Ebu Mesud Ukba b. Amr el-Ensari el-Bedri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ono što su ljudi zatekli od prvog poslanstva jesu riječi: ‘Ako se ne stidiš, radi što hoćeš.’” (Buhari)
Prenosilac hadisa
Ebu Mesud el-Bedri Ukba b. Amr b. Sa’leba el-Ensari, iz plemena Hazredž, učestvovao je u Drugoj prisezi na Akabi sa sedamdeset drugih Medinjana i bio najmlađi od njih. Bio je Džabirove dobi. Nazvan je El-Bedri zato što je stanovao na Bedru, a nije bio od onih koji su učestvovali u Bitki na Bedru, prema mišljenju većine historičara. Buhari i Muslim smatraju da je ipak učestvovao u Bitki na Bedru (Ibn Hadžer, El-Isaba). Učestvovao je u Bitki na Uhudu i u svim bitkama nakon nje. Ubraja se u učenije ashabe.
Poslije je otputovao u Kufu i određeno vrijeme proveo u njoj. Bio je jedan od drugova Alije, radijallahu anhuma, koji ga je jedanput ostavio kao svoga zamjenika u Kufi. Poslije se ponovo vratio u Medinu gdje je i umro 41. ili 42. h. g. Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenio je 102 hadisa. (Ibn Hadžer, El-Isaba; Tehzibut-Tehzib; Ibn Abdulberr, El-Istiab; Zehebi, Sijeru a’lamin-nubela)
Izvod hadisa
Hadis bilježe Buhari, br. 3484, Ebu Davud, br. 4799, Ibn Madža, br. 4183, Ahmed, br. 17098, Taberani, Mu’džemul-Kebir, br. 640, Bejheki, Šuabul-iman, br. 7338, i Sunenul-Kubra, br. 20787, Ibn Ebu Šejba, br. 25348; Kudai, Musneduš-Šihab, br. 1153, i dr.
Prenose ga još i Huzejfa (Tahavi, Šerhu Muškilil-Asar; Bezzar) i Ebu Tufejl, radijallahu anhuma (Kenzul-Ummal).
Vrijednost i značaj hadisa
Hadis govori o stidu i njegovoj vrijednosti i osnova je u ovoj tematici (Abdurrahman Berrak, Fevaid mustenbete min erbein Nevevijje). Važnost ovog hadisa ogleda se u važnosti osobine stida u islamu, a stid u islamu dio je imana i ne dolazi osim s dobrim, podstiče na sve što je pohvalno i odvraća od svega što je loše. Stid je bio sastavni dio morala Allahovih poslanika i vjerovjesnika, a naročito najodabranijeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio stidljiviji od djevice u svojoj odaji. Također, stid je i osobina plemenitih meleka, o kojoj govori hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Zar da se ne stidim čovjeka kojeg se stide meleki?” (Muslim)
Preporučivanjem stida, čovjek se zapravo poziva da se ostavi grijeha i zla.
Imam Nevevi, Allah mu se smilovao, rekao je za ovaj hadis: “Na njemu se gradi vjera islam”, tj. njegovi propisi. Propisi islama su vadžib (stroga obaveza), mustehab (pohvalno djelo), haram (strogo zabranjeno), mekruh (pokuđeno) i mubah (dozvoljeno), a stid prolazi kroz sve te propise u određenim situacijama. (Mustaga Buga, Vafi fi šerhi erbein Nevevijje)
Uvaženi imam Kettani, rahimehullahu teala, spomenuo je da ovaj hadis spada u mutevatir (najvjerodostojniji vid hadisa) hadise. (Muhammed Jusri, Džami fi šerhi erbein Nevevije)
Pojašnjenje riječi u hadisu
“Ono što su ljudi zatekli”,
tj. što su prenosili s generacije na generaciju. (Dubejhi)“od prvog poslanstva”
, tj. od onoga u čemu su se složili svi vjerovjesnici i na što su svi podsticali.“ako se ne stidiš”
, tj. ako pri sebi nemaš stida koji te podstiče na činjenje lijepih djela i ostavljanje loših.“radi što hoćeš”
, tj. ako nemaš stida, ako od tebe ode stid, onda radi što god hoćeš i znaj da ćeš za to biti pitan i obračunavan; ili, ako hoćeš nešto da radiš i misliš da se zbog toga ne trebaš stidjeti Allaha i ljudi, onda i uradi to djelo, u protivnom, ne čini.Ovaj hadis osnova je kod govora o stidu: podstiče na stid i ostavljanje svega što mu je suprotno, govori o vrijednosti stida i njegovoj vrijednosti.
Vrijednost stida
Stid je jedno od svojstava našeg Uzvišenog Gospodara. Ja’la b. Umejja, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista je Allah stidljiv i Onaj koji skriva, te voli stid i prekrivanje.” (Ebu Davud i drugi. Šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim)
Stid je osobina koju Allah voli, a to zaključujemo iz prethodnog hadisa: “... te voli stid...”
Stid je pokazatelj imana. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “...i stid je dio imana.” (Buhari i Muslim)
Stid je ukras vjernika. Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće se bestidnost naći ni u čemu a da to neće još ružnijim učiniti, i neće se stid naći ni u čemu a da to neće uljepšati.” (Ibn Madža i drugi. Šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim)
Stid je ahlak islama. Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista, svaka vjera ima svoj ahlak, a ahlak islama je stid.” (Ibn Madža i drugi. Šejh Albani ocijenio je hadis dobrim)
Izjave ispravnih prethodnika o stidu
Omer, radijallahu anhu, rekao je: “Kod koga se izgubi stid, izgubi se i pobožnost, a kada se izgubi pobožnost, srce umire.” (Taberani, Mu’džemul-evsat; Bejheki, Šuabul-iman)
Selman, radijallahu anhu, rekao je: “Kada Uzvišeni Allah želi nekom robu propast, istrgne iz njega stid, pa kada odstrani od njega stid, neće ga dočekati na Sudnjem danu a da neće biti i srdit na njega.”
Fudajl b. Ijjad, rahimehullahu teala, rekao je: “Pet je pokazatelja nesreće: grubo srce, suho oko, pomanjkanje stida, čežnja za dunjalukom i duga nada.” (Bejheki, Šuabul-iman; Ibn Asakir, Tarihu Dimešk)
Kako izgraditi osobinu stida kod sebe
Stid postoji kod svake osobe, urođen je u njoj. Na svakoj osobi je da tu urođenu osobinu čuva pri sebi, odnosno da ne izgubi stid. Nekoliko sljedećih smjernica pomoći će nam da ovu osobinu stida gajimo i ljubomorno čuvamo:
● Slijeđenjem Allahovih naredbi i strahovanjem od Njega, te svjesnošću da nas On Uzvišeni nadgleda svakog trenutka i da zna sve o nama.
● Slijeđenjem sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i povođenjem za njim i riječima i djelima.
● Obaranjem pogleda od svega onoga što je Uzvišeni Allah zabranio.
● Nezalaženjem u tuđu privatnost, nedostatke i mahane.
● Druženjem sa stidljivim vjernicima.
● Odgajanjem djece odmalena da budu stidljivi.
Hadis također pojašnjava da je vjera svih vjerovjesnika ista, tj. naša vjera slična vjeri u koju su pozivali raniji poslanici.
Poruke hadisa
● Osobina stida je plemenita osobina koju su imali svi vjerovjesnici i na koju su svi podsticali. Zbog svoje vrijednosti, osobina stida bila je zastupljena u svim poslanstvima te nikada nije dokinuta i zamijenjena. (Ismail Ensari, Tuhfetu Rabanije; Abdullah Furejh, Fevaid Mustehlese)
● Sve poslanice jedinstvene su u pozivu na dobro i etiku. (Sulejman Luhejmid, Šerhu erbein Nevevijje)
● Hadis podstiče na slijeđenje svih poslanika u njihovom karakteru. (Sulejman Luhejmid, Šerhu erbein Nevevijje)
● Hadis podstiče na izgradnju pohvalnog stida. (Sulejman Luhejmid, Šerhu erbein Nevevijje)
● Stid koji sprečava čovjeka u stjecanju vjerskog znanja i traženju istine nije pohvalan, već je pokuđen. (Nazim Sultan, Kavaid ve fevaid min erbein Nevevijje)
● Određeni propisi iz prethodnih poslanica doći će i do islamskog ummeta putem objave, Kur’ana i sunneta ili prenošenjem od ljudi iz generacije u generaciju. (Muhammed Usejmin, Šerhu erbein Nevevijje)
● Primjer naslijeđa prethodnih poslanstva jeste i ovaj hadis koji podstiče na svaku pohvalnu osobinu i karakter. (Muhammed Usejmin, Šerhu erbein Nevevijje)
● Možda će kod ljudi biti nešto od poslanstva poznato i prošireno, a da to oni i ne znaju. (Muhammed Usejmin, Šerhu erbein Nevevijje)
● Stid udaljava osobu od ružnog govora i djela. (Abdurahman Berrak, Fevaid mustenbete min erbein Nevevijje)
● Hadis kori onoga koji se ne stidi, jer on čini sve ono što hoće i što poželi. (Abdurahman Berrak, Fevaid mustenbete min erbein Nevevijje)
● Nepostojanje stida dovodi do javnog činjenja grijeha, dok stid podstiče osobu na tajnost i skrivanje Allahovim velom. (Abdurrahman Berrak, Fevaid mustenbete min erbein Nevevijje)
● Gubljenje stida odvodi počinioca do svakog zla, pa takav nakon gubljenja stida ne može očekivati nikakvo dobro.
● U stidu je svako dobro, pa onaj koji bude imao više stida, imat će i više dobra, i obratno. (Nazim Sultan, Kavaid ve fevaid min erbein Nevevijje)
● Osobi pripada pravo izbora da “radi što hoće”, za razliku od sekte džehmija koji to negiraju. (Dubejhi)
Pravila iz hadisa
Pravilo koje pojašnjava dobro i zlo: “Osnova svakog dobra je stid. Shodno tome, osnova i povod svakog zla jeste bestidnost.”
Uvaženi učenjak Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, rekao je: “Jedna od kazni kojom će se kazniti Allahu nepokorna osobe jeste otklanjanje stida. A stid je osnova svakog dobra, pa zbog toga njegovo otklanjanje predstavlja otklanjanje svakog vida dobra od te osobe.” (Abdullah Furejh, Hulasatu fevaid ve Kavaid min šerh erbein Nevevijje)
