Menu

Pet savjeta kako bismo ostali zdravi i uspravni

Pripremila Nurmina Strika
Tema Naše zdravljeČitanje 5 minuta
Kičma (kralješnica) je šupalj koštani stup koji čini osnovu tijela. Njezinu pak osnovu čine kralješci (pršljenovi) kojih ima 33 ili 34 i koji su međusobno spojeni zglobovima ili srasli. U kanalu kičme, koji tvore lukovi i trupovi

Kičma (kralješnica) je šupalj koštani stup koji čini osnovu tijela. Njezinu pak osnovu čine kralješci (pršljenovi) kojih ima 33 ili 34 i koji su međusobno spojeni zglobovima ili srasli. U kanalu kičme, koji tvore lukovi i trupovi kralješaka, smještena je kičmena (kralješnična) moždina, dobro zaštićena u kanalu od vanjskih oštećenja. Prema topografskim područjima kralješke dijelimo na vratne (7), grudne (12), slabinske (5), krstačne (5) i trtične (4) ili (5). Vratni, grudni i slabinski kralješci odraslog čovjeka slobodni su, a krstačni i trtični su srasli u krstačnu i trtičnu kost. Dakle 33-34 kralješka i 140 mišića razlogom su što uspravno kročimo. Ako jedna od navedenih karika popusti, nastupaju problemi koji u najtežim slučajevima dovode do operacijskog stola. Ali usvajanjem nekoliko jednostavnih pravila mogu se učiniti prava čuda za kičmu i kvalitet samog življenja. Kad se nađemo u raljama boli, znamo o kakvom nezgodnom iskustvu je riječ. Najčešće se susrećemo sa četiri problema: lumbago, išijas, ukočen vrat te upala ligamenata. Lumbago – radeći neku uobičajenu radnju, tipa pospremanje kreveta, pružajući ruku prema jastuku iznenada osjetite kako vas je nešto ''presjeklo''. Radi se o lumbagu koji je u narodu poznat i kao ''heksenšus'' ili ''vještičiji ubod'', a odgovara kliničkoj slici oštre boli koja nastaje prilikom nagle i nezgodne kretnje, naprezanja ili podizanja teškog tereta. Išijas – ovaj pojam se odnosi zapravo na najduži živac u našem tijelu (n. ischiadicus) koji inervira motorno stražnju skupinu mišića natkoljenice i sve mišiće potkoljenice i stopala. Senzibilno inervira kožu stražnje strane natkoljenice, posterolateralne i prednje strane potkoljenice. Bol koju uzrokuje upala ovog nerva (lumboishijalgija) manifestira se isključivo u nogama, a često je posljedica dugotrajne križobolje koja nije liječena. Ukočen vrat – loše i neispravno držanje tijela, stres ili abrazija kralježaka samo su neki od uzroka hronične zategnutosti vratnih mišića, koja dovodi do lančane degenerativne reakcije. Naime, s vremenom se u mišićima stvaraju miogeloze – nakupine mliječne kiseline, koje dovode do bolnih stanja. One nastaju zbog dugotrajne kontrakcije mišića, koji za razliku od mišića ruku i nogu koji se tijekom dana više pokreću, služe uglavnom kao stabilizatori ramena i vrata. Upala ligamenata – ligamente bismo mogli promatrati kao prirodne amortizere koštanog sistema. Svega oko 5% od ukupnog broja poteškoća s kičmom povezano je s ligamentima. Ukoliko spadate u tu rijetku kategoriju i patite od probadajuće boli koja vas prostrijeli kad se najmanje nadate, znajte kako nije problem u udovima; naprosto trebate vježbanjem ojačati mišićni sistem i problemi će nestati.

Da biste se bolje mogli znali nositi s ovakvim i sličnim problemima dat ćemo vam nekoliko jednostavnih pravila kako biste sačuvali zdravlje svoje kičme i izbjegli bolove. Tjelovježba – spada u osnovni korak kojim kreće briga o kičmi. Ojačati mišiće leđa i omogućiti im fleksibilnost i pokretljivost. Različit je dijapazon aktivnosti kojima se možete okrenuti, od plivanja, aerobika, planinarenja, vožnje bicikla, a i obična šetnja u trajanju od tridesetak minuta dat će odlične rezultate. Sjedenje – najvažnije je tijelu obezbijediti ergonomski položaj. Stol mora biti u visini koja omogućuje uspravno sjedenje bez saginjanja naprijed. Noge u koljenu i kuku trebaju biti svijene pod pravim kutom a naslon treba podupirati donji dio leđa. Spavanje – najvažnija stvar u ovoj stavki jeste kvalitetan madrac. Neka vas cijene ne ometu pri njegovoj kupnji. Sjetite se kako u krevetu provedemo trećinu života i onda donesite odluku. Spavanje na jako mekanom i istrošenom madracu punom udubljenja dovodi do oštećenja kičme. Dizanje tereta – najvažnije je nikad ne podizati teret s poda naglo, već prije toga savinuti koljena. Bitno je nastojati jednakomjerno rasporediti teret na obje ruke. Obuća – problem uglavnom ženskog dijela populacije. Visoke potpetice mogle bi se nazvati i smrtonosnim oružjem barem što se tiče naše kičme. Naime, nošenje potpetica viših od 6 centimetara uzrokuje nepravilno držanje tijela: gležanj je napet, svijaju se koljena i bedra, a kao rezultat imamo bolove u leđima. Prostrane i ravne cipele sa anatomskim uloškom i ortopedskom petom su najbolji izbor za našu kičmu.

Nadam se da će nekoliko naših savjeta zauzeti praktičnu primjenu u vašim životima. Kao što jedna reklama kaže: Vaša leđa će vam biti zahvalna.

(Korištena literatura: Jelena Krmpotić – Nemanić, Anatomija čovjeka. Bell C., Kidd C Case-based medical physiology)