Traganje za Istinom: Zadivljujuća priča Selmana el-Farisija
Imam Ibn Hišam u svom djelu Sira Allahovog Poslanika prenio je putem Abdullah b. Abbasa, radijallahu anhu, fascinantnu životnu priču direktno od Selmana el-Farisija o nevjerovatnom strpljenju, odricanju i neumornoj potrazi za Istinom koja ne poznaje granice ni prepreke.
Selman je svoju priču započeo ovim riječima: “Bio sam Perzijanac iz Isfahana, iz sela Džej. Moj otac bio je poglavar sela, veleposjednik i stručnjak za poljoprivredu kojem su se ljudi obraćali za savjete o zemlji. Bio sam najdraže Božije stvorenje svome ocu. Toliko me je volio i pazio da me je, iz straha za mene, zatvorio u kuću, baš kao što se zatvaraju djevojke. Toliko sam se posvetio vatropoklonstvu (medžusijskoj vjeri) da sam postao čuvar vatre, zadužen da je neprestano održavam kako se ni na tren ne bi ugasila. Jednog dana moj otac, koji je posjedovao veliko imanje, bio je zauzet građevinskim radovima, pa mi je rekao: ‘Sine, danas sam previše zauzet ovim poslom, pa te molim, otiđi do našeg imanja i pobrini se za njega.’ Dao mi je uputstva i strogo naglasio: ‘Nemoj se dugo zadržavati! Ako se zadržiš, briga za tobom bit će mi preča od imanja i odvući će mi pažnju od svih mojih poslova.’” Izašavši iz kuće s namjerom da ode na imanje, Selman je prošao pored jedne kršćanske crkve. Začuo je glasove ljudi koji su se unutra molili. Zbog dugogodišnje izolacije, nije znao ništa o vanjskom svijetu i tuđim običajima. Ušao je da vidi šta rade.
Učitavanje…
Pročitaj sljedeći
Povezano
“Neka to bude Ebu Hajsema!”
Svaki pohod i bitka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, imaju svoju specifičnost, pouke i ciljeve koji prevazilaze samo vojni sukob s neprijateljima. Pod sjenama sablji prvih generacija isplivale su ljudske greške koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravljao. Pojavljivala su se i mišljenja koje je Allahova objava usmjeravala i upozoravala na njihove posljedice. Kako bi ponijeli bajrak islama i širili njegovo svjetlo po cijelome svijetu, ashabi su morali izaći iz okvira predislamskog mentaliteta.
Dešavanja pred Bitku na Hendeku
Prema mišljenju većine islamskih učenjaka, ova bitka se odigrala pete godine po Hidžri, uz razilaženje među njima oko mjeseca i dana u kojem se desila. Imam El-Buhari u svom Sahihu bilježi da je Nafi’ rekao da ga je Abdullah ibn Omer, radijallahu anhuma, obavijestio da ga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vratio prilikom smotre na dan Uhuda, a imao je tada četrnaest godina. Na dan Hendeka ga je, prilikom smotre, prihvatio (da učestvuje u borbi), a imao je tada petnaest godina. (Sahihul-Buhari, broj 4098) El-Bejheki, Ibnul-Kajjim, Ez-Zehebi i Ibn Hadžer to objašnjavaju time da je Ibn Omer, radijallahu anhuma, prilikom Bitke na Uhudu bio na početku četrnaeste godine, a prilikom Bitke na Hendeku na kraju petnaeste godine, iz čega proizlazi da se Bitka na Hendeku odigrala pete godine po Hidžri, jer se, po konsenzusu uleme, Bitka na Uhudu desila treće godine po Hidžri. (El-Umeri, Es-Siretun-Nebevijjetus-sahiha)