Menu

Debljina, bolest koja ne boli

Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute
U ovom broju govorit ćemo o debljini ili pretilosti, bolesti koja ne boli i koju mnogi od nas ne shvataju ozbiljno osim možda kao estetski problem, što je u potpunosti pogrešno, jer debljina izaziva niz drugih komplikacija i oboljenja. Govoreći o svjetskim okvirima, pandemija debljine je u punom jeku, tako da se u stručnim medicinskim krugovima udomaćio termin globesity – debljanje na planetarnom nivou. Važno je istaći kako debljina ne samo da skraćuje životni vijek, već i sam kvalitet života. Jedan 25-godišnjak sa 150 kg ima prosječno za 12 godina kraći životni vijek u odnosu na svog vršnjaka sa 70 kg, a o samoj kvaliteti života suvišno bi bilo komentirati.
Debljina je bolest koja zahtijeva multidisciplinaran pristup, a ujedno i samo aktivno učešće i pozitivan stav oboljelog. Stoga se danas primjenjuje personalizirani pristup pacijentu u ovisnosti od njegovih udruženih oboljenja.

Kad govorimo o debljini, u većini slučajeva pomislit će se na višak masnog tkiva, na estetske probleme koji kvare i narušavaju vitku liniju i lijepu pojavnost. Ali, nažalost, to nije ni vrh ledenog brijega.

Naime, masno tkivo dosta se dugo smatralo samo pasivnim energetskim spremištem organizma, bez nekih značajnih funkcija izuzev toplotne, termoregulatorne, zaštitne. Ali, krajem XX stoljeća otkriveno je da je masno tkivo zapravo najveći endokrini organ (organ sa unutarnjim lučenjem) i kao takav utječe na različite procese u tijelu i organizmu, izazivajući, između ostalog, i mnoga oboljenja i čineći ga bolesnim. Masno tkivo kao endokrini organ izlučuje različite hormone koji štetno djeluju na organizam. Udružene bolesti koje idu uz gojaznost su, prije svega, dijabetes melitus tipa II, arterijske hipertenzije, slip apnea (prestanak disanja u spavanju, kad ljudi doslovce zaborave kako da dišu), ali i karcinomi ovisni o hormonima, bolesti kostiju, hiperlipidemija (porast holesterola i/ili triglicerida u krvi), neplodnost, smanjen libido (seksualna želja). Treba kazati da masno tkivo u muškarca posebno može dovesti do problema sa libidom, potencijom i plodnosti zbog toga što se zbog prisustva enzima aromastaza u masnom tkivu muški spolni hormoni pretvaraju u ženske.

Debljina, gledano sa medicinske strane, izaziva i potpomaže jako veliki broj bolesti i oboljenja koja se moraju liječiti.

Treba smršati, ali kako? Malo ko se nije susreo sa ovim izazovom i digao ruke ostavši pobijeđen. Dva su osnovna principa kako smršati:

• smanjiti unos hrane i povećati tjelesnu aktivnost;

• medicinske metode koje uključuju širok spektar od liposukcije (usisavanja masnog tkiva), ugradnje intragstričnih balona za smanjenje obima želuca ili barijatrijske metode koje se bave hirurškim liječenjem debljine. I mi ih ovdje pominjemo tek uzgred, kao informaciju čitatelju.

Medicinske su metode ozbiljne i zahtijevaju multidisciplinaran pristup, izuzev ako govorimo o liposukciji koja je neinvazivna tehnika estetske kirurgije, vrlo pristupačna i sve prisutna, koja daje izvrsne rezultate, ali ipak samo u domenu esetetike, a ne i funkcionalno. Liposukcijom se ne može riješiti problem debljine. Zašto? Liposukcija će dovesti samo do izvlačenja potkožnog masnog tkiva, a ono visceralno – dubinsko koje i izaziva sve probleme, ostaje kao problem.

Dakle, opet dolazimo do prve stavke, treba trajno i kvalitetno smršati i imati na umu da to nije nemoguće, ali da je potrebno mijenjati model života. Nema čarobne dijete niti čarobne pilule. Sve su to marketinški trikovi pritom vrlo često i nezdravi kojima sebi možete samo naškoditi. Dijeta podrazumijeva nov životni pristup, nov model prehrane, životnih navika. Samo tako će se doći do pravih rezultata koji će ujedno biti i trajni.

 

(Literatura: Ivković-Lazar T., Gojaznost, Medicinski fakultet Zagreb, Medicine-Obesity: Article by Gabrriel I Uwaifo, MBBS, Guerre-Millo M. Adipose tissue hormones, Petrović D., Zagonetka gojaznosti, Medicinska knjiga, Beograd)