Menu

U susret visokim temperaturama

Pripremila Nurmina Strika
Tema Naše zdravljeČitanje 4 minute
Zbog klimatskih promjena na globalnom nivou, problem visokih temperatura sve je izraženiji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, raste i broj osoba koje su im izložene i taj broj se povećava. To dovodi do povećanja smrtnosti te se navodi da je 2003. godine u Evropi 70.000 ljudi umrlo zbog ekstremnih vrućina.
Zbog klimatskih promjena na globalnom nivou, problem visokih temperatura sve je izraženiji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, raste i broj osoba koje su im izložene i taj broj se povećava. To dovodi do povećanja smrtnosti te se navodi da je 2003. godine u Evropi 70.000 ljudi umrlo zbog ekstremnih vrućina.

Stoljeće u kojem živimo je stoljeće koje obilježava porast globalne temperature kao i intenzivnije pojave toplinskih valova. Produžena su razdoblja visoke dnevne temperature, ali i noćne temperature su vrlo visoke, što dovodi do nakupljanja fiziološkog stresa u organizmu. Posebno su ugrožene osobe s hroničnim nezaraznim bolestima (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, bolesti bubrega).

Uz to, vrućine dovode do smanjenja produktivnosti na poslu, a zdravstveni je sistem posebno ugrožen zbog povećanja broja intervencija.

Najugroženije osobe pri porastu temperature zraka su, uz hronične bolesnike, trudnice, djeca, stariji ljudi, beskućnici, siromašni, izbjeglice, sportisti i radnici koji rade na otvorenom, ali i vozači vozila koja nemaju klimu.

Ljudski organizam je savršeno reguliran stroj koji funkcionira u ravnoteži sve dok ga ne opteretimo ekstremnim uvjetima. Kad ga preopteretimo (vrućinom, hladnoćom, prejedanjem, gladovanjem, ekstremnim tjelesnim naporima), dolazi do njegovog bržeg ili sporijeg urušavanja.

Važno je naglasiti da do poremećaja organizma dolazi vrlo brzo, u nekoliko minuta ili sati, osobito kod ugroženih osoba, a oporavak ponekad traje nekoliko dana, ali do njega, nažalost, ponekad i ne dođe. Kad je povećana vlaga u zraku, organizam je opterećeniji pa je, uz disanje, znojenje jedan od mehanizama odbrane tijela od visoke temperature. Ako je povišena vlažnost zraka, znojenje se smanjuje pa se smanjuje i odbrana organizma od visoke temperature.

Savjeti

Prije svega pratite ozbiljnu vremensku prognozu i parametre kojim vas obavještavaju o nadolazećim toplotnim valovima i vlažnosti zraka. Prema tome se vladajte kako u zatvorenom tako i u otvorenom prostoru, te pri planiranju putovanja.

Važno je održavati dnevnu temperaturu do 32, a noćnu do 24 stepena. Ako imate klimu, pazite da je ne stavite na prenisku temperaturu (jednako vrijedi i za automobile) jer je tada izlazak na otvoreno velik šok za organizam. Tokom noći i ranih jutarnjih sati držite otvorene prozore i balkonska vrata. Nakon 10 sati sve zatvorite i zamračite prostorije.

U danima velikih vrućina poželjno je jesti hladne supe i lagane salate. Od pića naravno na prvo mjesto stavite vodu, limunadu ili hladan čaj. Izbjegavajte gazirana, slatka pića, a i unos kofeina svedite na minimum. Ukoliko se više znojite, koristite više tekućine. Ako ste vrlo zaposleni ili ste starija osoba, stavite bocu ili bokal s vodom pokraj sebe i čim je potrošite, ponovno natočite. To vam može biti podsjetnik da tekućinu morate uzimati redovno.

Kad izlazite, obucite laganu, svijetlu i odjeću od prirodnih materijala koja omogućava isparavanje znoja. Češće se tuširajte. Ponesite sa sobom vodu za piće. Držite se hlada i pokušajte sve poslove obaviti do 10 sati ili nakon 18 sati.

Ni slučajno ne ostavljajte živa bića u parkiranom automobilu. Smrt kod djeteta može nastupiti i za pola sata.

Koristite kreme sa zaštitnim faktorom.

Ukoliko budete u blizini osobe koja je doživjela sunčanicu ili toplotni udar, smjestite je u hladno okruženje, dajte tekućinu i pozovite hitnu medicinsku pomoć.