Menu

Post-COVID sindrom

Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute
Pandemija izazvana korona virusom ne samo da nam je iz temelja promijenila živote, donoseći teške oblike bolesti i odnoseći živote, nego i nakon preležane bolesti postoji bojazan od stanja koje je posljedica infekcije virusom, čime se otvara put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje.
Post-COVID-19 javlja se u periodu nakon što pacijenti nisu više infektivni (nemaju simptome akutne bolesti). Najčešći simptomi koji se primjećuju u osoba koje su preboljele COVID-19 vezane su za dišni sistem (subjektivno osjećaj otežanog disanja, bol u prsima, suhi kašalj), nadalje tu su još i gubitak osjeta okusa i mirisa, umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, gubitak kose i kožni osip.

Navedeni simptomi, iako prilično neprijatni, nisu nažalost ono što najviše zabrinjava. Praćenje podataka i istraživanja pokazalo je kako postoji čitav niz procesa nakon preležane COVID-19 infekcije, koji dovode do poremećaja na nivou mikrocirkulacije, te povećane sklonosti stvaranja ugrušaka, što može dovesti do plućne embolije ili moždanog udara. Također očekuje se da će dio bolesnika s promjenama na plućima razviti i trajne posljedice kao što je razvitak plućne fibroze.

Iako je COVID-19 primarno respiratorna bolest, treba imati na umu i upamtiti kako ne postoji niti jedan organski sistem koji ne može biti zahvaćen. Neurolozi posebno zbog učestalosti neuroloških simptoma (nesanica, znojenje, konvulzije, paralize) govore o post-COVID neurološkom sindromu. Primijećena su i stanja iz domena psihijatrije poput demencija, anksioznosti i depresije.

Stoga se širom svijeta formiraju multidisciplinarni timovi stručnjaka koji pacijentima omogućuju cjelovitu dijagnostičku obradu, prevenciju komplikacija i optimalan nastavak liječenja.

Nažalost, priča o post-COVID-19 komplikacijama tu ne staje. Već sad svi znamo da većina djece sa dokazanom COVID-19 infekcijom prolaze bez simptoma ili ispolje vrlo blage simptome. Ali ono što je zabrinjavajuće jeste da je kod djece primijećen multisistemski inflamatorni odgovor. Pojavio se sindrom nalik Kawasaki sindromu, koji je iznimno rijetka bolest nepoznatog uzroka, a sa sobom nosi patologiju srca, vaskulitis (upala krvnih sudova) koji pokreću virusi. Pojednostavljeno, organizam u borbi sa virusom napada krvne sudove, koronarna arterija se proširi, što može dovesti do infarkta miokarda kod djece. Ovaj sindrom ne nastaje kao odgovor na oslabljen imunitet, nego se imuna reakcija može pojaviti i kod zdrave djece nakon preležane neke virusne infekcije. Ako se ne liječi na vrijeme, može imati smrtan ishod, a i kod kasnog prepoznavanja mogu ostati trajne posljedice na krvožilni sistem. Obično pogađa djecu ispod pet godina starosti. Prati ga visoka temperatura kojoj se ne zna uzrok, kožni osip po udovima, otok žlijezda, konjuktivitis, a teži slučajevi i upalu srčanih arterija.

I u našoj zemlji uvažena dr. Senka Mesihović-Dinarević, član Kraljevskog koledža pedijatara i dječijeg zdravlja u Engleskoj, koja je u stalnom kontaktu sa kolegama pedijatrima i u našoj zemlji, kao i u Italiji, Engleskoj i Austriji, prva je ukazala i alarmirala javnost o ovom stanju i bolesti koje zahvata djecu. Stoga je jako važno da roditelji obrate pažnju na simptome ovog sindroma u djece i odmah se jave pedijatru.