Fetva o dozvoljenosti posjete okupiranom Jerusalemu
Šejh dr. Ahmed er-Rejsuni, predsjednik Svjetske unije islamskih učenjaka sa sjedištem u Dohi, 20. augusta izdao je fetvu u kojoj potvrđuje da je muslimanima dozvoljeno da posjećuju Jerusalem iako se on nalazi pod okupacijom izraelskih vlasti. Ovu fetvu odmah je potvrdio i Mahmud el-Hebaš, vrhovni kadija Palestine u Gazi.
U izjavi za medije Hebaš je kritizirao fetvu koju je ranije izdao dr. Jusuf Kardavi, kojom zabranjuje posjećivanje Jerusalema izrazivši mišljenje da je ta fetva negativno doprinijela interakciji muslimana sa palestinskim pitanjem i izazvala smanjenje intenziteta podrške stanovnicima Jerusalema koji pate pod izraelskom okupacijom.
Fetvu je podržao i Mervan Ebu Ras, muftija Hamasa, koji je pozvao da se ovo pitanje dodatno analizira. On je, također, rekao: “Postoje i mišljenja suprotna ovome, kao što je fetva doktora Jusufa Kardavija kojom zabranjuje ovakve posjete smatrajući da se time priznaje legitimitet izraelske okupacije Jerusalema i džamije Aksa, kao što je fetva generalnog sekretara Svjetske unije islamskih učenjaka doktora Alija Gardagija, koji takve posjete smatra vidom normalizacije odnosa za Izraelom i priznanja njihove okupacije, kao što je fetva palestinskog muftije Ikrime Sabrija, koji je te posjete zabranio smatrajući ih vidom normalizacije odnosa sa okupatorom.”
(Izvor: Alarabiya.net)
The Guardian poručuje: Svoj poraz u Afganistanu Trump želi prikazati kao pobjedu
Britanski list u članku od 19. 8. 2019. godine, pod naslovom Donald Trump’s ‘peace agreement’ is a betrayal of Afghanistan and its people, piše o nastojanju Donalda Trumpa da postigne mirovni sporazum u Afganistanu, kako bi iskoristio priliku i predstavio se kao čovjek koji je donio pobjedu i okončao jedan od američkih ratova.
Autor članka Simon Tisdall piše kako bi, ukoliko postigne ono što želi, Trump mogao taj sporazum proglasiti sporazumom stoljeća, iako je već tim riječima opisao svoj propali sporazum sa Sjevernom Korejom.
Tisdall piše kako se ono što se dešava nekoliko mjeseci nakon početka pregovora sa talibanima prije može nazvati povlačenjem Sjedinjenih Američkih Država nego pregovorima o miru.
Britanski novinar smatra kako Trumpov mirovni sporazum neće biti od koristi Afganistancima niti njihovoj državi i da će povlačenje američkih trupa ovu zemlju ponovo gurnuti u bratoubilački rat.
Ipak, kako piše autor članka, Trump će od toga profitirati u predizbornoj kampanji za novi mandat 2020., jer će se iz Afganistana 14.000 američkih vojnika vratiti svojim kućama.
(Izvor: The Guardian)
Nakon terorističkog napada u Christchurchu, u Novom Zelandu povećan broj ljudi koji primaju islam
Novozelandski list Stuff u članku pod naslovom “Kiwi converts to Islam” donosi veoma zanimljiv tekst o sve intenzivnijem interesiranju Novozelanđana za islam i o prelascima na islam.
Ne postoje oficijelni podaci, ali indikatori sugeriraju da postoji povećan interes za islam, kaže se u članku i kao primjer se navodi povećana potražnja za prijevodom Kur’ana i drugom islamskom literaturom.
“Hiljade ljudi uzelo je primjerke Kur’ana i drugu islamsku literaturu. U Manawatu je napravljena baza osnovnih podataka za bolju podršku novim konvertitima”, piše autorica članka Lana Hart i nastavlja: “Imam Nizamul-Hakk Thanvi iz Internacionalne muslimanske asocijacije Novog Zelanda, odmah nakon napada izjavio je da svaki dan tri do pet osoba primi islam u Wellingtonskoj džamiji. Iz džamije u Otagu izvijestili su da im je tokom nedavnog Otvorenog dana ponestalo materijala koji se dijelio zainteresiranim posjetiocima.”
Imam Thanvi u izjavi za list Stuff kazao je da interesiranje za islam pokazuju ljudi iz različitih etničkih i rasnih zajednica. “Dolaze Pākehā i Maori (domicilne novozelandske etničke zajednice), koji su bili sljedbenici kršćanstva. Čak je došao i jedan Hindus”, rekao je Thanvi.
(Izvor: stuff.co.nz)
Četiri miliona muslimana u Indiji u opasnosti od proglašenja migrantima
U članku pod naslovom “India Plans Big Detention Camps for Migrants. Muslims Are Afraid”, američki New York Times upozorava kako postoji opasnost od toga da više od četiri miliona ljudi, uglavnom muslimana, bude proglašeno stranim izbjeglicama, jer vlada provodi tvrdolinijaški hinduistički nacionalistički program, koji izaziva pluralističke tradicije zemlje i ima za cilj redefinirati šta znači biti Indijac. Potraga za migrantima odvija se u Assamu, siromašnoj, brdovitoj pokrajini u blizini granice s Mijanmarom i Bangladešom. Mnogi ljudi, čije je državljanstvo sada upitno, rođeni su u Indiji i uživali su sva građanska prava uključujući i glasanje na izborima.
Državne vlasti rapidno povećavaju broj sudova za strance i planiraju izgradnju novih velikih zatočeničkih logora. Stotine ljudi uhapšeno je pod sumnjom da su strani doseljenici, uključujući i muslimane koji su ratni veterani indijske vojske.
Lokalni aktivisti i pravnici kažu da je nekoliko desetina ljudi počinilo samoubistvo usljed straha od toga što se ne nalaze na preliminarnim spiskovima državljana i mogućnosti da zbog toga budu uhapšeni.
No, vladajuća stranka premijera Narendra Modija ne odustaje. Umjesto toga, on obećava da će ovu kampanju prisiljavanja ljudi da dokažu da su građani Indije provesti i u drugim dijelovima zemlje, a to je dio dugoročnog hinduističkog nacionalističkog programa.
Pripadnici indijske muslimanske manjine iz dana u dan sve više su u strahu. Stanovnici Assama zabrinuto provjeravaju dokumentaciju o državljanstvu – program koji je započeo prije nekoliko godina i trebao bi završiti 31. augusta. Uporedo s tim, na udaljenosti više od hiljadu milja muslimani Indije suočavaju se sa još jednim neuspjehom: indijski premijer jednostrano je izbrisao državnost jedine indijske države sa većinskim muslimanskim stanovništvom, Džamu i Kašmir, ukidajući im posebnu autonomiju, bez konsultacija sa lokalnim vođama, od koji su mnogi uhapšeni, navodi se u članku New York Timesa.
U Indiji živi oko 154 miliona muslimana ili oko 14% od ukupnog broja stanovnika, što je čini zemljom sa najvećim brojem muslimanske manjine na svijetu.
(Izvor: New York Times)
Represija šiijske vlade u Iraku nad sunijama u pokrajinama oslobođenim od ISIL-a
Predstavnici iračkih pokrajina oslobođenih od ISIL-a upozorili su centralnu vladu u Bagdadu da će biti primorani da svoja ljudska prava štite preko međunarodnih instanci.
Predstavnici pet pokrajina koje su bile pod kontrolom ISIL-a: Niniva, Anbar, Salahuddin, Kirkuk, Dijala (sve pokrajine sa sunijskom većinom), održali su 20. augusta sastanak na kojem su razgovarali o problemu velikog broja nestalih sunija, pojavi neidentificiranih leševa, povratku prognanih i izbjeglih, kao i o obnovi porušenih naselja.
Sastanak je održan na inicijativu Usame Nudžejfija, vođe saveza El-Karara, a prisustvovali su sadašnji i bivši članovi iračkog parlamenta iz tih pokrajina, kao politički predstavnici naroda koji živi na tom području.
U saopćenju datom nakon sastanka navedeno je da su “okupljeni razgovarali o veoma osjetljivom problemu ‘nestalih i otetih’, kao i o drugim problemima s kojima se stanovnici njihovih pokrajina suočavaju”, poput gore navedenih.
U saopćenju je navedeno da će “ukoliko se ovakvo stanje nastavi i ukoliko se ne poduzmu adekvatni koraci, ovo pitanje izložiti sudskim organima, međunarodnoj zajednici, organizacijama za ljudska prava i međunarodnim sudovima, s obzirom na to da se radi o zločinu protiv čovječnosti”.
Predstavnici navedenih pokrajina također su kazali da su oružane grupe (šiijskih ekstremista) iskoristile svoju nadmoć za provođenje demografskih promjena, formiranje kampova za vojnu obuku i tajnih zatvora, kao i za otimanje i bespravno iskorištavanje ogromnih površina poljoprivrednog zemljišta, uz mnoge druge nezakonite radnje.
(Izvor: aa.com.tr/ar)
