Zahvalnost kao lijek za tijelo i dušu
Zahvalnost na svemu što imamo najbolji je lijek na svijetu, tvrde naučnici s Instituta “HeartMath”, koji ističu da ova emocija može pomoći srcu, mozgu i cijelom organizmu. Radi se o samo jednoj u nizu naučnih studija koje su dokazale pozitivno djelovanje zahvalnosti na tjelesno zdravlje i kvalitet života. Naučnici, između ostalog, tvrde da svaki put kad ste zahvalni, pa iskreno pohvalite nekog drugog i pozitivno razmišljate, zapravo sinhronizirate ritam srca i mozga i ulazite u koherenciju. Koherencija se mjeri sofisticiranom opremom koja pokazuje interakciju mozga, srca i živčanog sistema, a što je češće postižete, imate veću količinu hormona mladosti DHEA – vaše se tijelo pomlađuje. Tako ćete pomoću zahvalnosti kvalitetnije obrađivati informacije, povećati kapacitete svog mozga i jasnije razmišljati, a pritom će vam se normalizirati rad srca, smanjit će se nivo stresa i privlačit ćete i druge pozitivne emocije. Kad osjećate zahvalnost, u tijelu se povećava razina antitijela i imunitet postaje snažniji, pa će se lakše nositi s raznim patogenima.
Islam ljude uči da budu zahvalni na blagodatima kojima ih obasipa Uzvišeni Allah. Allah, dželle šanuhu, kaže: “Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nezahvalni nemojte biti.” (El-Bekara, 152)
Nezahvalnost nastaje iz straha da nećemo imati dovoljno, straha da nismo dovoljno dobri. Naprimjer, možda ste nesretni na poslu jer se plašite da ga nećete znati uspješno obaviti, i plašite se otkaza. Ukoliko se istinski oslonite na Allaha, otkrit ćete da je zahvalnost vaše svakodnevno oružje protiv straha! Vrijeme je da započnete s učenjem zahvalnosti kako bi ona prerasla u naviku. Na ovaj način uspjet ćete smanjiti strah i otvoriti se ka sreći.
Kratak savjet kako postati zahvalniji: svake noći prije odlaska na počinak sačinite listu od pet stvari na kojima ste zahvalni Allahu, dželle šanuhu. Možda će vam se ispočetka učiniti teškim ili čudnim, ali probajte. Možete staviti da ste zahvalni zbog lijepo provedenog dana, divnog obroka, porodice koja vas voli, zdravlja, najboljeg prijatelja, ili nekog posebnog trenutka. Čak i kada vam sve ne ide kako treba, možete biti zahvalni jer stvari nisu gore.
Nema potrebe da razmišljate o velikim stvarima. Nu‘man b. Bešir, radijallahu anhu, kaže: “Onaj ko ne zahvaljuje Allahu na malim stvarima, neće Allahu zahvaliti ni na velikim stvarima; a onaj ko ne iskazuje zahvalnost ljudima, neće biti zahvalan ni Allahu. Cijeniti i spominjati blagodati koje su nam date od Allaha, ubraja se u zahvalnost, a ne postupati tako, spada u nezahvalnost.“ (Ahmed)
Bez obzira da li su stvari na listi duhovne prirode, poput roditeljske ljubavi prema djeci, ili malo manje ozbiljne poput ljubavi prema slatkišima, najvažnije je da svake noći nabrojite najmanje pet stvari, bez prekidanja niza. Ustrajno i bez prekida.
Svakodnevno zapisivanje stvari na kojima ste zahvalni, trenira vaš mozak da primjećuje pozitivne stvari. Sačinjavanjem dnevne liste stvari na kojima ste zahvalni, “tjerate” mozak da traži stvari na kojima možete biti zahvalni. I veoma brzo nakon toga, primjećivat ćete ih posvuda. Svjesnim iskazivanjem zahvalnosti Allahu za najmanje pet stvari svakog dana, ne samo da ćete postati optimističniji i zadovoljniji s vašim životom, već ćete i bolje spavati i manje patiti od depresije.
(Pripremio: Nedim Botić, prof.)
Ebu Kasim ez-Zehravi – jedan od najpoznatijih hirurga u historiji
Prije dvije godine navršilo se hiljadu godina od smrti Ebu Kasima ez-Zehravija (930.–1013.), jednog od najpoznatijih hirurga u historiji ljudskog roda. Zehravi je rođen i odrastao u jednom od pregrađa grada Kordobe u Endelusu (današnjoj Španiji). Zabilježeno je da njegova porodica vodi porijeklo od ensarija iz grada Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. U zapadnim izvorima Zehravi je poznat kao Albucasis, Abulcasis, Bucasis, što je latinizirani oblik njegovog nadimka Ebu Kasim.
Zehravi je prvi liječnik u historiji koji je opisao simptome oboljenja hemofilije u djelu Et-Tesrif napisanom u trideset tomova. Hemofilija je sklonost krvarenju, vrsta hemoragične dijateze koja se najčešće recesivno nasljeđuje. Glavni simptom hemofilije jeste krvarenje koje se veoma teško zaustavlja, a može biti vanjsko (već kod lagane povrede, kod vađenja zuba) i unutrašnje (naprimjer, u zglob ili mišiće).
Zehravi, također, ukazuje i na važnost poznavanja anatomije kao temelja za izvođenje hirurških intervencija. U djelu Et-Tesrif spominje opis i ilustracije više od dvije stotine hirurških instrumenata, od kojih je mnoge lično izumio.
Zalagao se za reimplantaciju pokvarenog zuba i korištenje zubne proteze isklesane od kravlje kosti, što je veliko poboljšanje u odnosu na recimo drvene zubne proteze koje su ljudi na Zapadu koristili čak i sedam vijekova kasnije (prvi predsjednik SAD-a George Washington nosio je drvene zubne proteze).
Zehravi je prvi hirurg u historiji koji je koristio platno kao hirurški zavoj za rane, kao pomoćno sredstvo pri imobilizaciji fraktura, kao vaginalno punjenje pri frakturama pubične (stidne) kosti, te u stomatologiji.
Zehravi je prvi hirurg u historiji koji je uveo metodu uklanjanja kamenaca iz bubrega putem zarezivanja u mokraćni mjehur. Zehravi je prvi hirurg u historiji koji je primjenjivao litotomski položaj pri vaginalnim i urinarnim operacijama. Zehravi je opisao postupak traheotomije (traheotomija je hirurški postupak kojim se na prednjoj stijenci vratnog dijela jednjaka pravi otvor), ukazao je na razlike između gušavosti i raka štitne žlijezde, te spomenuo otkriće željeza za kauterizaciju koje je i sam koristio kako bi zaustavio krvarenje. Njegov opis uklanjanja proširenih vena čak je i nakon deset stoljeća skoro identičan opisima u savremenoj medicini. Zehravi je iz oblasti ortopedske medicine izumio ono što je danas poznato kao Kocherov manevar redukcije dislokacije ramena i patelektomiju.
(Izvor: rabieabdelhalim.com)
Kitabul-mae
– prva medicinska enciklopedija u historijiKitabul-mae ili Knjiga o vodi naslov je prve medicinske enciklopedije uređene po alfabetnom redu u historiji. Otkrivena je u novije vrijeme u Alžiru, a ponovno štampana u Omanu. Novo izdanje ove vrijedne knjige pregledao je dr. Hadi Hamoudi, a izdavač je Ministarstvo nacionalnog blaga i kulture iz Omana.
Autor knjige je Ebu Muhammed Abdullah b. Muhammed el-Ezdi, poznat i kao Ibn Zehebi iz Valencije, Endelus (preselio na ahiret 466. godine po Hidžri, tj. 1033. po gregorijanskom kalendaru). Rođen je u gradu zvanom Suhar u Omanu. Preselio se u Basru, a potom u Perziju gdje je izučavao medicinu kod Ibn Sine i Birunija. Kasnije je otišao prvo u Jerusalem, a potom se nastanio u Valenciji. Knjiga o vodi dobila je ime po tome što je upravo voda prva riječ koja se u njoj spominje.
Ovo djelo ima preko devet stotina stranica. Ispod svakog slova arapskog alfabeta nalazi se naziv bolesti, njen lijek, te fiziološki tretman ili procedura liječenja. Radi se o prvoj zabilježenoj alfabetskoj klasifikaciji medicinskih termina u historiji.
U ovoj enciklopediji Ibn Zehebi ne samo da spominje nazive oboljenja, već i brojne originalne ideje o funkcijama ljudskih organa. On čak pojašnjava proces nastajanja vida u oku, ističući da se tu radi o obradi slika koje prvo prolaze kroz zjenicu oka i pogađaju nerve zadužene za vid. Mozak, potom, slike iz oba oka sjedinjuje u jednu sliku i pohranjuje je u pamćenje. Ovo tumačenje veoma je slično teoriji vida od Ibn Hejsema koji je na ahiret preselio 1040. godine, svega trideset tri godine prije smrti Ibn Zehebija. Međutim, nije poznato da li su se njih dvojica ikada susreli.
Knjiga o vodi opisuje i liječenje (uglavnom pomoću biljaka) velikog broja oboljenja. Također sadrži upute za liječenje fizioloških simptoma. Glavna ideja kojom se autor vodi jeste da proces liječenja mora započeti od unosa kontrolirane količine i vrste hrane i redovne tjelovježbe. Ukoliko se oboljenje ne otkloni, tada treba započeti s primjenom specifičnih pojedinačnih lijekova, a ako i to ne pomogne, liječnik treba da koristi medicinske proizvode.
(Izvor: islamic-study.org)