Menu

Otkud arapske riječi u Skandinaviji?

Pripremio Muaz Smajlović
Tema Povijest IslamaČitanje 10 minuta

Jednom ne tako davno u našem lijepom gradu Mostaru priča nas je ponijela do toga “otkud arapske riječi u danskom?, otkud u švedskom jeziku?!” – na što nam je skrenuo pažnju jedan divni insan koji je poznavao jezik i dugo živio u Skandinaviji. Eh, sad… Kao osoba koja nastoji ploviti okeanima lingvistike i arapskog jezika, poznato mi je da riječi putuju iz jednog u drugi jezik, a skoro uvijek iz jezika produktivnih društava u jezike onih koji slijede njihove stope u svijetu nauke i civilizacije, pa nam zato ne treba bolji primjer od našeg jezika – koji nije nikakva iznimka u tom pogledu – a koji je odavno pod invazijom anglizama (anglizmi su riječi iz engleskog jezika preuzete i prilagođene drugom jeziku, uključujući i bosanski) tipa: klaster, blog, brend, čatati, link, mobing, misterija, šoping – pa bismo mogli ovako dovijeka nabrajati. Također, svima je, više ili manje, poznato da je arapsko-islamska kultura i civlizacija, uz nju arapski jezik, imala svoj period uspona, svoje zlatno doba – naročito u Andaluziji – kada je utjecala na druge kulture, u svakom segmentu, te bila preduvjet za nastanak evropskih civilizacija i renesanse. Ali, ipak.. kako? Skandinavija koja nije imala nikakav posredan i direktan kontakt s arapsko-islamskim svijetom? Ili je, ipak, imala?!


Švedska naučnica Kirsty Westrand, koja vrši istraživanja na polju psihologije, religije i historije, pojašnjava da je kultura Arapa i muslimana imala veliki utjecaj u kreiranju trenutnog oblika zapadnih zajednica, tako što im je omogućila da napuste tmine i okove srednjeg vijeka.

Uvidjeti taj utjecaj moguće je tako što slijedimo tragove arapskih riječi u različitim evropskim jezicima od kojih je švedski jedan od jezika koji se svrstavaju u grupu sjevernogermanskih jezika, a kojima govori oko deset miliona ljudi. Ovaj jezik je u velikoj mjeri sličan norveškom jeziku, ima zajedničke crte s danskim, a u manjoj mjeri i s islandskim jezikom; zato što su svi ovi jezici nastali iz staroskandinavskog jezika, jezika naroda koji potječu od Vikinga.

Ne nailazimo na veliki broj istraživanja koja govore o utjecaju arapskog jezika na švedski, no iz nekoliko provjerenih izvora možemo utvrditi da je arapski pronašao svoj put ka skandinavskim jezicima općenito, a ka švedskom jeziku naročito, posredno i neposredno tokom 15. stoljeća.

Nakon što su muslimani osvojili Andaluziju, počele su arapske riječi krišom – posredstvom nauke, hrane, odjevnih predmeta i lijekova – ulaziti u jezike na kojima su komunicirali stanovnici južnog dijela Evrope – poput španskog, italijanskog i francuskog, a naknadno s vremenom također u njemački na sjeveru Evrope. Posuđene riječi iz ovih jezika dospjele su do ostalih jezika Evrope, poput švedskog.

Tako se nastavio put stotina i stotina arapskih riječi ka švedskom jeziku okvirno u periodu od 1500. do 1900. neposredno preko latinskog, španskog, italijanskog, njemačkog, francuskog, pa čak turskog.

Njemački jezik je odigrao važnu ulogu u transferu tih riječi ka skandinavskim jezicima, naročito švedskom, zbog međusobne bliskosti, tako da oko 50% arapskih riječi u skandinavskim jezicima neposredno su posuđene iz njemačkog jezika.

S druge strane, direktno putovanje riječi jezika Kur’ana ka jeziku ovih hladnih područja počelo je uporedo s pojavom prvog Arapa muslimana na tlu Švedske 1900. godine kako bi se također na taj način ostavio trag na švedski jezik.

Generalno posmatrano, arapske riječi mogu se primijetiti u nekoliko oblasti koje su u vezi s islamskom vjerom, hemijom, medicinom, tkaninama, odjećom, poljoprivredom, ružama, hranom, ekonomijom, građevinarstvom i dr.

Kontakt arapskog i švedskog nije uvjetovan samo riječima, nego i kontaktom ljudi. Uprkos tome što je jako teško odrediti prvi kontakt među Arapima i Šveđanima – tačnije s njihovim precima Vikinzima – ipak postoje dvije misteriozne priče koje nam govore o tome.

Prva je u vezi s Ahmedom b. Abbasom b. Rašidom b. Hammadom el-Bagdadijem, koji je poznat kao Ahmed b. Fadlan el-Bagdadi, islamski učenjak iz 10. stoljeća, koji je opisao svoje pustolovine kao član delegacije koju je izaslao abasijski halifa Muktedir Billahi u Volšku Bugarsku (Povolška ili Volška Bugarska bila je srednjovjekovna prabugarska država koja je od 7. do 13. vijeka postojala oko ušća rijeke Kame u Volgu u današnjoj Rusiji. Svojevrsni današnji nasljednici Povolške Bugarske su Tataristan i Čuvašija, republike u sastavu današnje Ruske Federacije) kralju Almišu 921. godine. Otuda je on krenuo u misterizono putovanje na kojem je posjetio, između ostalog, Skandinaviju, te se sreo s Vikinzima. Ovo putovanje je inspiriralo autora priče “Avanture arapskog izaslanika” (u Skandinaviji prije hiljadu godina), što je naslov knjige izdate 2003., autora Ahmeda Abdusselama el-Bakalija. Autor se u svojoj knjizi bazirao na Putopisu o Ibn Fadlanu (autora Samija el-Dahhana) i romanu Michaela Crichtona Eaters of the Dead (Žderači mrtvaca) – objavljen 1976. – a što je naknadno projicirano kao film pod nazivom “Trinaesti ratnik” gdje je u glavnoj ulozi Ahmed b. Fadlan u priči o tome kako je dospio u ruke Vikinga, te postao dio vojske koja će se boriti protiv Vandala.

Kinematografska obrada nije dosljedna svakom detalju, nego je fikcija koja se prepliće s istinitim događajima koji su preuzeti iz rukopisa koji je ostavio iza sebe Ibn Fadlan o svom putovanju, što oslikava djelić prvog kontakta Arapa s precima Šveđana.

Druga priča govori o tome da se početkom 11. stoljeća borac iz redova Vikinga iz Švedske, koji je nosio nadimak Ingvar den Vittfarne (Ingvar koji je putovao daleko), pridružio Rusima u borbi potiv Särklanda, što je naziv koji se koristio kako bi se označio abasijski hilafet. Naziv Särkland često se spominje u nordijskim starim pisanim tragovima (nordijska mitologija dio je germanske mitologije, tzv. sjevernogermanska mitologija – mitologija Skandinavije i Islanda), poput epova, oslikanih kamenja i dr., a što datira iz 10. st. Neki ovakav naziv dovode u vezu s riječju “serkr”, odnosno široka odjeća, čime se aludira na arapsku nošnju, no također je moguće da se sastoji od riječi “serk”, što je svojevrsna adaptacija arapske riječi “šarq – istok” i riječi “land – zemlja”.

Postoji nekoliko drugih nordijskih oslikanih kamena koji nam pričaju o “zemlji Arapa”, poput kamena Tillinge Runestone (Upplands runinskrifter 785) – kao što se u nekoliko saga (skandinavski epovi) spominje naziv arapsko-islamskog abasijskog halife, poput epova: Ynglinga, Sörla, Sörla þáttr, Sigurðar Jórsalafara i Hjálmþés saga ok Ölvis.

Postoji dvadeset šest kamena na kojima su natpisi ispisani nordijskim pismom, a dvadeset četiri takva nalaze se na obali rijeke Mälaren u području okruga Oppland (Norveška), a svi nam govore o putovanju Ingvara ka Särklandu, čiji cilj nije bio isključivo ratovati protiv njih, nego otvoriti put trgovačke rute Volga (trgovačka ruta Volga bila je ruta koja je u srednjem vijeku povezivala sjevernu Evropu i sjeverozapadnu Rusiju sa Kaspijskim jezerom), nakon pada države Protobugari (Protobugari, Bulgari ili vrlo rijetko Bolgari, bili su polunomadsko turkijsko ratničko pleme koje je živjelo u kaspijskoj stepi i uz rijeku Volgu. Dolaskom Protobugara na tlo Balkana došlo je do etnogenetskog miješanja s Tračanima i Slavenima i nastanka Bugara). Kamen koji plijeni najviše pažnje postavljen je 1040. godine u dvorištu Kraljevske palače u Stockholmu (Kungliga slotten) i govori o smrti Ingvara na Istoku. Također, neki drugi nam govore da je on slao određenu količinu zlata u Švedsku.

U sadašnje vrijeme, trenutno u Švedskoj boravi oko dvije stotine hiljada osoba koje govore arapski jezik, a prema nekim statistikama brojke stižu do tri stotine hiljada, a većinom su došle kao izbjeglice bježeći od ratova i prirodnih nepogoda, kako bi sada dijelili prava i obaveze sa stanovnicima te zemlje.

Prema istraživanju koje je objavio Švedski radio, u programu koji se emituje na arapskom jeziku, prenoseći rezultate istraživanja novijeg datuma koje je sproveo lingvista Mikael Parkvall, akademski profesor lingvistike na Univerzitetu u Stockholmu, potvrđuje se da je arapski jezik zauzeo drugo mjesto na ljestvici maternjih jezika u Švedskoj, umjesto finskog jezika koji se vratio na treću poziciju.

U tabeli navodimo kratku listu nekoliko švedskih riječi koje su posuđene iz arapskog jezika s godinom kada se to desilo.

Postoji i mnogo drugih riječi, na stotine i hiljade, u švedskom, skandinavskim i ostalim evropskim jezicima, a sigurno ih sve nije moguće spomenuti u ovom članku, no nadamo se da smo, barem malo, odgovorili na naše pitanje.

(Osnova teksta preuzeta je iz teksta objavljenog na portalu Al-Arabiyya, autora Masuda al-Zāhida, 2018., što je također svojevrsni prijevod i prerada nekoliko stranih izvora.)

Pripremio: Muaz Smajlović, prof.

1783.

Albatross

القطرس

(al-quṭrus)

albatrosi (vrsta ptice)

1643.

Algebra

الجبر

(al-ğabr)

algebra (grana matematike)

1904.

Algoritm

الخوارزميات

(al-ḫawārizmī)

algoritam

1500.

Ambra

العنبر

(al-ʻanbar)

ambergris (rijetka supstanca)

1500.

Amiral

أمير البحر

(ʻamiral-baḥr)

admiral

1625.

Anil

النيلي

(al-nīlī)

indigo (boja, npr. ponoćnog neba)

1667.

Banan

بنان الموز

(banān)

banane

1658.

kaffe

قهوة

(qahwa)

kahva

1792.

Mocka

مخا

(moḥa)

vrsta kafe, iz jemenskog grada Mokka

1794.

Durra

ذرة

(ḍura)

kukuruz

1795.

Henna

حناء

(ḥinnāʼ)

kana

1520.

Kabel

حبل

(ḥabl)

kabal

1712.

Muslin

موصلي

(mawṣilī)

muslin (vrsta platna)

1654.

Mysk

مسك

(misk)

mošus

1682.

Sesam

سمسم

(simsim)

susam

1855.

Sesam öppna dig

افتح يا سمسم

“Otvori se, Sezame!”

1500.

Siffra

صفر

(ṣifr)

cifra, iz ar. nula

1637.

Sirap

شراب

(šarāb)

sirup

1670.

Tariff

تعرفة

(taʻrifa)

tarifa