Dužina posta u svijetu tokom ramazana 2015.
Mjesec ramazan u srcima vjernika ima veliko mjesto. To je mjesec u kojem je započelo objavljivanje Kur’ana, mjesec u kojem se uvećavaju nagrade za izvršene ibadete.
Tokom 29 ili 30 dana, shodno viđenju mlađaka, što se razlikuje od jedne do druge zemlje, muslimani poste od zore do zalaska sunca.
Dužina posta se, također, razlikuje od zemlje do zemlje. U zemljama sjeverne hemisfere post će trajati duže nego u zemljama južne hemisfere.
Ove godine najduže će trajati post muslimana u Danskoj, a najkraće u Argentini.
U zemljama koje se prostiru na velikoj površini, poput Rusije i SAD-a, razlika u trajanju posta u različitim dijelovima zemlje izrazito je velika.
Zemlje s najdužim trajanjem posta su:
● Danska, u kojoj post traje dvadeset jedan sat,
● Švedska, Norveška i Island, u kojima post traje dvadeset sati,
● Rusija, u kojoj traje devetnaest sati,
● Belgija i Holandija, u kojima post traje osamnaest i po sati.
Zemljame u kojima post traje najkraće su:
● Argentina, u kojoj vjernici poste devet i po sati,
● Australija, u kojoj post traje deset sati,
● Južnoafrička Republika, u kojoj traje deset i po sati,
● Brazil, u kojem vjernici poste jedanaest sati.
(Izvor: arabic.rt.com)
Prvi čovjek koji je jahao konje
Ebu Hatim er-Razi bilježi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, hadis: “Jašite konje, oni su naslijeđe vašeg pretka Ismaila.” (Ez-Zuhd, broj 99. Hadis je daif.)
Ebu Hilal el-Askeri u djelu El-Evail iznosi mišljenje da je prvi čovjek koji je jahao konja bio Ismail, alejhis-selam. Ebu Hilal kaže: “Konji su prije toga bili divlje životinje, pa ih je on pripitomio i naučio kako da ih koristi, potom je svoju djecu naučio tom znanju, a od njih se ono prenijelio na ostale Arape.”
Muhammed es-Sefarini u djelu Gizaul-elbab fi šerhi menzumetil-adab kaže: “Smatra se da je Ismail, alejhis-selam, prvi jahao konja. Konji su bili divlje životinje, pa kad je Allah, dželle šanuhu, dozvolio Ibrahimu i Ismailu, alejhimas-selam, da podignu Bejtullah, rekao im je: “Dat ću vam blago koje sam sačuvao za vas.” Potom je Allah, dželle šanuhu, objavio Ismailu, alejhis-selam: “Izađi i pozovi to blago.” Ismail, alejhis-selam, izašao je među konje, a nije znao šta je to blago niti kako da ga pozove dok ga Allah, dželle šanuhu, nije nadahnuo. Pozvao ih je i svi konji koji su živjeli na zemlji Arapa došli su mu i postali mu poslušni.
Nesai bilježi hadis sa dobrim lancem prenosilaca u kojem se navodi da je Enes, radijallahu anhu, kazao: “Našem Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, osim žena, ništa od dunjaluka nije bilo drago kao konji.”
U nizu vjerodostojnih predaja i vjerovjesničkih hadisa govori se o vrijednosti konja, njihovom bereketu, vrijednosti njihovog uzgoja, pažnje i brige o njima, milovanja njihove grive, a zabranjuje se njihovo štrojenje, sječenje grive i repa.”
(Izvor: islamweb.net)
Jevrejski psiholog preporučuje Kur’an kao vodič ka mentalnom zdravlju i zdravom socijalnom ponašanju
Živimo u vremenu u kojem sve više ljudi pati od nekih duševnih bolesti za čije se liječenje izdvajaju ogromna novčana sredstva, a terapije ne daju rezultata. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se troše milijarde dolara.
Dr. Ofer Grosbard je jevrejski istraživač na polju moderne psihologije i odnosa između roditelja i djece, kojeg je kratki razgovor s jednim muslimanom podstakao na čitanje Kur’ana. Dr. Grosbard kaže: “Vrlo brzo sam uvidio da Kur’an obiluje pedagoškim tekstovima i da na predivan način podstiče na izgradnju lijepih odnosa između ljudi općenito, uz naglašavanje lijepog odnosa prema majci, komšiji, oponentima.”
Ova impresija podstakla je dr. Grosbarda na pisanje knjige The Quran: a Guide for Education, with illustrative stories and psychological explanations, u kojoj govori o kur’anskim ajetima koji podstiču na humanost i ističu nepovredivost ljudskog dostojanstva i samog čovjeka. Rezultati istraživanja ovog autora pobijaju islamofobične tvrdnje da Kur’an podstiče na terorizam.
Autor knjige kaže: “Čitajući i analizirajući Kur’an nisam stekao dojam da ova knjiga podstiče na ekstremizam. Naprotiv! Vidio sam da Kur’an posvećuje veliku pažnju društvenim odnosima i da kur’anski tekstovi usmjeravaju ogromnu energiju ka poboljšanju statusa ljudskog bića i socijalizaciji čovjeka u zajednici u kojoj živi, a sve u cilju napretka čovječanstva. Naprimjer, jedan od ajeta koji me se veoma dojmio jeste: “A ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha, jer On, uistinu, sve čuje i sve zna.” (El-Enfal, 61) Ovaj je ajet veoma interesantan sa aspekta moderne psihologije. On ohrabruje na poštivanje različitog, povjerenje u ljude i na činjenje dobrih djela.”
Sama knjiga može se svrstati u red djela koja se bave proučavanjem metoda liječenja Kur’anom, a autor knjige nada se kako će ona biti osnova za pokretanje internetske stranice koja će biti posvećena proučavanju kur’anskih tekstova u svjetlu moderne psihologije, te da će postati most za bolje razumijevanje između islamskog i zapadnog svijeta.
Dr. Ofer Grosbard klinički je psiholog i ekspert za multikulturnu edukaciju i psihologiju. Predavač je ne Haifa univerzitetu. Njegova službena stranica na internetu je www.ofer-grosbard.com
(Izvor: kaheel7.com)
Tekst Ahdname sultana Mehmeda el-Fatiha bosanskim franjevcima
Ahdnama se čuva u Muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici, a njen tekst glasi:
“Ja, sultan Mehmed-han, stavljam do znanja cijelom svijetu, svom puku i odličnicima, da se prema posjednicima ovog carskog fermana bosanskim redovnicima pojavila moja velika milost, pa zapovijedam sljedeće: Neka niko spomenutim (franjevcima) i njihovim crkvama ne pravi smetnje i neka ih niko ne uznemiruje. Neka oni bezbrižno stanuju u mome carstvu. A oni koji su izbjegli (pobjegli i otišli) neka su slobodni i sigurni. Neka dođu i neka bez straha stanuju u zemljama moga carstva. Neka se nastane u svojim manastirima i neka niko, ni moje visoko veličanstvo, ni iko od mojih vezira, ni od mojih sluga, ni od mojih podanika, niti iko od stanovnika moga carstva – ne vrijeđa i ne uznemiruje spomenute. Neka im ne upada i neka ih ne ugrožava i ne vrijeđa ni njih, ni njihove živote, ni njihov imetak, niti njihove crkve. Isto tako neka im je dopušteno da dovedu čovjeka sa strane, iz tuđine, u zemlje moga carstva. Zbog toga spomenutim veledušno podarujem carsku zapovijed i zaklinjem se sljedećim teškim zakletvama: Tako mi Stvoritelja Zemlje i neba, koji hrani sva stvorenja, i tako mi sedam mushafa, i tako mi našeg velikog vjerovjesnika (Muhammeda), i tako mi sablje koju pašem – niko se neće protiviti onome što je napisano sve dokle god mi oni budu služili, dok se budu pokoravali i dok budu odani mojoj zapovijedi.“
(Nije dozvoljeno zaklinjati se ičim drugim osim Allahom, op. rec.)
(Tekst Ahdname u prijevodu historičara Hazima Šabanovića)