Iako smo naizgled u gotovo proljetnom vremenu, nemojmo smetnuti s uma da smo kalendarski još u zimi i u skladu s tim u borbi sa virozama raznog tipa uključujući i one stomačne.
Ali znate li ko je otkrio njenu ljekovitost? Ko je pomoću nje spasio živote miliona djece?
Za ime Ernest Moro (1874–1951) vjerovatno niste čuli, čak i mnogi iz svijeta medicine koji poznaju refleks nazvan po njemu i koji je ključan u dojenačkoj dijagnostici, ne znaju za mnoga druga postignuća ovog skromnog čovjeka, doktora medicine, pedijatra, univerzitetskog profesora, rođenog ne tako daleko od nas u Ljubljani koja je u to vrijeme, 1874. godine, bila dijelom Austro-Ugarske imperije.
Prije otprilike 145 godina, ljudski rod se susreo sa velikom smrtnošću dojenčadi.
Trebalo je dojenčad nahraniti i upravo je dr. Moro izumio “Moro mlijeko” prvu formulu za vještačko hranjenje beba, preteču svim današnjim adaptiranim formulama za dojenčad.
Dr. Moro je otkrio i laktobacile sadržane u fermentiranim mliječnim proizvodima i ukazao na njihov značaj. Danas naravno zahvaljujući marketingu i dostupnosti informacija svi znamo za probiotike i koliki je njihov značaj za imunitet i zdravlje.
Insistirao je i na sterilizaciji bočica za hranjenje beba, ali i zagovarao hranjenje isključivo majčinim mlijekom zbog toga što je uočio da tako hranjena djeca postaju imuna na mnoge bolesti. U današnjem vremenu poznato nam je da su dojena djeca zaštićena majčinim antitijelima i da im ona pružaju zaštitu protiv svih bolesti koje je majka preboljela.
Ovaj skromni doktor otkrio je i refleks prisutan kod beba u prvim mjesecima života, koji je po njemu dobio ime Morov refleks. Naime, ako se stvori oštar zvuk u blizini bebine glave, beba će prvo raširiti ruke, raširiti prste, a zatim brzo spojiti ručice stiskajući pesnice. Izostanak ovog refleksa znak je oštećenja ili depresije centralnog nervnog sistema, a može ukazivati i na cerebralnu paralizu.
A sad vratimo se na supicu od mrkve.
Početkom XX vijeka mnogo djece je umiralo od dijareje (proliva) tj. posljedica dehidracije i velike iscrpljenosti. Dr. Moro je osmislio najjednostavniji lijek, vođen svojim znanjem i iskustvom iz prakse, čime se smrtnost smanjila za gotovo više od 50%. To je bila obična supa od mrkve.
To je bilo davne 1908. godine, a tek se 2002. godine dokazalo da kiselinski oligosaharidi formirani u ovoj supi sprečavaju bakterije da se vežu za crijevnu sluznicu.
Studije su pokazale da zahvaljujući ovim svojstvima supa od mrkve liječi i proliv izazvan bakterijama otpornim na antibiotike.
Recept za supu dr. Moroa je sljedeći: 1 kg mrkve se očisti i isjecka, prelije litrom vode, začini sa tri grama soli te se kuha na tihoj vatri dok se sve ne svede na zapreminu jednog litra ili, kako se u narodu kaže, uvrije na pola.
Iskreno se nadam da će vam ovi reci biti od pomoći ako se susretnete sa dijarejom kod djece ili odraslih, a nadam se da vam je i riječ-dvije o skromnom doktoru, naučniku bilo drago pročitati.
(Korištena literatura: Ernest Moro, ncbi.nlm.nih.gov. Bibliography of the History of Medicine)