Turska obnovila 108 džamija na sjeveru Sirije
Turska državna humanitarna organizacija Dinajet (TDV), krajem avgusta tekuće godine, izjavila je da je u zadnje dvije godine obnovila i renovirala 108 džamija na sjeveru Sirije. Radi se o mjestima koja su bila pod kontrolom Kurdske komunističke partije YPG ili Sirijske terorističke PKK, kako je već nazivaju. Ovu regiju, koja se proteže duž turske granice, oslobodila je turska vojska u akcijama Štit Eufrata i Maslinova grana.
Lokalno stanovništvo ovih regija veoma je zahvalno Turskoj na obnovi vjerskih objekata. Ahmed Jasin, imam glavne džamije u Azazu, izjavio je: “Sretni smo na pažnji koju nam pruža Turska kroz obnovu naših džamija. Mnogo smo zahvalni turskoj vladi i bratskom narodu koji nas nesebično u svemu pomažu.”
Hasan Ahmed, mujezin iz grada Al-Bab, kaže da obnovljene džamije izgledaju kao nove: “Sve je obnovljeno, unutrašnji i vanjski zidovi, stolarija, tepisi, abdesthane i sve ostalo. Džamije izgledaju kao da su nove.”
TDV nastavlja sa obnovom vjerskih objekata pod kontrolom sirijske opozicije i u narednom periodu namjerava obnoviti jos 160 vjerskih objekata.
(Izvor: turksemedia.nl)
UN traži od Kine oslobađanje milion muslimana zatočenih u kampovima za ideološku indoktrinaciju
UN-ovi eksperti za ljudska prava pozvali su Kinu da zatvori političke kampove za “reedukaciju” muslimana Ujgura i da odmah oslobodi osobe zatočene pod izgovorom borbe protiv terorizma.
UN-ov Komitet za ukidanje rasne diskriminacije naveo je procjenu da se “od nekoliko desetaka hiljada do preko milion Ujgura” prisilno nalazi u kampovima u provinciji Xinjiang. Ovo je rečeno tokom dvodnevne panel-diskusije o stanju ljudskih prava u Kini, prvoj nakon 2009.
Tokom panel-diskusije nezavisni stručnjaci potvrdili su da su primili brojne vjerodostojne izvještaje koji potvrđuju da se oko milion Ujgura nalazi u “masovnim tajnim internacijskim kampovima”, a ekspert Gay McDougall to je opisao kao “zonu u kojoj ne važe nikakva prava”.
Jedan od bivših zatvorenika, koji je govorio za Associated Press, opisao je ove kampove kao mjesta koja čuvaju naoružani stražari, gdje su muslimani prisiljeni da se odreknu svojih vjerskih uvjerenja, prisiljeni da deklamiraju izjave samokritike i zahvale Komunističkoj partiji Kine.
Također, postoje tvrdnje da se u kampovima dešavaju premlaćivanja i smrtni slučajevi.
Među zatočenima nalaze se ljudi kojima se na teret stavljaju različite optužbe, od toga da imaju rođake koji su američki državljani, pristupa stranim internetskim stranicama do kontaktiranja sa rodbinom u inostranstvu.
Ostali aspekti sigurnosnog obračuna obuhvataju digitalni nadzor, masovno raspoređivanje policije i stroge zabrane vjerskih običaja i odjeće.
Kina negira postojanje ovakvih kampova i tvrdi da kriminalce koji su osuđeni šalje u “centre za stručno obrazovanje i osposobljavanje za zapošljavanje”.
Učesnici UN-ovog panela rekli su da su uznemireni “brojnim izvještajima o pritvaranju velikog broja etničkih Ujgura i drugih muslimanskih manjina koji se drže u izolaciji, često i na duži vremenski period”.
(Izvor: theguardian.com)
Katarski Crveni polumjesec planira donirati tri miliona dolara za pomoć stradalima u zemljotresu u Indoneziji
Početkom avgusta ove godine Indoneziju je pogodilo nekoliko zemljotresa u kojima je poginulo preko 500 osoba, 7.000 je povrijeđeno, 72.000 domova je potpuno uništeno, a 417.000 osoba prisiljeno je da napusti područje.
Generalni sekretar katarskog Crvenog polumjeseca pozvao je krajem avgusta katarsko društvo da se pridruži akciji prikupljanja novčanih sredstava za pomoć stradalima, a cilj je da se sakupi tri miliona dolara (deset miliona katarskih rijala).
Indonežanske vlasti procijenile su da materijalna šteta iznosi najmanje 340 miliona dolara.
Katarska humanitarna misija želi pomoći da se stradalima osiguraju skloništa, voda, zdravstvena i novčana pomoć.
Indonezija, arhipelag od 17.000 ostrva, nalazi se na takozvanom “vatrenom pacifičkom pojasu”, području snažnih seizmičkih aktivnosti.
(Izvor: alkhaleejonline.net)
Milioni ljudi u Idlibu trebaju međunarodnu zaštitu – hoće li svijet reagirati?
Idlib, pokrajina u sjeverozapadnoj Siriji na granici s Turskom, posljednji je veliki teritorij koji drže naoružane opozicione skupine. U martu 2017. godine, Iran, Turska i Rusija, tri sponzora sastanaka u Astani, označile su Idlib kao zonu deeskalacije sukoba i uspostavljanja vojnih punktova za osmatranje kako bi se osiguralo da će se sirijska vlada i oružane opozicione skupine pridržavati primirja. Od januara 2018. godine, međutim, sirijske vladine snage provode nezakonite zračne i kopnene napade, uključujući hemijski napad na grad Saraqeb 5. februara 2018. u kojem je poginulo najmanje šest osoba, a jedanaest je teško ozlijeđeno. Osim toga, na stotine civila ubijeno je u napadima autobombama i sukobima između oružanih opozicionih skupina.
Od 2011. godine, 700.000 ljudi našlo je utočište u Idlibu bježeći od nasilja u drugim dijelovima Sirije; drugi su tu protjerani, uključujući prisilno raseljene u sklopu dogovora o evakuaciji postignutog između sirijske vlade i oružanih opozicionih skupina u Homsu, Halepu, istočnoj Guti i Darai. Kao rezultat toga, populacija Idliba dosegla je 2,5 miliona, s mnogo interno raseljenih osoba koje žive u kampovima i oslanjaju se na prekograničnu pomoć iz Turske.
U julu 2017. godine, Turska je zatvorila svoje granice sa Idlibom nakon što je oružana skupina Haj’at Tahrir al-Šam preuzela kontrolu nad većim dijelom pokrajine, što dovodi do privremene obustave humanitarne pomoći.
U julu 2018. godine, Iran, Turska i Rusija dogovorili su da se izbjegne velika vojna ofanziva na Idlib. Međutim, prijeteće izjave sirijskih, iranskih i ruskih vlasti ukazuju na to da je vojna ofanziva možda neizbježna.
Životi miliona civila u Idlibu ugroženi su opsadom, izgladnjivanjem i taktikama koje je u više navrata sirijska vlada koristila protiv civilnog stanovništva u svim glavnim vojnim ofanzivama.
(Izvor: amnesty.org)
Švicarska odbila dati državljanstvo bračnom paru koji se ne rukuje sa osobama suprotnog spola
U Švicarskoj je jednom muslimanskom bračnom paru odbijen zahtjev za dobivanje švicarskog državljanstva, a kao razlog odbijanja navodi se to što bračni par ne želi da se rukuje sa osobama suprotnog spola. Ovaj bračni par, čiji identitet nije objavljen, također odbija da nasamo razgovara sa osobama suprotnog spola.
Specijalna komisija iz grada Lausanne još početkom ove godine saslušala je ovaj bračni par, ali je slučaj tek krajem avgusta dospio u javnost. Grégoire Junod, gradonačelnik Lausanne, obavijestio je javnost da je komisija utvrdila da bračni par nije dovoljno integriran u švicarsko društvo i da je to razlog odbijanja da dobiju švicarsko državljanstvo. Rekao je: “Kada neko želi da uzme državljanstvo neke druge države, dužan je da poštuje zakon te države, u što spada i jednakopravnost muškarca i žene.”
Ovaj bračni par ima rok od trideset dana da uloži žalbu na tu odluku. Nije poznato da li namjeravaju da se žale.
(Izvor: bladna.nl)
