Menu

U susret tuđim praznicima

Tema AkidaČitanje 1 minut
Ovom prilikom neću pisati o tome da su naši učenjaci kroz vijekove, od doba velikih imama i mudžtehida pa do danas, smatrali da je čestitanje nevjernicima njihovih praznika zabranjeno djelo, nego ću radije iskoristiti priliku da te upitam, cijenjeni čitaoče, kako bi se osjećao da ti neko priđe i kaže da je tvoja majka nečasna žena koja je rodila dijete u vanbračnoj zajednici? Ili da, recimo, potvori tvoju suprugu? Da li bi se naljutio? Da li bi kod tebe proradila ljubomora? Ako je odgovor pozitivan, a vjerujem da jeste, onda te pitam: zar je moguće da nemaš ljubomore i ne ljutiš se kad neko vrijeđa tvoga Gospodara pripisujući Mu sina!? Umjesto toga, ti mu još čestitaš i poželiš sreću i zdravlje. Da li si svjestan da ustvari čestitaš i raduješ se jer neko smatra da tvoj Gospodar ima sina? Vjerujem da si čitao ove ajete: “Gotovo da se nebesa raspadnu, a Zemlja provali i planine zdrobe zato što Milostivom pripisuju dijete.” (Merjem, 90–91) Oni Mu dijete pripisuju, a ti im to čestitaš!?