Turska dovršila prototip prvog borbenog plovila na daljinsko upravljanje
Prototip prvog turskog oklopljenog bespilotnog broda (AUSV), koji je razvilo brodogradilište Ares u saradnji s kompanijom Meteksan Defense Industry Inc. sa sjedištem u Ankari, predstavljen je 15. decembra 2020. u glavnom gradu Turske, izvijestila je Anadolu Agency.
Daljinski upravljani, autonomni bespilotni brodski proizvod zamišljen je kao vrhunski stroj s umjetnom inteligencijom, a opremljen je borbenim sistemima s navođenim projektilima koje je razvila lokalna odbrambena kompanija Roketsan.
Projekat AUSV, prvi proizvod iz serije ULAQ, predstavljen je javnosti još u oktobru, a sada je predstavljen i prototip. Proizvod je rezultat tri godine istraživanja i razvoja u kojem su sarađivali stručnjaci Meteksana i Roketsana, a imat će domet krstarenja od 400 km (249 milja), brzinu od 65 km na sat (40,3 milje na sat), mogućnosti dnevnog i noćnog vida i nacionalnu šifriranu komunikacijsku infrastrukturu.
Očekuje se da će AUSV pružiti stratešku prednost za zadatke na moru u pomorskom području oko Turske, uključujući Egejsko more i istočni Mediteran. Njime se može upravljati iz pokretnih vozila i plutajućih platformi, poput nosača aviona i fregata, uz komandni centar kopnenog sjedišta.
Plovilo može biti opremljeno različitim vrstama korisnih tereta za razne operativne potrebe turskih sigurnosnih snaga, poput elektroničkog ratovanja, tehnologije ometanja i različitih komunikacijskih, obavještajnih i raketnih sistema. Očekuje se da će se koristiti kao dio izviđačkih misija, asimetričnog rata, oružana pratnja, kao i za zaštitu snaga i strateških objekata, nadzor morskog područja i prikupljanje obavještajnih podataka.
Pored sposobnosti da djeluje zajedno s drugim AUSV-ima, ovo morsko plovilo dizajnirano je za izvođenje zajedničkih operacija sa bespilotnim i pilotiranim letjelicama.
Meteksan je imao značajnu ulogu u razvoju sistema komandnog upravljanja, autonomnih sistema te razvoju domaćeg softvera i pružanju nacionalne šifrirane komunikacijske infrastrukture za ovo plovilo.
(Izvor: Daily Sabah)
EU naložila Izraelu da istraži smrt palestinskog djeteta
Evropska unija (EU) naložila je daljnju istragu slučaja 15-godišnjeg Palestinca kojeg su izraelski vojnici ustrijelili početkom decembra na okupiranoj Zapadnoj obali.
Ali Ayman Saleh Nasser pogođen je metkom u trbuh dok je posmatrao protest protiv ilegalnih izraelskih naselja u selu Al-Mughayyir, blizu Ramallaha.
“Izraelske vlasti moraju brzo i potpuno istražiti ovaj šokantni incident kako bi počinitelje privele pravdi”, rekla je delegacija EU odgovorna za palestinska pitanja.
Izraelske su snage napale Palestince koji su ih gađali kamenjem na ulazu u selo. U izjavi koju je objavila izraelska vojska navodi se da su njene sigurnosne snage tokom protesta upotrijebile streljivo 0,22 Ruger. Ti meci su manji i manje snažni od uobičajenih metaka, ali su i dalje smrtonosni.”
Dječak Ali hitno je prebačen u bolnicu u okupiranom palestinskom gradu Ramallah, gdje je proglašen mrtvim, saopćilo je palestinsko Ministarstvo zdravlja.
Premijer Palestinske uprave Mohammad Shtayyeh osudio je ubistvo Alija kao “novi zločin dodan dugogodišnjoj okupaciji”. “Neka Alijeva duša počiva u vječnom miru”, dodao je.
EU je, putem Twitter naloga, osudila “šokantno” ubistvo, dodajući da se “incident mora brzo i u potpunosti istražiti”.
Nikolaj Mladenov, američki specijalni koordinator za bliskoistočni mirovni proces, također se oglasio na Twitteru kako bi izrazio bijes zbog ubistva, nazvavši ga “užasnim i neprihvatljivim”: “Djeca uživaju posebnu zaštitu prema međunarodnom pravu i moraju biti zaštićena od nasilja.”
(Izvor: MEMO)
Nudeći sektaške milicije kao privatne sigurnosne snage, Iran izvozi revoluciju
Afganistan već dugo ima sigurnosni problem zbog djelovanja pripadnika ISIL-a, unatoč mnogima koji se nude kao garancija afganistanske sigurnosti. Posljednji u nizu je Iran, čiji je ministar vanjskih poslova Zarif prošlog decembra, kao pomoć u uspostavljanju sigurnosti u zemlji, afganistanskoj vladi ponudio miliciju Fatemiyoun, koju sponzorira korpus Iranske revolucionarne garde (IRGC). Ovu miliciju, koju je Iran regrutirao za pomoć sirijskom režimu Bašara Assada, čine uglavnom afganistanske šiije Hazeri, a procjenjuje se da milicija broji između 10.000 i 20.000 pripadnika.
S obzirom na to da će se američke trupe nastaviti povlačiti, ostavljajući potencijalni vakuum moći u Afganistanu, a vladu i vojsku bez podrške i obuke koju im je pružala Amerika tokom gotovo dva desetljeća, Zarifova ponuda savršeno je dobro tempirana.
Treba, međutim, reći da se Afganistan uveliko razlikuje od ostalih država u kojima Iran ima instalirane milicije i širi svoj utjecaj. Naprimjer, libansko šiijsko stanovništvo čini oko 30 posto ukupnog stanovništva, dok se procjenjuje da je taj postotak u Iraku dvostruko veći. U Siriji, pak, Iran ne ostvaruje utjecaj koristeći šiijsku manjinu, nego iskorištavajući političke okolnosti i savez s režimom kojim dominiraju aleviti.
U Afganistanu Iran nema nijednu od tih mogućnosti jer šiijsko stanovništvo te zemlje čini samo 15 posto ukupnog broja, a nestabilna vlada još je uvijek pod utjecajem Washingtona, a postoje i plemenske razlike koje treba uzeti u obzir, stoga bi Iran mogao imati velikih poteškoća u postavljanju temelja za ozbiljnu prisutnost u Afganistanu.
Susjedni Pakistan, koji ima oko 25 posto šiijskog stanovništva, nedavno se zabrinuo zbog istog problema, jer su mnoge pakistanske šiije boravile u Siriji kako bi se borile na strani Assada u redovima proiranske milicije Liwa Zainabiyoun. Određeni broj tih militanata već se vratio u Pakistan, što kod pakistanskih vlasti izaziva zabrinutost da bi u bliskoj budućnosti, ti ljudi mogli postati ozbiljna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Pakistana.
Ipak, jedno je sigurno: iranski režim naporno radi na izvozu svoje sektaške revolucije.
(Izvor: Arab News)
Gradonačelnik Istanbula u centru skandala zbog učenja ezana i Kur’ana na turskom jeziku na tradicionalnoj manifestaciji
Ekrem Imamoglu, gradonačelnik Istanbula, ponovo je pokrenuo krizu oko ezana na turskom jeziku, događajem koji je održan povodom 747. godišnjice smrti poznatog turskog mistika Dželaludina Rumija. Događaj koji je organizirala općina Istanbul, u jednom od državnih kulturnih centara, svjedočio je učenju ezana, Kur’ana i dova isključivo na turskom jeziku, što nije bio slučaj na dosadašnjim obilježavanjima ovog događaja.
Ovaj potez izazvao je veliko negodovanje kod vjernika, jer ih podsjeća na sumornu prošlost pod vladavinom rigidnih sekularista. Naime, 1932. bilo je zabranjeno učenje ezana na arapskom jeziku, a 1941. godine u turskom parlamentu donesen je zakon u doba predsjednika Osmana Inonua i njegovog premijera Sidama, kojim je ezan u potpunosti zabranjen. Ta zabrana ostala je na snazi sve dok 1950. godine na vlast nije došla Demokratska stranka na čelu sa Adnanom Menderesom.
Turski historičar Murad Bardakci u članku u novinama Haber Turk istakao je da će želja opozicione stranke da Kur’an pročita na turskom jeziku nanijeti veliku štetu stranci na sljedećim izborima, dok je književnik Nuh Albayrak rekao: “Islamofobija je ugrađena u temelje Republikanske narodne stranke i ona se ne može promijeniti. Imamoglu se za godinu i po dana nije sjetio da riješi nijedan stvarni problem, ali nije zaboravio ponovno oživjeti mržnju prema vjeri. Strast CHP-a za ‘turskim ezanom i Kur’anom’ nikada nije prestala i nastoji se pojaviti u svakoj prilici.”
Valja napomenuti da zahtjevi Republikanske narodne stranke u vezi s učenjem ezana i Kur’ana na turskom jeziku nisu izostajali ni proteklih godina, pa je tako 2018. godine zastupnik opozicione stranke Öztürk Yılmaz iznio zahtjev da se Kur’an i ezan uče na turskom jeziku, obrazlažući to tvrdnjom da je njihovo učenje na arapskom nerazumljivo Turcima i predstavlja omalovažavanje turskog jezika.
(Izvor: Turkpress)
