Većina Amerikanaca ne podržava slanje oružja Izraelu, dok Biden traži od Kongresa da odobri dodatnu pomoć Izraelu
Prema anketi koju je proveo CBS News, između 16. i 19. oktobra, 57 posto sudionika ankete podupire slanje pomoći Gazi; 56 posto Amerikanaca izrazilo je nezadovoljstvo politikom predsjednika Joea Bidena u vezi s izraelsko-palestinskim sukobom; 85 posto sudionika izrazilo je zabrinutost zbog opasnosti od širenja sukoba na Bliskom istoku, dok je 79 posto izrazilo zabrinutost zbog mogućnosti da Sjedinjene Države provode terorističke aktivnosti. Također, 52 posto Amerikanaca usprotivilo se slanju oružja i opreme iz Washingtona Izraelu, dok 24 posto smatra da Biden Izraelu daje mnogo oružja. S druge strane, američki predsjednik Joe Biden pozvao je u petak (20. 10. 2023.) Kongres da odobri "hitan i bez presedana" proračun za koji je rekao da će biti posvećen potpori Izraelu i Ukrajini. U televizijskom obraćanju Biden je najavio da će od Kongresa tražiti finansijsku podršku za Izrael i Ukrajinu, te je kazao da je "podupiranje Izraela i Ukrajine pametno ulaganje koje će uroditi plodom za američku sigurnost za generacije koje dolaze", istaknuvši da će njegova administracija "raditi na nastavku funkcioniranja Iron Domea kako bi se zaštitio Izrael". Biden je naglasio da su uspjeh i vojna nadmoć Izraela "vitalne stvari" za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država, pozivajući na prevladavanje svih unutrašnjih (političkih) razlika u njegovoj zemlji, "kako bi se spriječila bilo kakva pobjeda" koju pokret Hamas može postići. "Imamo svoje unutrašnje razlike, ali ih moramo prevladati. Ne možemo dopustiti teroristima da postignu svoje ciljeve", kazao je Biden. Mediji su izvijestili da Biden namjerava od Kongresa zatražiti 14 milijardi dolara dodatne potpore Izraelu.
(Izvor: Anadolu Agency)
Zabranjeno je solidariziranje s Gazom
Zapadni mediji pokazali su jasnu pristranost Izraelu u barbarskom razaranju Gaze. Britanski BBC nije nimalo pokušao prikriti svoju pristranost, pa je pokrenuo disciplinski postupak protiv svojih šest arapskih dopisnika iz BBC-jevih dopisništava u Kairu i Bejrutu, i to zbog toga što su putem svojih ličnih profila na društevnim mrežama "djelovali pristrano prema Palestincima", te je od njih zatražio da uklone sve objave u kojima pružaju podršku Palestincima ili kritiziraju Izrael. Usljed ovako očite pristranosti BBC-ja, novinar tuskog porijekla Bessam Bunini dao je otkaz u ovoj medijskoj kući, obrazloživši da ga je na to navela "profesionalna savjest". The Guardian se pridružio BBC-ju u borbi protiv bilo kakvog izražavanja solidarnosti s palestinskim žrtvama u Gazi, pa je otpustio karikaturistu Stiva Bila, koji je za ovaj list radio oko četrdeset godina, zbog karikature koju je nacrtao, u kojoj kritizira izraelskog premijera. Kanadska aviokompanija otpustila je jednog pilota egipatskog porijekla, jer je oko vrata nosio maramu s palestinskom zastavom. Nekoliko nogometnih klubova u Francuskoj i Njemačkoj suspendiralo je svoje igrače zbog izražavanja solidarnosti sa stanovnicima Gaze, dok se Bajernov Mazraoui morao pravdati klubu i njemačkoj javnosti u atmosferi u kojoj su neki njemački političari tražili njegov progon iz Njemačke. A, francuskog nogometaša Benzemu neki su čak optužili i za pripadnost terorističkoj organizaciji. Francuska i Njemačka donijele su zabranu održavanja bilo kakvih skupova podrške Palestincima.
(Izvor: Agencije)
Arapski čelnici strahuju od povratnog udarca od rata u Gazi
Sve intenzivniji rat Izraela s palestinskom skupinom Hamas potaknuo je mnoge arapske zemlje saveznike SAD-a da se zabrinu za vlastitu sigurnost. Arapske države nadale su se da će posjeta Joea Bidena imati smirujući učinak. Umjesto toga, za čelnike regije postalo je preveliki teret da budu viđeni s američkim predsjednikom nakon stravičnog razaranja bolnice u Gazi, u kojoj su, prema tvrdnjama palestinskih vlasti, poginule stotine osoba. Kako su uslijedili široki protesti u njihovim zemljama, čelnici Egipta i Jordana, te Palestinske samouprave otkazali su sastanak s Bidenom, koji je trebao biti održan u Jordanu, prilikom njegove nedavne posjete regiji. Američki predsjednik dodatno je zapalio situaciju time što je javno stao na stranu izraelske tvrdnje da je palestinska militantna skupina odgovorna za razaranje bolnice. Dok SAD nudi riječi, novac i vojnu pomoć u prilog pravu Izraela da slomi Hamas, mnoge arapske države sada traže pomoć u deeskalaciji krize od Kine, Evrope, Rusije, pa čak i Irana, koji mnogi smatraju neprijateljem. Saudijska Arabija napredovala je prema normalizaciji odnosa s Izraelom samo nekoliko dana prije napada, da bi nakon toga okrivila Izrael za "gnusni zločin u bolnici", a njen ministar vanjskih poslova razgovarao je u Džiddi sa svojim kolegom iz Irana, koji je desetljećima pružao vojnu i finansijsku podršku Hamasu. Javno ogorčenje u regiji vjerovatno će se pojačati kako Izrael priprema svoju potpunu kopnenu ofanzivu u Gazi i kako se povećava broj palestinskih žrtava. Za mnoge arapske lidere balansiranje između njihovog međunarodnog odgovora na krizu u Gazi i brige za stabilnost u njihovim zemljama bit će poput hodanja po žici.
(Izvor: Bloomberg.com)
Zašto arapske vlade ne vrše pritisak na zapadne zemlje koristeći naftu kao adut
To je pitanje koje se neminovno nameće mnogima dok posmatraju bjesomučno izraelsko razaranje Gaze i potpunu podršku koju taj barbarski čin dobija od zapadnih vlada. Ovo pitanje postavilo je nekoliko zastupnika u kuvajtskom parlamentu. Zastupnik Šuajb Šaban pozvao je zaljevske zemlje da upotrijebe naftu kao oružje na način da obustave izvoz nafte zemljama koje podržavaju izraelsko razaranje Gaze. Isti zahtjev ponovila su još tri zastupnika u kuvajtskom parlamentu. Poziv na korištenje nafte kao sredstva diplomatskog pritiska na Izrael podudara se s pedesetom godišnjicom takvog poteza koji su napravile arapske vlade, obustavivši izvoz nafte zemljama koje su podržavale Izrael u ratu 1973. To je bio potez bez presedana i izazvao je nagli porast cijena nafte na svjetskom tržištu te pad dionica na burzama zapadnih zemalja. No, čini se da je ovaj put iluzorno očekivati nešto takvo. Generalni sekretar Vijeća za saradnju zemalja Zaljeva izjavio je kako "ni na koji način i ni u kakvoj formi nije moguće koristiti naftu kao oružje". U kontekstu sjećanja na ovaj davni događaj, saudijski princ Turki, sin kralja Fejsala, izazvao je oduševljenje arapske javnosti. On se, naime, u svoj ured dovezao u automobilu svog oca, kralja Fejsala, u kojem se tadašnji kralj dovezao od svog dvorca do ureda u kojem je objavio prekid isporuke nafte Sjedinjenim Američkim Državama. Princ Turki kasnije je dao izjavu u kojoj je osudio i Hamas i Izrael te pozvao na mirno rješenje sukoba.
(Izvor: alkhaleejonline.news)
