Menu

Brak između sunnija i šiija

Tema FikhČitanje 10 minuta

Musliman treba za životnog saputnika birati bogobojaznu osobu, ispravnog vjerovanja i lijepog morala. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sa ženom se stupa u brak radi četiri stvari: imetka, porijekla, ljepote i vjere. Uzmi onu koja ima vjeru, jadan ne bio!" (Buhari, 1120/5090; Muslim, 583/1466)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Izaberite lijepo mjesto za svoje sjeme, ženite žene koje su vas dostojne i udajite svoje kćerke za dostojne muškarce." (Ibn Madža, 1/633, br. 1968; Darekutni, 3/206, br. 3746; Hakim, 2/176, br. 2687, s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 1/564, Silsiletul-ehadisis-sahiha, 3/56)


Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je prilikom rekao: "Kada vam dođe prosac čijom ste vjerom i ponašanjem zadovoljni, oženite ga, jer ako to ne učinite, na Zemlji će nastupiti velika iskušenja i nered širokih razmjera." (Tirmizi, 4/494, br. 1084; Ibn Madža, 1/632, br. 1967; Ibn Ebu Asim, El-Ahadu vel-mesani, 2/351, br. 1122, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 3/20.)

Gleda se na dostojnost u vjeri

Jedan je čovjek upitao Hasana el-Basrija u vezi s udajom kćerke, pa mu je Hasan rekao: "Udaj je za bogobojaznog čovjeka: ako je zavoli, poštovat će je, a ako je pak zamrzi, neće joj činiti nepravdu." (Ihjau ulumid-din, 2/54; Merkatul-mefatih, 6/241)

Neki je čovjek došao s namjerom da zaprosi siroticu koja je živjela u kući Ibn Abbasa, a Ibn Abbas mu reče: "Nisam zadovoljan da ti bude žena." "Zašto?", upita on. "Zato što je rasipnica", odgovori Ibn Abbas. "Meni to ne smeta", objasni prosac, na šta Ibn Abbas reče: "Sada nisam zadovoljan da joj ti budeš muž" (Vefejatul-eajan, 3/64). U drugoj predaji stoji da je neki čovjek zaprosio kćerku Mejmuna b. Mihrana, pa mu je odgovorio da nije zadovoljan da mu njegova kćerka bude supruga jer pretjerano voli nakit. Prosac mu odgovori: "Ja imam nakita koliko želi!" Mejmun tada reče: "Sada nisam zadovoljan da ti budeš njen muž." (Sijeru a'lamin-nubela, 5/75)

Omer b. Hattab rekao je: "Zabranjujem udaju čestitim ženama osim ako se radi o muškarcima koji su ih dostojni" (Abdurrezzak, 6/152, br. 10324). A kada se desila gladna godina, Omer je zabranjivao ženidbu govoreći: "Možda će ih teško stanje navesti da se udaju za neodgovarajuće prosce." (Ibn Kutejba, Garibul-hadis, 1/559)

Bukejr b. Abdullah el-Ešedždž kazuje da je Omer b. Hattab došao pred jednu kuću u Ezdu (mjesto u Jemenu), a djevojka te porodice nalazila se u svojoj odaji, pa je rekao: "Mervan b. Hakem prosi vašu djevojku, a on je prvak Kurejšija. Džerir b. Bedžla prosi vašu kćerku, a on je prvak istočnjaka. I Abdullah b. Omer prosi vašu kćerku, o njemu ste već čuli, i vladar pravovjernih (tj. Omer) prosi vašu kćerku za sebe." Tada se javi djevojka iz svoje odaje i upita: "Je li vladar pravovjernih ozbiljan u prošnji?" "Naravno", odgovori Omer. "Onda me udajte za vladara pravovjernih", reče djevojka. Omer se oženio njome i izrodila mu je djecu. (Et-Temhid, 19/159)

Imam Ahmed upitan je o tome kako će postupiti čovjek čiju kćerku zaprosi siromašan ali pobožan, i bogat ali nebogobojazan čovjek, na što je dao sljedeći odgovor: "Draže mi je da je uda za bogobojaznog siromaha, to joj je bolje, ništa se ne može mjeriti s bogobojaznosti." (Mesailu Ibni Hani, 1/197, br. 98)

Govoreći o biografiji Ebu Nasra es-Sidžzija, imam Zehebi navodi da mu je jednog dana došla jedna žena s hiljadu dinara, stavila ih ispred njega i kazala: "Podijeli ih kako želiš!" Imam Sidžzi upita: "Šta želiš time?", a ona odgovori: "Oženi se mnome, ja, ustvari, nemam potrebe za brakom, ali želim te služiti." On joj je naredio da uzme novac koji je donijela i da ide. (Sijeru a'lamin-nubela, 17/655; Mešhur Hasan, Inajetun-nisa, str. 123)

Imam Ibn Humam rekao je: "Ako se žena iz ugledne porodice samovoljno uda za grješnika, staratelji imaju pravo raskinuti bračnu vezu, makar suprug bio iz vladareve porodice." (Fethul-Kadir, 3/299)

Imam Ša'bi rekao je: "Ko uda svoju kćerku za grješnika, već je s njom pokidao rodbinske veze" (Imam Iraki ovo je predanje ocijenio ispravnim. Vidjeti: El-Mugni, 2/54 (El-Ihja); Ibn Tejmijja, Medžmuatul-fetava, 32/61; Es-Sujuti, El-Emru bil-itiba, str. 68). Imam Berbehari ove riječi pripisuje Fudajlu b. Ijadu umjesto Ša'biju. (Vidjeti: Šerhus-sunna, str. 128--129)

Imam Ajni tvrdi: "Neophodno je uzeti u obzir prikladnost, jer je bračna veza ropstvo, kako stoji u hadisu: 'Brak je ropstvo, pa neka svako gleda gdje će ostaviti sebi najdražu osobu u ropstvu'" (El-Binaja, 5/109). Hadis na koji se pozvao imam Ajni nije vjerodostojan, već se prenosi kao riječi Aiše i Esme.

Ibn Rušd kaže: "Kada se radi o dostojnosti i prikladnosti supružnika, islamski su učenjaci jednoglasni u mišljenju da se to odnosi na vjeru." (Bidajetul-mudžtehid, 2/16)

Imam Nevevi tvrdi: "Grješnik nije dostojan da bude muž čednoj muslimanki." (Revdatut-talibin, 7/81)

Imam Muti'i kaže: "U obzir se uzima vjera. Čovjek koji konzumira alkohol, čini nemoral ili ne klanja, nije odgovarajući za slobodnu i čednu muslimanku." (Tekmiletul-medžmua, 17/285)

Imam Ševkani kaže: "Gleda se na dostojnost u vjeri, prema konsenzusu islamskih učenjaka, tvrdi Ibn Hadžer." (Es-Sejlul-džerrar, 2/291)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Arap nema prednost nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti bijeli nad crnim, niti crni nad bijelim, osim po bogobojaznosti. Ljudi su Ademovi potomci, a Adem je stvoren od zemlje." (Ahmed, 17/12, br. 23381; Ebu Šejh, Et-Tevbihu vet-tenbih, str. 41/250, s ispravnim lancem prenosilaca, tvrde šejhul-islam Ibn Tejmijja i šejh El-Albani. Vidjeti: Iktidaus-siratil-mustekim, 1/412; Silsiletul-ehadisis-sahiha, 6/449)

Nakon ovih općih pravila kada se radi o zaključenju bračne veze s vjerski dostojnom osobom, može se nedvojbeno zaključiti da je zabranjen brak između sunnija i šiija, naročito sa šiijama koji smatraju Kur'an iskrivljenim, koji tavafe oko mezarja, smatraju da postoje nepogrješivi imami, vrijeđaju Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ashabe, ne prihvataju sunnijske hadiske zbirke itd. U okviru ehli-sunnetskog učenja postoji više pravnih škola čija razilaženja učenjaci tretiraju dozvoljenim i prihvatljivim. Međutim, razilaženje sa šiijama-rafidijama je u temeljnim pitanjima vjere, pa ih, stoga, ehli-sunnet tretira zabludjelom sektom, nikako petim mezhebom, kako smatra veliki broj muslimana i kako to već žele predstaviti šiijski proklamatori na našim prostorima.

Islamski učenjaci o braku između sunnija i šiija

• Hafs b. Gajjas, poznati kufijski kadija, čovjeku koji želi udati siroticu savjetovao bi da dobro gleda za koga je udaje. Govorio bi: "Ako se radi o rafidiji, ne udaji je; ako se radi o čovjeku koji konzumira nebiz (vrsta opojnog pića), ne udaji je." (Vekia, Ahbarul-kudah, 3/185. Ovo predanje navode sljedeći autoriteti: Hatib, Tarihu Bagdad, 8/189--190; Mizzi, Tehzibul-kemal, 2/234; Zehebi, Sijeru a'lamin-nubela, 9/27.)

• Kadija Hafs poslao bi čovjeka da provjeri da li prosac konzumira alkohol i da li ima šiijskih uvjerenja, pa ako bi bio čist od toga, pristupio bi zaključenju bračne veze. (Vekia, Ahbarul-kudah, 3/187--188.)

• Imam Ahmed zabranjivao je brak s haridžijom, rafidijom i kaderijom. (El-Mugni, 7/30)

• Imam Buhari rekao je: "Svejedno mi je da li klanjao iza džehmije i rafidije ili klanjao iza kršćanina i jevreja. Njima se ne naziva selam, ne obilaze se njihovi bolesnici, ne sklapa se brak sa njihovim ženama, ne uzimaju se za svjedoke i ne jede se meso koje zakolju." (Halhu efalil-ibad, str. 536)

• Imam Subki u biografiji Ebu Abdullaha Harisa b. Eseda el-Muhasibija navodi da je Džunejd rekao: "Kada je umro Harisov otac, on nije htio uzeti ništa od njegovog silnog imetka, iako je bio izuzetno siromašan. Govorio je: 'Sljedbenici različitih vjera ne mogu se međusobno nasljeđivati.' Njegov otac je bio rafidija." Ebu Alija b. Hajran el-Fekih govorio je: "Vidio sam Harisa kako u mjestu Babut-Tāk nasred puta drži svog oca, a svijet okupljen oko njih. Govorio je: 'Razvedi se od moje majke, jer ti si sljedbenik jedne, a ona druge vjere.'" (Tabekatuš-šafiijjel-kubra, 2/277)

• Ibn Ebu Musa el-Hanbeli smatra: "Rafidije koje vrijeđaju ispravne prethodnike nisu dostojni za brak, niti se s njima smije zaključiti bračna veza." (Es-Sarimul-meslul, str. 541)

• Šejhul-islam Ibn Tejmijja kaže: "Nikome nije dopušteno da svoju štićenicu uda za rafidiju ili za onoga koji izostavlja namaz." (Medžmuu fetava, 32/61)

• Nakon što je razmatrao gnusno vrijeđanje ashaba i njihovo proglašavanje nevjernicima od strane rafidija, imam Siddik Hasan Han u vezi sa šiijama konstatirao je sljedeće: "Ne treba s njima stupati u bračnu vezu, već treba pobijati njihove zablude, te smatrati da nisu pripadnici islama i tretirati ih najgorim bićima na Zemlji." (Ed-Dinul-halis, 3/278)

• Savremenom kolegiju za islamska pitanja postavljeno je pitanje o braku s rafidijama koji mole Aliju, Hasana i Husejna mimo Uzvišenog Allaha, a odgovor je glasio: "Nama nije dopušteno udavati muslimanke za njih, niti se ženiti od njih, niti nam je dopušteno jesti meso koje oni zakolju." (Vidjeti: Fetaval-ledžnetid-daima, 2/373)

Piše: Dr. Safet Kuduzović

Napomena:

O temama vezanim za brak i bračno pravo uskoro možete opširno čitati u fetvama iz najnovije knjige dr. Safeta Kuduzovića Vodič za muslimansku porodicu (III tom). Knjiga je u cijelosti posvećena bračnim pitanjima. Ova unikatna knjiga izlazi iz štampe u septembru 2021. godine.