnosti da ih naposti (radit će naporan posao, biti stalni putnik i sl.), tada takvoj osobi postaje obaveza da naposti propuštene dane ramazana u ševvalu pa makar i ne stigla postiti šest danan ševvala.
Uzvišeni Allah najbolje zna. Mi molimo Allaha, subhanehu ve te'ala, da nam podari znanje koje će nam koristiti i da nam pomogne da se okoristimo od znanja koje smo već stekli, a On Uzvišeni, Sveznajući je i Mudri. Sva zahvala pripada Njemu i neka je Allahov salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu porodicu i sve ashabe.