Ljudi su od davnina na temelju iskustva poznavali umijeće liječenja i sprečavanja nekih bolesti. S ciljem prevencije, ali i izlječenja bolesti koristili su se razni pripravci biljnog i životinjskog porijekla, ali su se primjenjivale i neke metode liječenja, poput kauterizacije i puštanja krvi kupicom -- hidžame, koje su potvrđene sunnetom našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. U čestim ratnim sukobima, prilikom obavljanja svakodnevnih ratarskih i stočarskih poslova ljudi su znali zadobiti teške tjelesne povrede usljed kojih bi znali podleći zbog iskrvarenja ili inficiranja rane. U to vrijeme infekcija rane i iskrvarenje nakon amputacije i teške ozljede nekog dijela tijela sprečavali su se kauterizacijom, odnosno ljudi su inficiranu ranu spaljivali vatrom, što je pomagalo u prevenciji gubitka krvi i zatvaranju rane. To se obavljalo tako što bi se neki metalni predmet zagrijavao do usijanja i zatim stavljao na otvorenu ranu. Kauterizacija je poznata i u savremenoj medicini: u pojedinim medicinskim postupcima koriste se elektro i hemijski kauteri. Najčešće se koristi u dermatologiji. Posljednjih godina popularna je postala laserska kauterizacija jer dovodi do manje nekroze tkiva.
Legitimnost liječenja kauterizacijom
U sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, navodi se nekoliko hadisa koji ukazuju na legitimnost liječenja kauterizacijom. Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Lijek je u trima stvarima: u hidžami, u pijenju meda i kauterizaciji." (El-Buhari, 1235/5681)
Citirani hadis ukazuje na to da kauterizacija predstavlja jednu vrstu lijeka. Ovoj činjenici idu u prilog naredni hadisi:
Džabir, radijallahu anhu, kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je ljekara Ubejju b. Ka'bu. Ljekar mu je presjekao jednu venu, a zatim ju je kauterizirao." (Muslim, 906/2207)
U drugom hadisu Džabir kaže: "Na dan Bitke protiv saveznika, Ubejj je pogođen strijelom u podlaktičnu venu, pa ju je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kauterizirao." (Muslim, 907/2207)
Džabir, radijallahu anhu, kaže: "Sa'd b. Muaz bio je pogođen u podlaktičnu venu, pa mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kauterizirao ranu na ruci nekim željezom. Nakon toga, ruka mu je otekla pa ju je ponovo kauterizirao." (Muslim, 907/2208)
Enes b. Malik, radijallahu anhu, rekao je: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kauterizirao je Esadu b. Zurari ranu od uboda trna." (Et-Tirmizi, 4/390, br. 2050; El-Hakim, 3/207, br. 4859; Ibn Asakir, 59/392. Imam Et-Tirmizi ovu je predaju ocijenio dobrom, a El-Albani vjerodostojnom. Vidjeti: Sahihu Sunenit-Tirmizi, 2/401.)
U drugom predanju navodi se da je Enes rekao: "Ja sam kauteriziran zbog upale pluća, dok je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, još uvijek bio živ. Bili su prisutni Ebu Talha, Enes b. Nadr i Zejd b. Sabit, a kauterizirao me je Ebu Talha." (El-Buhari, 1241/5721)
Nafi kaže da se Ibn Omer kauterizirao zbog lekve (Lekva je bolest koja pogađa lice. Vidjeti: Lisanul-areb, 15/253.) i da mu je učena rukja jer ga je ujeo škorpion. (Malik, 2/944, br. 1691; Et-Tahavi, Šerhul-meani, 4/323, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-muvetta, str. 705)
Citirana predanja ukazuju na to da je dozvoljeno liječiti se kauterizacijom od određenih bolesti. Međutim, postoje hadisi iz kojih se zaključuje da je liječenje kauterizacijom zabranjeno.
Hadisi o zabrani kauterizacije
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Lijek je u trima stvarima: u hidžami, u pijenju meda i kauterizaciji. Ja svom ummetu zabranjujem kauterizaciju." (El-Buhari, 1235/5681)
Imran b. Husajn, radijallahu anhu, rekao je: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je kauterizaciju. Mi smo nakon toga bili iskušani bolešću, pa smo se kauterizirali, ali kauterizacije nisu davale rezultat." (Ebu Davud, 4/5, br. 3865; Et-Tirmizi, 4/389, br. 2049; Ahmed, 4/444; Ibn Hibban 13/445, br. 6081. Imam Et-Tirmizi, Ibn Hadžer, El-Albani i El-Vadai ovo su predanje ocijenili ispravnim. Vidjeti: El-Medžmua, 9/95; Fethul-Bari, 10/164; Sahihu Suneni Ebi Davud, 2/464; Es-Sahihul-musned, 2/96.)
Mutarrif b. Abdullah b. Šihhir kaže da mu je Imran b. Husajn rekao: "Danas ću ti ispričati hadis, možda se njime okoristiš. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spojio je hadž i umru, zatim to nije zabranio do smrti, i nije objavljen kur'anski ajet koji to zabranjuje. Onda sam selamljen (tj. meleki su mi nazivali selam) sve dok nisam počeo spaljivati rane, pa sam ostavljen, a onda sam ostavio spaljivanje rana, pa su me nastavili selamiti." (Muslim, 488/1226)
Mugira b. Šu'ba, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko se kauterizira ili bude tražio da mu se uči rukja, lišen je pouzdanja." (Et-Tirmizi, 4/393, br. 2055; Ibn Madža, 2/1154, br. 3489; Ahmed, 4/249; Ibn Hibban 13/452, br. 6087; El-Bejheki, 9/574, br. 19546. Imam Et-Tirmizi i En-Nevevi ovu su predaju ocijenili ispravnom. Vidjeti: El-Medžmua, 9/95; Es-Silsiletus-sahiha, 1/489--490.)
Imran b. Husajn, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U Džennet će iz moga ummeta bez polaganja računa ući sedamdeset hiljada." Upitali su: "Ko su oni, Allahov Poslaniče?", a on je rekao: "To su oni koji ne kauteriziraju, ne traže da im se uči rukja i na Allaha se oslanjaju." Ukkaša ustade i reče: "Moli Allaha da ja budem jedan od njih", a Poslanik reče: "Ti si jedan od njih." Tada ustade još neki čovjek i reče: "Allahov Vjerovjesniče, moli Allaha da ja budem jedan od njih", a Poslanik mu reče: "U tome te je pretekao Ukkaša." (El-Buhari, 1389/6541; Muslim, 116/218)
Ukba b. Amir el-Džuheni, radijallahu anhu, kazuje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponovio tri puta: "Ako u nečemu ima lijeka, onda ga ima u hidžami, u pijenju meda i kauterizaciji koja otklanja bol, a ja prezirem kauterizaciju i ne volim je." (Ahmed, 4/146; Ebu Ja'la, 2/180, br. 1759; El-Haris, El-Musned, 2/594, br. 554 (Bugjetul-bahis); Et-Taberani, 17/288, br. 796, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 7/1740--1741)
Kauterizacija između dozvole i zabrane
Šejhul-islam Ibn Kajjim tvrdi da hadisi koji govore o kauterizaciji ukazuju na sljedeće: prvo, da je to činio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; drugo, da nije volio kauterizaciju; treće, da je pohvalio onoga ko je izbjegava; četvrto, da je zabranio kauterizaciju. Potom je Ibn Kajjim rekao: "Nema oprečnosti među citiranim hadisima. Postupak Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ukazuje na to da je kauterizacija u osnovi dozvoljena. To što je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prezirao kauterizaciju ne ukazuje na to da ju je zabranio. Pohvala onoga ko je izbjegava ukazuje na preče i bolje. Što se tiče zabrane, ona ukazuje na to da je kauterizacija pokuđena, ili da je zabranjena ako nema potrebe za kauterizacijom, već se čini iz preventivnih razloga, iz bojazni od određene bolesti." (Zadul-mead, 4/65--66)
Imam Ibn Kutejba kaže: "Postoje dvije vrste kauterizacije; prva, preventivna kauterizacija, protiv nastupanja bolesti, i u vezi s ovom vrstom rečeno je: '...nije se oslonio na Allaha onaj ko se kauterizira', jer želi da izbjegne Allahovu odredbu; druga vrsta jeste kauterizacija rane koja krvari ili dijela tijela nakon amputacije." (Vidjeti: Ibn Reslan, Šerhu Suneni Ebi Davud, 15/564; Nejlul-evtar, 8/237.)
U vezi s ovom tematikom imam El-Hattabi kaže: "Kauterizacija, u globalu, predstavlja legitiman način liječenja", dok u vezi s hadisom koji zabranjuje kauterizaciju El-Hattabi tvrdi da se može protumačiti na više načina: "Prvo, da su smatrali da je kauterizacija najbolji i zadnji lijek koji može pomoći, jer okončava bolest i prekida je. Ako se to, pak, ne bi desilo, bolesnik bi pao u očaj i smatrao da mu je došao kraj, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kauterizaciju u ovom slučaju, a dozvolio je u slučaju kada čovjek traži lijek i ozdravljenje putem kauterizacije, ali se pri tome istinski oslanja na Allaha. U tom slučaju kauterizacija je samo sredstvo u kojem je Allah dao lijek, a nije kauterizacija ta koja iscjeljuje. Drugo, da se zabrana odnosi na preventivno liječenje kauterizacijom prije nego što se ukaže potreba za njom, što je pokuđeno. Liječenje kauterizacijom dozvoljeno je u slučaju prijeke potrebe. Zar nije Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kauterizirao Sa'da nakon što se pobojao da će iskrvariti?! Treće, da se zabrana odnosila isključivo na Imrana b. Husajna zbog posebne bolesti od koje je bolovao. Četvrto, da se misli na zabranu kauteriziranja određenih dijelova tijela zbog negativnih posljedica koje mogu nastupiti u tom slučaju, za razliku od drugih dijelova tijela gdje ne postoji sličan rizik. Tako bi se zabrana odnosila samo na kauterizaciju koja je rizična za bolesnika." (Mealimus-sunen, 4/202--203.)
Imam Ebu Abbas el-Kurtubi kaže: "Dozvoljena je kauterizacija koja će koristiti bolesniku iako je izbjegavanje kauterizacije bolje od posezanja za njom. U ovom smislu treba razumjeti zabranu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s kauterizacijom." (El-Mufhim, 1/466)
Šejhul-islam Ibn Hadžer kaže: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je kauterizaciju iako je potvrdio da je u njoj lijek, iz razloga što su ljudi vjerovali da ona liječi sama po sebi. Stoga su pribjegavali kauterizaciji prije nastupanja bolesti jer su vjerovali da preventivno djeluje na bolest. Tako je čovjek sebe mučio vatrom pod pretpostavkom i sumnjom da bi mogao oboljeti. Iz Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, zabrane kauterizacije i pribjegavanja njoj možemo zaključiti da se ovaj način liječenja neće u potpunosti izbjegavati niti uvijek praktikovati. Praktikovat će se u slučaju kada kauterizacija predstavlja validan lijek s ubjeđenjem da iscjeljenje biva samo uz Allahovu dozvolu. U ovom svjetlu treba razumjeti hadis koji prenosi Mugira u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: 'Ko se kauterizira ili bude tražio da mu se uči rukja, lišen je pouzdanja.'" (Fethul-Bari, 10/145)
Imam Ibn Abdulberr kaže: "Nasuprot zabrane kauterizacije nalaze se jači hadisi koji ukazuju na to da je kauterizacija dozvoljena. Većina islamskih učenjaka smatra kauterizaciju dozvoljenom ako se za njom ukaže potreba. Ko je, pak, bude izbjegavao iz ubjeđenja u Allahovu milost i oslanjajući se na Njega, taj je bolje postupio jer je dostigao stepen ispravnog ubjeđenja." (Et-Temhid, 24/65)
Imam Ebu Velid el-Badži kaže: "Zabrana kauterizacije nalazi se na stepenu pokuđenog postupka. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao je na ono što je bolje od kauterizacije -- na tevekul, oslonac na Uzvišenog Allaha, kako se navodi u hadisu koji prenosi Ibn Abbas: 'U Džennet će ući sedamdeset hiljada bez polaganja računa. To su oni koji nisu vjerovali u loše predznake, niti su tražili da im se rukja uči, niti su se kauterizirali, već su se na svog Gospodara istinski oslanjali' (El-Buhari, 1247/5752)." (El-Munteka, 9/386)
Imam Ibn Rušd kaže: "Postoji mogućnost da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kauterizaciju u posebnim situacijama i za posebne bolesti ili da je ova zabrana odgojnog karaktera, da bi njome ukazalo na važnost oslonca na Allaha i povjerenja u Njega, da je Allah jedini iscjelitelj, te da biva samo ono što On hoće." (El-Bejanu vet-tahsil, 18/442--443)
Imam Ibn Hadždž el-Maliki kaže: "Naši učenjaci smatraju da postoji mogućnost da je zabranjena samo određena vrsta pokuđene kauterizacije, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kauterizirao Ubejja b. Ka'ba na dan Bitke na hendeku." (El-Medhal, 4/118)
Članovi Stalnog kolegija kažu: "Dozvoljeno je liječenje kauterizacijom ako se ukaže potreba i postoje izgledi da bi, uz Allahovu pomoć, mogao biti lijek u kauterizaciji, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao Ubejju b. Ka'bu ljekara koji mu je presjekao jednu venu, a zatim ju je kauterizirao." (Fetaval-ledžnetid-daima, 25/6)
Neki učenjaci smatraju da zabrana kauterizacije koja se navodi u nekim hadisima ukazuje na to da ovu metodu liječenja treba izbjegavatiti osim u prijekoj potrebi budući da kauterizacija izaziva veliku bol, ponekad veću od same bolesti. (Uporediti: Zadul-mead, 4/50--51)