U medicinskom kalendaru 29. dan mjeseca septembra označen je kao Dan srca. Tokom cijelog mjeseca provode se aktivnosti koje za cilj imaju podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), educiranje o načinima prevencije istih, kao i upućivanje pacijenata i građanstva na praktične načine primjene datih savjeta tokom kampanje. Svake godine kampanja je tematski vođena, i ima za cilj ukazati na značaj prevencije i kontrole zdravlja kao odgovora na sve rastući trend KVB-a, sa posebnim akcentom na hipertenzije (povišen krvni pritisak), pravilnu prehranu te redovnu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i konzumaciju alkohola, kao ključnih i temeljnih faktora rizika.
To su bolesti većinom uzrokovane aterosklerozom, odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenci arterija.
Svaka bolest srca, vaskularne bolest i mozga, odnosno bolesti krvnih žila mozga, spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar). Kontrola faktora rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog pritiska mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti.
Ove bolesti su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu: preko 17,5 miliona ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest (npr. srčani udar) odgovorna je za 7,3 miliona od ukupnog broja kardiovaskularnih smrti, a cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar) odgovorne su za 6,2 miliona smrti.
Većina glavnih uzročnika rizika za KVB može se kontrolirati. Donosimo nekoliko savjeta o tome kako možete kontrolirati te faktore i zaštititi svoje srce:
• budite aktivni,
• zaštitite se od duhanskog dima,
• hranite se zdravo,
• pazite na tjelesnu težinu,
• prepoznajte znakove upozorenja,
• redovno uzimajte svoje lijekove.
Učinite tjelovježbu sastavnim dijelom svog života. Koristite svaku priliku da idete pješice, izbjegavajte lift, koristite stepenice, i tako ćete smanjiti stres i lakše kontrolirati tjelesnu aktivnost, a time izbjeći i ta dva faktora rizika.
Prestanak pušenja je imperative, ali i izbjegavanje pasivnog pušenja, tj. boravka u prostorijama u kojima se puši.
Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću kao i hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos prerađene hrane, koja često sadrži visok udio soli, i pijte što više vode.
Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara.
Redovito mjerite krvni pritisak, razinu holesterola i glukoze u krvi. Visok krvni pritisak vodeći je faktor za moždani udar i značajan faktor rizika za oko polovicu svih srčanih bolesti. Visoke razine holesterola i glukoze u krvi također dovode do povećanog rizika.
Uzimajte lijekove redovno, kako vam je propisao ljekar, a nikako po potrebi, kako vi to procijenite.
I na kraju, sami ste sebi najbolji prijatelj. Sačuvajte zdravlje svog srca. I neka vam svaki dan bude Dan srca.
(Korištena literatura: The Relationship Between Overweight, Obesity and Cardiovascular Disease, AIHV, 2004)