U prošlom broju govorili smo o jet lagu – neusklađenosti sa tjelesnim satom i narušenosti normalnog ritma budnosti i sna – koji doživljavaju putnici zbog razlike u vremenskim zonama, a u ovom broju pozabavit ćemo se sa fenomenom jet laga koji doživljavaju smjenski radnici, ali i neke druge kategorije ljudi. Dakle, jako velik broj populacije susreće se sa ovim fenomenom, prije svega ljekari, medicinsko osoblje, policajci, vatrogasci, rudari kao i mnogobrojni radnici u drugim zanimanjima. Ne trebamo, naravno, zanemariti ni studente i učenike koji zbog svojih školskih obaveza i priprema ispita često zamijene dan za noć. Tu su, naravno, i mlade majke koje svoj bioritam prilagođavaju ritmu novorođenčeta. Za razliku od putnika koji se, uvjetno rečeno, ipak prilično brzo adaptiraju na novonastale uvjete, radnici u smjenama, oni koji naizmjenično rade u različita doba dana, suočavaju se ozbiljnijim problemima, koji mogu utjecati na njihov zdravstveni status i socijalni život. Utjecaj na njihovu fiziologiju je neupitan. Oni koji rade u noćnim smjenama, moraju se prilagoditi ritmu obrnutom od prirodnoga. Iako mogu spavati po danu, taj san dovoljno ne okrepljuje. Druga važnija stvar odnosi se na nužnost ranijeg odlaska na spavanje, isključivo iz medicinskih razloga, a u vezi je sa pravilnim radom endokrinih žlijezda. Jer, postoje supstance u našem organizmu koje se luče isključivo noću i tokom sna i neredovno spavanje, kao i kasno lijeganje, utječu na mnogobrojne fiziološke funkcije, a posljedice su često nepopravljive. Takva jedna supstanca jeste melatonin – hormon čija sekrecija i sinteza predstavljaju odgovor na različite spoljašnje podražaje (svjetlost, tama) koji se prenose određenim nervnim putevima do žlijezde. Sinteza ovog hormona odvija se isključivo noću, a sekrecija danju. Melatonin, pored brojnih drugih uloga, određuje cirkadijalni ritam ljudi, utječe na emotivni doživljaj vezan za izmjenu sezonskih doba i promjenu dužine dana i noći. Melatonin je moćan protektor, zaštitna molekula, antioksidans, utječe na pravilan rad imunog sistema, koštanog tkiva, koštane srži, bubrega, mozga, reproduktivnog sistema, a protektuje i nadbubreg i štitnjaču. Najveće dejstvo ima kod mladih osoba. Ima jak utjecaj na održavanje vitalnosti i mladalačkog izgleda. Mogli bismo ga prozvati i hormonom mladosti. Najbolje što možete učiniti za sebe jeste da obezbijedite sebi siguran period sna u vremenu od 22 do 02 sata. Ali, što je sa ljudima koje smo u početku pobrojali? Svima onima koji moraju biti budni dok ostatak svijeta spava, i to ne samo ne spavati, već i raditi i ne praviti greške. Radnici u smjenama snose veći rizik od pogrešna prosuđivanja i incidenata zbog sanjivosti i smanjene pažnje. Noćna budnost pravi je izazov za radnike jer je u to vrijeme i koncentracija slabija. Iako se organizam vremenom prilagodi izmijenjenom režimu bioritma i noćnim smjenama, ipak kod većine radnika u smjenama postoji ustrajna težnja za spavanjem tokom radnog vremena, kao i nedovoljna pospanost tokom dana. Budući da većina populacije ne podliježe izvrnutom noćnom ritmu, noćnim je radnicima, kao manjini, teško održati svoj društveni život i skladne međuljudske odnose. Dužnosti koje imaju prema porodici, rodbini i prijateljima, kao i radno vrijeme trgovina, banaka, pošte i drugih javnih ustanova, otežavaju radniku u noćnim smjenama potpun prijelaz na izvrnuti ritam budnosti i spavanja. Ako uspiju zamijeniti dan za noć da bi olakšali sebi, tada imaju poteškoće sa obavljanjem svojih potreba u ustanovama koje rade samo danju.
U narednom broju govorit ćemo o stresu koji organizam doživljava radom u rotacijama, tj. radom u dvije ili tri naizmjenične smjene, kao i o tome kako na najadekvatniji način pomoći radnicima koji rade u smjenama.
(Korištena literatura: Boron W.F., Boulpaep E.L. Medical Physiology, Elsevier Saunders 2005. Silverthotn D.U. Human Physiology An Integrated Approach, Pearson International Edition, 2007. V. Avramović, Endokrini sistem, Interna skripta, Novi Sad, 2007)
Pročitaj sljedeći
Povezano
Ljeto nam je bilo dugo i toplo. Vrelina i sparina bile su dio svakodnevnice. Snalazili smo se i nadmudrivali toplinu svaki dan. Unatoč mišljenju da se ljeti jede manje kalorična hrana i da se lakše skidaju kilogrami, ipak mnogi su dobili i koji kilogram više. To je stoga što mnogi od nas, ako ne i velika većina, sjede u udobnom hladu domova vještački dobivenom i toplina spolja nema utjecaja na naš metabolizam i način ishrane. Štaviše, mnogi posežu za hranom i više nego inače. Ako se tome doda koji sladoled, desert, manjak kretanja zbog toplinskih udara, imamo fin recept za dobijanje na kilaži. Mnogi su priznali da su u takvim prilikama zapravo malo više razmišljali o hrani i stalno bili u potrazi za novim zalogajem i gastro zadovoljstvom. Ako spadate u ovu grupu, onda ste iskusili svojevrstan fenomen koji se naziva “food noise”.
Stiglo nam je ljeto i zvanično, kalendarski. I tako neki dan čitam tekst o opasnostima koje ekstremne vrućine predstavljaju za djecu ostavljenu u automobilima. I zaista mi pada na pamet pitanje kako ijedan normalan čovjek može ostaviti svoje dijete u autu na "samo dvije minute", a napolju je ljetna vrelina i situacija se u automobilu može dovesti do usijanja. Prvo te famozne "dvije minute". Pa je li to ikom od nas treća obećana? Šta ako život izgubiš? A drugo, te "dvije minute" često znaju dovesti do toga da se dijete naprosto zaboravi u autu i izgubi život u strašnim mukama i okolnostima. Stoga, ako vidite dijete u autu, a roditelja ili drugu odgovornu osobu nema, makar popalio svu signalizaciju, zovite policiju i ne dvoumite se ni trena. Takve osobe zaslužuju i kaznu i ukor.
