Umjereno konzumiranje hrane poboljšava pamćenje
Nova studija pokazuje da unošenje manje kalorija poboljšava pamćenje, naročito kod starijih osoba. Stručnjaci sa Univerziteta u Minsteru (University of Münster), koji su proveli istraživanje, navode da je ovo prvi naučni dokaz da umjereno unošenje kalorija pomaže u jačanju pamćenja odraslih ljudi.
U istraživanju je učestvovalo pedeset muškaraca i žena, prosječne dobi od šezdeset godina, koji su patili od pretilosti. Istraživački tim podvrgao ih je dijeti podijelivši ih u tri grupe. Prvoj grupi bilo je dozvoljeno kontrolirano unošenje kalorija, drugoj grupi data je dijeta koja se oslanjala na povećano unošenje nezasićenih masti, poput određenih vrsta ribe, maslinovog ulja i slično, a trećoj grupi nije određen nikakav poseban dijetni režim.
Nakon tri mjeseca, osobe iz prve grupe, za razliku od onih iz preostale dvije, pokazale su povećanu sposobnost pamćenja na usmenom ispitu na kojem su trebali zapamtiti određeni broj riječi i ponoviti ih. Ovo otkriće može pomoći u liječenju problema staračke demencije.
Drugo istraživanje, pak, pokazalo je da dijete koje se temelje na ekstremnom izbjegavanju unošenja ugljikohidrata mogu uskratiti mozgu energiju prijeko potrebnu za ispravno funkciniranje.
Šta ova istraživanja znače za muslimane?
Iz ovih i sličnih istraživanja možemo zaključiti da je umjereno konzumiranje hrane, bez ekstremnih dijeta, kao i bez pretjerivanja u jelu i piću, najbolji način prehrane, a to je upravo ono što nam Allah, dželle šanuhu, naređuje, kada kaže: “Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, Allah ne voli one koji pretjeruju.” (El-A‘raf, 31)
(Izvor: arabic.cnn.com)
Med – najbolji lijek protiv kašlja
Poznato je da se med od davnina koristi kao lijek, no još uvijek ne postoji dovoljno naučnih istraživanja o kurativnim mogućnostima meda. Među tim rijetkim istraživanjima jeste i ono provedeno na Univerzitetu Pensilvanija (University of Pennsylvania). Istraživanje stručnog tima sa medicinskog fakulteta ovog univerziteta pokazalo je da je med veoma efektivan u ublažavanju noćnog kašlja.
Neke studije pokazale su da dekstrometorfan, čest sastojak u lijekovima protiv kašlja, nema veliki učinak na ublažavanje simptoma kašlja. S druge strane, opće je poznato da se med vijekovima koristio u medicini ne samo kao lijek protiv kašlja i akutnog bronhitisa nego i kao sredstvo koje pomaže u zacjeljivanju rana. Za efektno liječenje kašlja koristio se med pomiješan sa limunom ili đumbirom ili nekim drugim biljkama.
Treba napomenuti da medicinski stručnjaci ne preporučuju da se med daje djeci mlađoj od godinu dana iz bojazni od zatrovanja bakterijom Clostridium botulinum.
Kada govorimo o ljekovitim svojstvima meda, ne možemo a da se ne podsjetimo kako nam Uzvišeni Allah ukazuje na to u Svojoj plemenitoj Knjizi kada kaže: “Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmišljaju” (En-Nahl, 69). Također, Allahov Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, u nizu hadisa spominje nam da je med lijek. Džabir, radijallahu anhu, kaže: “Čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Ako i u čemu od vaših lijekova ima dobra, onda je to u hidžami i medu.’” (Buhari i Muslim)
(Izvor: kaheel7.com/ar)
Fahruddin-paša, “osmanlijski tigar” koji je odbio predati Medinu engleskim snagama u Prvom svjetskom ratu
“Nikad se nećemo predati i nećemo Medinu predati Englezima, a ni njihovim saveznicima”, bile su riječi posljednjeg osmanlijskog upravnika Medine, Fahruddin-paše, koji će kontrolirati Medinu još sedamdeset dana nakon potpisivanja sporazuma iz Mudrosa po kojem su Osmanlije pristale predati Medinu savezničkim snagama u Hidžazu.
Fahruddin-paša završio je vojnu školu u Istanbulu i učestvovao je u balkanskim ratovima. Za upravnika Medine postavljen je krajem maja 1916. godine, kratko vrijeme prije početka pobune šerifa Husejna. Šerif Husejn je sa svojim ustanicima u junu iste godine osvojio Meku, nedugo zatim i Taif, a Medina je stavljena pod opsadu. Faruddin-paša je dvije godine i sedam mjeseci odolijevao opsadi uspješno braneći Medinu. Kada je Osmanlijsko carstvo primirjem iz Mudrosa izašlo iz Prvog svjetskog rata, a prema sporazumu Medina trebala biti predata engleskim saveznicima, Fahruddin-paša odbio je ovaj sporazum i nastavio braniti Medinu još preko dva mjeseca. Konačno, nedostatak streljiva, hrane i lijekova, potreba za liječenjem ranjenih, nagnali su ga da Medinu konačno preda šerifu Husejnu i Englezima. Snage šerifa Husejna ušle su u Medinu 13. 1. 1919. godine, puna sedamdeset i dva dana nakon potpisivanja sporazuma u Mudrosu.
Prethodno je Fahruddin-paša uspio poslati nekoliko artefekata, a među najzanimljivijima su: Mushaf pisan na koži gazele za koji se smatra da potječe iz vremena Osmana, radijallahu anhu, pet drugih primjeraka Mushafa iz ranog perioda islama, pet korica Mushafa premazanih zlatom i ukrašenih dragim kamenjem, tri sablje neprocjenjive vrijednosti. Nakon što se predao, Englezi su Fahruddin-pašu prvo odveli u Egipat, potom na Maltu gdje je proveo nekoliko godina u zatočeništvu. Umro je 1948. godine od srčanog udara i ukopan je u Istanbulu.
(Izvor: almasryalyoum.com)
Najstariji manuskript Kur’ana
Prema novom istraživanju na Univerzitetu u Birminghamu, zbirka kur’anskih rukopisa koja se nalazi u arhivu Univerziteta mogla bi biti najstariji rukopis Kur’ana na svijetu. Analiza izvršena radioaktivnim ugljikom pokazuje da su rukopisi, koji su napisani na životinjskoj koži, napisani između 568. i 645. godine po gregorijanskom kalendaru. Ako se istraživanje pokaže tačnim, to bi značilo da je ovaj Mushaf napisan svega nekoliko godina nakon što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio na ahiret 632. godine., a to bi značilo da ga je najvjerovatnije napisao neki ashab.
Rukopis je napisan sada izumrlim hidžazi pismom, koje karakterizira to da nema znakova za samoglasnike, kao ni tačkica koje pomažu u razlikovanju sličnih slova, zbog čega je ovo pismo vrlo teško čitati ako prethodno ne poznajete sadržaj.
(Izvor: lostislamichistory.com)
