Nagovještavajući dolazak ramazana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je ashabima: “Došao vam je ramazan, mubarek mjesec, Allah vam je stavio u obavezu da ga postite. U njemu se otvaraju nebeske kapije, a zatvaraju se džehennemska vrata; u njemu se okivaju prkosni šejtani, i u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci i kome bude uskraćeno njeno dobro – stvarno je uskraćen.” (Ahmed i Nesai, hadis je sahih prema ocjeni šejha Albanija, rahimehullah.)
Ali kako biti najbolji? I ko su najbolji? Da bismo znali ko je uistinu najbolji, nužno je primijeniti parametre šerijata, jer dešava se da mi vjerujemo za nekog da je dobar ili najbolji, a u stvarnosti ne bude tako. Sehl b. Sa’d, radijallahu anhu, kazuje: “Jednom prilikom pored Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prošao je neki čovjek, pa Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upita čovjeka koji je sjedio pored njega: ‘Šta misliš o ovome?’ Čovjek odgovori: ‘To je jedan od najčasnijih ljudi. Tako mi Allaha, on zaslužuje da mu se djevojka, ako je zaprosi, dā za suprugu, da mu, ako za nekoga bude posredovao, posredništvo bude prihvaćeno.’ Poslije tih njegovih riječi, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušuti. Nakon toga, pored njih je prošao jedan siromašan musliman, te Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: ‘A šta kažeš za ovoga?’ ‘On ne zaslužuje’, odgovori on, ‘da mu se djevojka, ako je zaprosi, dā za suprugu, niti da mu, ako za nekoga bude posredovao, posredništvo bude prihvaćeno, niti da se, kada govori, sasluša.’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘On je bolji od cijele kugle zemaljske ispunjene ljudima kao što je onaj prvi.’” (Buhari) Dakle, da bismo znali ko su uistinu najbolji u ovom ummetu, moramo vidjeti šta o tome kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Postoji nekolicina hadisa u kojima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govori u superlativu ukazujući na “najbolje u ovom ummetu”. U narednim redovima slijedi nekoliko takvih hadisa, koji će nam ukazati na svojstva najboljih iz ovog ummeta.
Ko su najbolji
● Osman, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji od vas je onaj ko nauči Kur’anu i druge njemu poučava.” (Buhari) Najbolji govor jeste Allahov govor, stoga je i onaj ko se posveti Kur’anu, čitajući ga i druge njemu poučavajući, osjetit će poboljšanje u svakom smislu. Onaj ko crpi pouke iz Allahovog govora dobit će najbolje smjernice, jer “uistinu, ovaj Kur’an upućuje onom šta je najispravnije” (El-Isra, 9). Kada čovjeku dođu kakve loše misli, čitajući Kur’an naići će na Allahov govor: “On zna poglede koji kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju” (El-Mu’min, 19), i tako će postati svjestan da Allah zna njegove misli. Kada naumi učiniti kakvo loše djelo, sjetit će se Allahovog govora: “Ko čini dobro, u svoju korist čini, a ko radi zlo, na svoju štetu radi” (Fussilet, 46), i tako postaje svjestan da će ubirati plodove svojih djela, bili oni gorki ili slatki. Kada ga snađe kakva nedaća, naći će kur’anska kazivanja o ranijim poslanicima i kako su oni strpljivo podnosili nedaće koje su ih snalazile i kako nas Allah podstiče da se na njih ugledamo: “Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov Pravi put” (El-En’am, 90). Tako Kur’an odgaja i usmjerava onom najboljem, pa ko se bude sa Kur’anom družio i iz njega pouke uzimao, uvrstit će se među najbolje.
Pogledajmo kako su riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji od vas je onaj ko se pouči Kur’anu i druge njemu poučava”, utjecale na Ebu Abdurrahmana es-Sulemija, prenosioca ovog hadisa od Osmana, radijallahu anhu. Nakon što je imam Buhari naveo ovaj hadis, rekao je: “Pa se Ebu Abdurrahman posvetio poučavanju Kur’anu u vremenu Osmana, radijallahu anhu, pa sve do vremena Hadžadža, i govorio je: ‘To je ono što me je zadržalo na ovom mjestu’, tj. taj hadis koji sam prenio od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, učinio je da se sav taj period, blizu dvadeset godina, posvetim poučavanju Kur’ana. Ebu Abdurrahman učio je Kur’an od Osmana, Alije, Ibn Mesuda, Ubejja i drugih ashaba, radijallahu anhum, te kada je Osman naredio da se prepišu novi primjerci Mushafa i da se u svaku pokrajinu islamskog carstva pošalje po jedan primjerak, Ebu Abdurrahman je došao sa jednim od tih primjeraka u Kufu, a potom se posvetio poučavanju Kur’ana, nadajući se da će se tako uvrstiti među one za koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao da su najbolji. Tačno je da svi mi ne možemo biti ni hafizi i ni mualimi Kur’ana, ali svako od nas mogao bi malo drugačije poredati svoje prioritete i naći više prostora za časni Kur’an, a naročito u mjesecu Kur’ana – mubarek ramazanu. Prvi korak počinje učenjem arapskog pisma i pravilnog učenja Kur’ana. Pri tome je naročito važno provjeriti da li učimo ispravno Fatihu i druge sure koje učimo u namazu. U dnevnom planu naših aktivnosti trebalo bi biti rezervirano vrijeme za Kur’an, svejedno učili ga napamet, čitali ili izučavali njegova značenja i pouke. Ajete i sure koje naučimo možemo prenijeti našim bližnjima, djeci i ukućanima i tako ćemo se već uvrstiti među one koji Kur’an uče i njemu poučavaju.
● Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji ljudi su oni koji najviše koriste drugima.” (Taberani, El-Evsat, hadis je dobar prema ocjeni šejha Albanija. Pogledati: Silsiletul-ehadisis-sahiha i Sahihul-džami)
Ovaj hadis ukazuje na još jednu priliku koja nam omogućava da se uvrstimo među najbolje – budi koristan drugim ljudima. To je put ka Allahovoj ljubavi, jer Allah voli, nagrađuje, štiti i pomaže one koji drugima pomažu. Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, kazuje kako je jedan čovjek prišao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: “Allahov Poslaniče, koji je čovjek Allahu najdraži?” Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Najdraži Allahu je onaj čovjek koji ljudima najviše koristi, a Allahu najdraže djelo jeste radost koju prirediš muslimanu: otkloniš od njega nedaću, podmiriš njegov dug ili odagnaš od njega glad, a da budem uz brata muslimana u nekoj njegovoj potrebi, draže mi je nego da mjesec dana boravim u itikafu u ovoj džamiji”, tj. Poslanikovoj džamiji u Medini... (Taberani u Evsatu. Prema ocjeni šejha Albanija, hadis je dobar kada se u obzir uzmu druge predaje koje ga podupiru. Pogledati: Sahihut-Tergibi vet-terhib) Da pomoć drugima uistinu može donijeti veliku nagradu i sevap, ukazuje i predaja od Enesa, radijallahu anhu, u kojoj kaže: “Bili smo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, na putovanju. Neki od nas su postili, a neki nisu. Odsjeli smo na jednom mjestu, a dan je bio jako vruć. Najveću hladovinu od nas imao je onaj ko je bio najbolje obučen, a neki od nas su se rukom štitili od sunca.” Enes dalje kazuje: “Postači su popadali, a oni koji nisu postili, ustali su i podigli šatore i napojili životinje. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to kaza: ‘Oni koji nisu postili danas su odnijeli nagrade.’” (Buhari i Muslim)
Pomagati drugima praksa je Allahovih poslanika. Na jedan takav primjer ukazuje nam kazivanje o Musau, alejhis-selam, gdje Svevišnji Allah kaže: “A kad stiže do vode medjenske, zateče oko nje mnoge ljude kako napajaju stoku, a malo podalje od njih ugleda dvije žene koje su je od vode odbijale. ‘Šta vi radite?’, upita on. ‘Mi ne napajamo dok čobani ne odu’, odgovoriše one, ‘a otac nam je veoma star.’ I on im je napoji...” (El-Kasas, 23–24). Ovdje vidimo kako je Musa, alejhis-selam, priskočio u pomoć i napojio stoku ženama koje to nisu bile u mogućnosti učiniti. Pomaganje drugima odlika je posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, koja ga je krasila još i prije poslanstva. To nam jasno oslikavaju riječi njegove supruge Hatidže, radijallahu anha, kojima ga je smirivala kada se uplašen vratio nakon prvog susreta sa melekom objave, rekla je: “Tako mi Allaha, nikada te Allah neće poniziti, jer ti paziš rodbinu, govoriš istinu, pomažeš slabima, udjeljuješ oskudnima, ugošćuješ goste i pomažeš u nedaćama.” (Buhari i Muslim)
Pomagati slabima i potrebnima bila je stalna praksa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prije i nakon poslanstva. Mnogo je načina kako se može drugima pomoći: uputiti iskren savjet na osnovu znanja i iskustva, pružiti fizičku pomoć u kakvom poslu, pomoći onom ko je obespravljen da ostvari svoje pravo, onome ko čini nepravdu pomoći ćemo tako što ćemo ga u tome spriječiti, pomiriti dvojicu zavađenih velika je pomoć. Naravno, jedan od vidova pomoći jeste materijalna podrška sadakom, darivanjem kao i davanjem na zajam. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je na davanje zajma, govoreći: “Koji god musliman da zajam drugom muslimanu dva puta, kao da je jedan put udijelio sadaku.” (Ibn Madža; El-Haraiti, Mekarimul-ahlak. Hadis je hasen po ocjeni Albanija.) S druge strane onaj ko uzima zajam također se može upisati među najbolje. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Najbolji od vas jeste onaj ko najljepše vraća dug.” (Buhari i Muslim)
Najljepše vraćanje duga podrazumijeva da se, kada dođe dogovoreno vrijeme, bez odugovlačenja u potpunosti podmiri dug. Ako to dužnik nije u stanju, neće se skrivati od povjerenika i izbjegavati ga, nego će ga o tome obavijestiti i tražiti da mu produži rok, što je on i dužan učiniti ako dužnik nije u stanju vratiti dug. Kaže Uzvišeni: “A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao, a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.” (El-Bekara, 280)
Ostale kategorije najboljih
Postoje i drugi hadisi koji govore o najboljima, pa je tako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao da je najbolji onaj od koga se očekuje dobro, a ljudi su sigurni od njegovog zla (Ahmed i Tirmizi, hadis je hasen-sahih), da je najbolji onaj ko živi dugo i postupa lijepo (Ahmed i Tirmizi, hadis je hasen-sahih), da su najbolji oni koji su najbolji prema svojim suprugama (Ibn Madža, hadis je sahih po ocjeni šejha Albanija), da su najbolji oni koji su najljepše ćudi – ahlaka (Buhari i Muslim). Štaviše, u govoru Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uz lijepu ćud gotovo redovno se vezuju najveće nagrade, pa tako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Najteže na vagi vjernika na Sudnjem danu bit će lijep ahlak.” (Ahmed i Tirmizi, hadis je hasen-sahih.) To se posebno oslikava u riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ja garantiram kuću u perivoju Dženneta onome koji se kloni rasprave i ako je u pravu. Garantiram kuću u sredini Dženneta onome ko se kloni laži, makar i u šali, a garantiram kuću u najvišem dijelu Dženneta onome ko bude imao lijep moral.” (Ebu Davud, hadis je hasen po ocjeni Albanija.)
Svevišnji Allah pripremio je za Svoje čestite robove Džennet i učinio je da u Džennetu budu stepeni, jedni iznad drugih. Razlika od jednog stepena do drugog poput je udaljenosti između Zemlje i neba. Ko uđe u Džennet, u bilo koji njegov dio, čekaju ga blagodati kakve oko nije vidjelo, niti je uho čulo, niti su čovjeku na um pale. Međutim, Allahov Poslanik podstiče nas da stremimo ka najvišem dijelu Dženneta, rekavši: “Kada od Allaha tražite, tražite Firdevs, jer to je središnji i najviši dio Dženneta, iznad njega je Prijesto Milostivog i iz njege potiču džennetske rijeke.” (Buhari) Firdevs je najbolji i najviši dio Dženneta, a ko u tom dijelu Dženneta bude, bit će najbliži svome Gospodaru. To je najbolje mjesto u Džennetu, a pripremljeno je za najbolje Allahove robove. Svevišnjeg Allaha molimo da nas učini od njih! Amin!
