Menu

Prvi prijevodi Kur’ana na bosanski jezik

Tema Ummet danasČitanje 1 minut
Prijevod Kur’ana od strane Miće Ljubibratića Hercegovca pojavio se 1895. godine. Njegovoj pojavi oštro se suprotstavila ulema iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore, ocijenivši ga antiislamskim. Dr. Hadžijahić navodi da ideja o tome da se Kur’an prevede datira još iz 1868. godine. “Po svemu se čini da je ovaj poduhvat bio motiviran prije svega političkim razlozima s tendencijom da se izdanjem prijevoda Kur’ana postignu kod Bosanskih muslimana određeni nacionalno-politički efekti...”. (Ibid., str. 44) Isti autor navodi da su listovi Srbija i Vila obavještavali o ovom poduhvatu. U listu Vila iznosi se inicijativa “da Ujedinjena Omladina Srpska izda taj prevod” i “ona bi tim putem najjasnije pokazala svoje mišljenje o svojoj isturčenoj braći”. To je bio i povod njegovog prevodilačkog poduhvata, kao i razlog zbog kojeg je u svom prijevodu koristio hrišćansku teološku terminologiju, te se kroz čitav njegov prijevod nalaze takvi izrazi poput: Gospod, Djevica, prozba, slava, prorok, Milosrdni itd. Bitno je napomenuti da je Mićo Ljubibratić bio pravoslavni sveštenik, te da nije poznavao islamsko učenje, kao ni arapski jezik. Kur’an je preveo sa ruskog, a ruska verzija prijevoda prevedena je sa francuskog. (Dž. Latić, “Prevođenje najljepšeg govora”, str. 829., Glasnik, br. 9–10, 2003.)
Prijevod Kur’ana od strane Miće Ljubibratića Hercegovca pojavio se 1895. godine. Njegovoj pojavi oštro se suprotstavila ulema iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore, ocijenivši ga antiislamskim. Dr. Hadžijahić navodi da ideja o tome da se Kur’an prevede datira još iz 1868. godine. “Po svemu se čini da je ovaj poduhvat bio motiviran prije svega političkim razlozima s tendencijom da se izdanjem prijevoda Kur’ana postignu kod Bosanskih muslimana određeni nacionalno-politički efekti...”. (Ibid., str. 44) Isti autor navodi da su listovi Srbija i Vila obavještavali o ovom poduhvatu. U listu Vila iznosi se inicijativa “da Ujedinjena Omladina Srpska izda taj prevod” i “ona bi tim putem najjasnije pokazala svoje mišljenje o svojoj isturčenoj braći”. To je bio i povod njegovog prevodilačkog poduhvata, kao i razlog zbog kojeg je u svom prijevodu koristio hrišćansku teološku terminologiju, te se kroz čitav njegov prijevod nalaze takvi izrazi poput: Gospod, Djevica, prozba, slava, prorok, Milosrdni itd. Bitno je napomenuti da je Mićo Ljubibratić bio pravoslavni sveštenik, te da nije poznavao islamsko učenje, kao ni arapski jezik. Kur’an je preveo sa ruskog, a ruska verzija prijevoda prevedena je sa francuskog. (Dž. Latić, “Prevođenje najljepšeg govora”, str. 829., Glasnik, br. 9–10, 2003.)