Mjesec ramazana je iza nas. Bilo bi idealno da model života kakvim smo živjeli u ramazanu, kako duhovno i ibadetski tako i u pogledu ispravnog unosa hrane, nastavimo. Više smo puta ukazali na činjenicu da pretilost nije samo estetski problem, to je bolest, i kao takva se treba i posmatrati i liječiti. Ali, ne postoje čarobne dijete niti napici kojima ćete skinuti višak kilograma. To su kratkoročna rješenja, a život ide na duge staze. Potrebno je promijeniti način prehrane, zbog svog zdravlja, kvalitete života koji živimo. Posebno bitna stavka o unosu hrane dolazi onda kad se čovjek razboli. Da bismo organizmu dopustili da se liječi i da lijekovi optimalno djeluju, trebamo unositi što manje kaloričnu hranu, tešku, masnu. Mi praktično trebamo biti u fazi gladovanja. Za vrijeme ramazana pročitala sam divan status uvaženog Kenana Bijelića i prenijet ću ga ovdje: "Post na vodi bez hrane je autofagija, a post bez hrane i vode je autofagija na steroidima! Autofagija označava pojam samočišćenja i samoliječenja organizma. Dr. Berg." Divna pouka i preporuka dolaze iz ove izjave. Dopustimo svom organizmu da se sam očisti i liječi. Bolest je posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu, što za posljedicu ima gubitak apetita. Preporuka je ne siliti bolesnika na uzimanje hrane, nego sačekati prirodan tok oporavka i da se apetit pojavi sam. Ibn Kajjim kaže da tijelo bolesnika odbija hranu jer se odupire bolesti i stoga je zabranjeno prisiljavati bolesnika na unos hrane usljed gubitka apetita. Iako smo započeli tekst pričom o gojaznosti kao o ne samo estetskom problemu (što ipak nije zanemarljivo), i iako mnogi sistemi u našem organizmu stradaju usljed povećane težine (zglobovi, kosti, kardiovaskularni sistem, pojava dijabetesa, ugrušaka) ipak ono što, vjerujem, svakoga najviše zastraši jeste gubitak zdravog razuma i pameti. Možda grubo zvuči opis, i izvinjavam se, ali suštinski to je krajnji ishod pojedinih neurodegenerativnih bolesti. Pametan i ograničen unos hrane, uz određene suplemente može značajno utjecati na zdravlje mozga i nervnog sistema. Najnovija istraživanja sugeriraju da bi suzdržavanje od hrane kakvo predstavlja, recimo, povremeni post moglo pružiti alternativni način za mozak da dobije energiju i zaštiti se od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i raznih vrsta demencije. Takva vrsta posta, u koju spada i naš ramazanski poboljšava razmišljanje, budnost i doprinosi kvalitetnijem dugoročnom pamćenju. Post može potaknuti ketozu, stanje u kojem tijelo počinje sagorijevati masnoće umjesto ugljikohidrata, što može pružiti alternativni izvor energije za mozak. Naučni dokazi sugeriraju da ketoza ima pozitivni efekat kao strategija borbe s Alzheimerovom bolešću i demencijama. Ograničavanje unosa hrane na određeno vrijeme tokom dana usklađuje prehrambene navike s cirkadijarnim ritmom tijela (ritam budnosti i spavanja), što pozitivno utječe na rad svih sistema uključujući mozak. Post poboljšava funkciju mitohondrija (energetska centrala svake pojedinačne ćelije), što je ključno za opće zdravlje mozga, smanjenjem oksidacijskog stresa i poboljšanjem metabolizma. Post ima utjecaj na komunikaciju između crijeva i mozga, što utječe na raspoloženje, pamćenje, opće mentalno stanje i zdravlje. Stoga, potrudimo se održati naše zdravlje smanjenim unosom hrane i praznih kalorija, postimo kad god smo u prilici jer nagrade su mnogostruke i uvijek u našu korist. Uključimo tjelovježbu kao sastavni dio naših života, neka to postane naša kultura življenja. Potrudimo se postati zdravi i fit i prema tome prepoznatljivi. Ne nosimo uza sebe velike trbusine poput želatinoznih masa. Takvo tijelo nije nam dato u emanet. Takvim ga sami pravimo. Promijenimo naše navike i polako postanimo promjena kakvu želimo da vidimo i gledamo. Zaista samo mi sami sebi stojimo na putu i pravimo prepreke. Volja je ključna, a najteže i najvažnije je pobijediti samog sebe. Pa, potrudimo se i pobijedimo sebe! Za svoje zdravlje, svoju budućnost, svoju djecu kojoj smo potrebni u životima, zdravi i živi. I svoju djecu, nove generacije koje dolaze, učimo novim i boljim vrijednostima u pogledu zdravlja i kulture življenja.