Prema izvorima za bezbjednost koje je citirao Middle East Eye (MEE), Izrael je planirao zadržati Bashara al-Assada na vlasti pod pokroviteljstvom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dok bi uspostavio vojne i strateške veze s Kurdima na sjeveroistoku i Druzima na jugu Sirije.
Svrgavanje Asadove vlade poremetilo je izraelski plan da podijeli Siriju u tri bloka kako bi prekinuo njene veze s Iranom i Hezbollahom. Cilj plana bio je ograničiti utjecaj Turske na Idlib i sjeverozapad, koje kontrolišu grupe poput Hay'at Tahrir al-Sham (HTS) i pobunjenici podržani od Turske.
Na spomenuti plan aludirao je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar prije mjesec dana, kada je rekao da Izrael treba uspostaviti saveze s Kurdima i Druzima u Siriji i Libanu. Saar je naglasio važnost političkih i sigurnosnih aspekata ovih veza. "Moramo razumjeti razvoj situacije u regiji gdje ćemo uvijek biti manjina i tražiti prirodne saveze s drugim manjinama", izjavio je Saar.
Kako se sirijski građanski rat približavao kritičnoj fazi, događaji su počeli značajno preokretati tok konflikta. Snage lojalne predsjedniku Basharu al-Assadu doživjele su poraz u Homsu i Hami, što je otvorilo put ka glavnom gradu, Damasku. U međuvremenu, pobunjenici su bez otpora zauzeli Aleppo, najveći sirijski grad, čime su promijenili ravnotežu moći u sukobu koji traje već 13 godina.
U ranim nedjeljnim jutarnjim satima, 8. decembra, sirijski premijer Mohammad Ghazi al-Jalali javio se videoporukom, izražavajući spremnost da mirno preda vlast. Vođa HTS-a (Hay'at Tahrir al-Sham), Ahmed al-Sharaa, poznatiji kao Abu Mohammed al-Jolani, brzo je odgovorio, navodeći da je spreman zadržati Jalalija na vlasti dok se ne organizuje prijelazna vlast.
Dok su snage HTS-a napredovale prema Damasku, ambasadori Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jordana u Siriji činili su očajničke pokušaje da spriječe HTS da preuzme kontrolu nad glavnim gradom, otkrili su sigurnosni izvori. Jordan je ohrabrio Slobodnu sirijsku armiju i savezničke grupe sa juga da stignu do Damaska prije HTS-a. Sigurnosni izvori navode da su ambasadori dogovorili da borci iz Slobodne sirijske armije preuzmu premijera iz njegovog doma i odvedu ga u hotel Four Seasons, gdje je trebala biti službena predaja državnih institucija grupama sa juga. Međutim, Jalali je oklijevao i kontaktirao Jolanija, koji mu je savjetovao da to ne učini, što je Jalali poslušao.
Kada je Izrael shvatio da ne može spriječiti preuzimanje vlasti u Siriji od strane HTS-a, navodno je započeo uništavanje sirijskih vojnih resursa. To je uključivalo potapanje sirijske flote u Latakiji i zauzimanje strateških teritorija, uključujući planinu Hermon, najviši vrh Sirije, blizu granice s Libanom i okupiranom Golanskom visoravni. Izvori navode da je Izrael imao interes da održi Assadov režim jer su vojna sredstva bila sigurna pod njegovom kontrolom. Međutim, s dolaskom pobunjenika, ta sredstva smatrana su nesigurnim, što je dovelo do izraelske intervencije.
Zvaničnici Jordana i UAE izrazili su zabrinutost zbog HTS-ovog preuzimanja vlasti i mogućnosti da Sirijom upravlja vlada vođena islamistima, uprkos obećanjima Ahmeda al-Sharaa da će nova vlast uključivati sve frakcije i religije. Od izbijanja Arapskog proljeća 2011. godine, UAE su aktivno podržavale kontrarevolucionarne pokrete u regionu, suprotstavljajući se demokratskim promjenama u zemljama poput Egipta, Libije, Tunisa i Jemena.
Jordan, koji je dom za više od milion sirijskih izbjeglica i dijeli dugu pustinjsku granicu sa Sirijom, preduzeo je diplomatske mjere kao odgovor na razvoj situacije u Damasku. Nakon pada Damaska u ruke opozicije iz Idliba, Jordan je organizovao sastanak Arapskog ministarskog kontaktnog komiteta o Siriji u Aqabi, fokusirajući se na stabilnost i upravljanje regionalnim sigurnosnim rizicima koje donosi ova situacija. U saopćenju koje je objavljeno nakon sastanka, naglašena je potreba za "nadgledanjem procesa tranzicije" i "jačanjem napora u borbi protiv terorizma... s obzirom na to da predstavlja opasnost za Siriju i sigurnost regije".
Assadovi posljednji sati u Damasku
Detalji o posljednjim trenucima vladavine Bashara al-Assada djelimično su potkrijepljeni izjavom urednika novina Al Akbar, Ibrahima al-Amina, koji je poznat po tome da zastupa stavove Hezbollaha. Amin je napisao da je Assad bio toliko uvjeren da će ga Emirati spasiti da je čekao "do posljednjih sati" prije nego što je napustio Damask. "Jedan od Assadovih saradnika, koji je bio s njim do posljednjih sati prije nego što je napustio Damask, kaže da je Assad do zadnjeg trenutka gajio nadu da će se desiti nešto značajno što će zaustaviti napad oružanih frakcija. Vjerovao je da će 'arapska i međunarodna zajednica' radije željeti da on ostane na vlasti nego da islamisti preuzmu upravu nad Sirijom", napisao je Amin.
Assad je shvatio da je igra gotova nakon što je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan uvjerio svoje ruske i iranske kolege, Sergeja Lavrova i Abbasa Araghchija, koji su prisustvovali konferenciji u Kataru, da ne intervenišu. "Čim su Rusi i Iranci obavijestili Bashara al-Assada da neće biti u središtu bitke, shvatio je da poraz dolazi", napisao je Amin. Hezbollah je sam došao do zaključka da je pomoć Assadu uzaludna, nakon što su vidjeli da njegova vojska nije bila spremna boriti se za njega, dodao je Amin.
Izraelski plan za podjelu Sirije bio je u pripremi sedmicama, uz saznanje da je prekid vatre s Hezbollahom u Libanu, dogovoren krajem prošlog mjeseca, na pomolu. Predsjednik UAE-a Mohammed bin Zayed intenzivirao je kontakte s druzijskom zajednicom u Izraelu. Sreo se sa šeikom Mowafaqom Tarifom, duhovnim vođom Druza u Izraelu, u Abu Dabiju 7. decembra. Sedmicu ranije, SAD i UAE održali su razgovore o korištenju mogućnosti ukidanja sankcija kao poluge za uvjeravanje Assada da prekine veze s Iranom i zatvori rute kroz koje Iran snabdijeva Hezbollah oružjem preko Sirije.
Najstrože sankcije, poznate kao Cezarov zakon, koje je Kongres usvojio 2019. godine, trebaju isteći krajem decembra 2024. godine, osim ako ih američki zakonodavci ne obnove. U petak, 20. decembra 2024. američki zvaničnici stigli su u Damask na svoje prve zvanične razgovore s predstavnicima HTS-a, grupe koja je još uvijek klasificirana kao teroristička organizacija u SAD-u i drugim zapadnim zemljama. Geir Pedersen, specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za Siriju, izjavio je pred Vijećem sigurnosti da je potreban "glatki kraj" sankcija kako bi se odgovorilo na ogromne potrebe Sirije.
Turski strah od izraelskih operacija
Izraelski planovi za Siriju odavno su izazvali zabrinutost u Ankari, mnogo prije nego što su se trenutni događaji odigrali. U oktobru je turski parlament održao zatvorenu sjednicu kako bi razmatrao izraelske vojne operacije, koje su turske vlasti klasifikovale kao "prijetnju nacionalnoj sigurnosti".
Dva mjeseca prije govora Gideona Saara, predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u parlamentu u septembru da Izrael gaji ekspanzionističke ambicije koje bi mogle ciljati "dijelove Anadolije". "Izraelski ekspanzionistički plan, vođen vjerskim fanatizmom, ne završava se na Gazi. Njihova sljedeća meta mogla bi biti naša domovina", rekao je Erdogan.
Hakan Fidan, ministar vanjskih poslova i bivši šef obavještajne službe, dodatno je pojačao ovu poruku tokom sesije pitanja i odgovora na konferenciji u Dohi dok se vlada Bashara al-Assada urušavala. Fidan je izjavio: "Izrael nije želio, niti namjeravao ukloniti Assada", dodajući da su Sjedinjene Američke Države "obavijestile nas (Tursku) da Izrael želi samo Assada". Na pitanje da li je Assad ikada bio aktivni član iranske osovine otpora, Fidan je odgovorio: "Tokom 13 godina, dok sam bio na čelu obavještajne agencije, održavao sam kontakte s Iranom. Govorio sam im da je ideja da Assad bude front otpora protiv Izraela apsurdna. U stvarnosti, to je bila šala, a Assad je zapravo služio Izraelu."
Poziv na akciju turskog predsjednika Erdogana nedavno je ponovio njegov politički saveznik, lider Partije nacionalnog pokreta (MHP), Devlet Bahceli. Bahceli je izjavio: "Ako Izrael nastavi sa svojim ekspanzionističkim ambicijama kroz politiku hegemonije i agresije, sukob između Turske i Izraela postat će neizbježan."
Ahmed al-Šaraa pokušao je umanjiti zapadne strahove da bi Sirija pod njegovom vlašću mogla postati baza za napade na Izrael. Ove sedmice rekao je za BBC da Sirija nije prijetnja svijetu i pozvao na ukidanje sankcija. "Sada, nakon svega što se dogodilo, sankcije moraju biti ukinute jer su bile usmjerene na stari režim. Žrtva i tlačitelj ne trebaju se tretirati na isti način", rekao je.
Sigurnosni izvori ostaju uvjereni da je samo pitanje vremena kada će Šaraa morati riješiti pitanje izraelske okupacije sirijskog teritorija izvan Golanske visoravni, koja je međunarodno priznata kao dio Sirije, ali je Izrael okupirao -- a kasnije i anektirao -- od 1967. godine. Gotovo 130.000 Sirijaca protjerano je iz svojih domova kada su izraelske snage okupirale Golansku visoravan. Nastanili su se na periferiji Damaska, gdje je njihova zajednica od tada narasla na preko 800.000 ljudi. Porodica Jolanija bila je jedna od njih. "Za razliku od Sinaja, koji su izraelske snage okupirale 1967. i potom vratile, Izrael je anektirao Golansku visoravan. To znači da nije bilo puta za mirno rješenje ovog pitanja jer nijedan Sirijac ne bi odustao od svog prava", rekao je sigurnosni izvor.
"Iako Netanyahu želi da vjerujemo da je pobijedio u Siriji razbijanjem lanca iranske osovine otpora, stvarnost je da se brzo formira nova osovina s Turskom i novom Sirijom pod sunnitskim islamističkim vodstvom u svom središtu. Ovo će samo produbiti izazove s kojima se Izrael suočava dok otvara konfrontaciju sa širim sunnitskim svijetom", dodao je izvor.
Middle East Eye (MEE) kontaktirao je izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova tražeći komentar, ali odgovor nije stigao do trenutka objave. Ministarstvo je prethodno opisalo napredovanje izraelskih snaga na sirijsku teritoriju izvan okupirane Golanske visoravni kao "ograničenu i privremenu operaciju", koju je nazvalo "neophodnom iz odbrambenih razloga zbog prijetnji koje predstavljaju džihadističke grupe koje djeluju u blizini granice". Sredinom decembra 2024. izraelski premijer Benjamin Netanyahu posjetio je trupe stacionirane na vrhu planine Hermon i izjavio da će izraelske snage "ostati na ovom važnom mjestu dok se ne pronađe drugi aranžman koji osigurava sigurnost Izraela". Izrael je također kritizirao tursku podršku sirijskim pobunjeničkim grupama i vojne operacije protiv Kurda na sjeveroistoku Sirije. U saopštenju, ministarstvo je navelo: "Posljednja zemlja koja može govoriti o okupaciji u Siriji je Turska... Nema opravdanja za nastavak turske agresije i nasilja nad Kurdima u Siriji!"
Middle East Eye također je kontaktirao ministarstva vanjskih poslova Emirata i Jordana za komentar, ali nije dobio odgovor do trenutka objavljivanja. U saopštenju od ponedjeljka, Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata izjavilo je: "Ujedinjeni Arapski Emirati pomno prate aktuelna dešavanja u Sirijskoj Arapskoj Republici i ponavljaju svoju posvećenost jedinstvu i integritetu sirijske države, kao i osiguravanju sigurnosti i stabilnosti bratskog sirijskog naroda." Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi u ponedjeljak je rekao: "Ovo je historijski trenutak u bratskoj zemlji Siriji, koji od svih nas zahtijeva da stanemo uz sirijski narod, da im pomognemo da krenu u historijski poduhvat izgradnje budućnosti oblikovane od strane samih Sirijaca, osiguravajući sigurnost, jedinstvo, stabilnost, suverenitet Sirije i prava svih Sirijaca."
(Izvor: Middle East Eye)