Savjetovanjem se razbijaju ekstremna razmišljanja, zastranjivanja i odvajanja od džemata. Koliko je ljudi koji su se odvojili od džemata kao posljedica zapostavljanja savjetovanja! Oni su spremni, slijedeći svoje stavove, koje su dosta puta sami sebi usadili u glavu, da naprave eksces koji može skupo koštati i njih i njihove sugrađane, a često i mnoge druge koji na ''bigajri hakk'' - bespravno ispaštaju. Koliko nam je samo konsultiranje potrebno u ovim teškim vremenima, u kojima se svaka greška muslimana deseterostruko uvećava, a greške drugih naroda pokušavaju se na svaki način opravdati, naročito ako su pogriješili prema muslimanima, što je najčešće i slučaj. Muslimani su dežurni krivci za sve što se dešava u svijetu. Rekao je Hasan el-Basri: "Tako mi Allaha, kada god se ljudi konsultiraju, bit će upućeni na ono u čemu je dobro za njih, pa je proučio: '...i koji se o poslovima svojim dogovaraju...'". Zar nije logično da je lakše pogriješiti jednom čovjeku nego dvojici ili više njih?! Rekao je Abdul-Melik b. Mervan: "Da pogriješim nakon savjetovanja draže mi je nego da ispravno postupim radeći po svome nahođenju, ne savjetujući se."
Kada pogledamo u stanje muslimana i pokušamo dokučiti razloge koji su doveli muslimane do jadnog stanja u kojem se trenutno nalaze, zasigurno, u masi tih razloga naći ćemo zapostavljanje konsultiranja, savjetovanja, u svakodnevnom životu. Muslimani ne samo da su zapostavili ovu bitnu stvar u vjerskim pitanjima, već su zapostavili konsultiranje u svim segmentima života, a na čelu svih spomenutih stvari zasigurno je zapostavljanje konsultiranja u pitanjima vezanim za vjeru. Zapostavljeno je konsultiranje u pitanju načina pozivanja ljudi u islam, naređivanja na dobro i odvraćanja od zla, traženja znanja, šta čitati, kako čitati, od koga čitati, šta su prioritetne nauke za početnika u stjecanju šerijatskog znanja i još mnogo drugih stvari.
Bitnost konsultiranja
Mnogo je razloga koje ukazuju na bitnost ove tematike, a mi ćemo spomenuti neke od njih kako bismo shvatili vrijednost konsultiranja i štetnost njegovog (zap)ostavljanja:
● Konsultiranje je Allah, subhanehu ve te'ala, naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u sljedećim ajetima: "Samo Allahovom milošću, ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbježali bi se iz tvoje blizine. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima. A kada se odlučiš, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega." (Prijevod značenja Ali Imran, 159) Imam En-Nevevi je rekao: "Ako je Allah Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se dogovara, konsultira, a on je najpotpunija ličnost, onda su drugi mnogo preči za to."
● To je jedno od svojstava zbog kojeg Allah, subhanehu ve te'ala, hvali iskrene vjernike, pa u suri Eš-Šura kaže: "Sve što vam je dato – samo je uživanje u životu na ovom svijetu, a ono što je u Allaha – bolje je i trajnije za one koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju; za one koji se klone velikih grijeha i razvrata i koji, kad ih ko rasrdi, opraštaju; za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovima svojim dogovaraju, a dio od onoga čime smo ih opskrbili udjeljuju."(Eš-Šura, 36-38) Vidimo da je Uzvišeni Allah u ovome ajetu spomenuo konsultiranje između namaza i udjeljivanja sadake, koja je poslije prerasla u zekat, jer je ovaj ajet objavljen u Mekki, što zasigurno ukazuje na njegovu bitnost.
● To je bila svakodnevna praksa Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prvih generacija nakon njegove smrti, na čijem čelu su svakako četverica pravednih halifa.
● Mnoštvo koristi koje proizlaze iz konsultiranja i veličina opasnosti koja proizlazi iz zapostavljanja konsultiranja zasigurno ukazuju na bitnost ove tematike.
● Pogrešno shvatanje pojma konsultiranja od strane velikog broja muslimana, koje vodi ka njegovom zapostavljanju, sigurno je dodatni faktor koji upućuje na bitnost ove tematike.
● Mnogi problemi koji su zadesili ummet sigurno su plod zapostavljanja konsultiranja uleme, prije negoli pojedinci ili skupina poduzmu korak čije posljedice mogu biti katastrofalne po njih, a nerijetko i po cijeli ummet. Primjera je toliko da ih nije potrebno spominjati. Nerijetko, zbog greške pojedinca ili manje skupine ispašta stanovništvo jednog grada, države ili čak i cijeli ummet.
Propisanost konsultiranja
Kur´anski ajeti koji ukazuju na propisanost konsultiranja mogu se podijeliti na dvije skupine: verbalnog i praktičnog tipa. Ajeti verbalnog – govornog tipa koji ukazuju na propisanost konsultiranja već su spomenuti ajeti iz sure Ali Imran "...i dogovaraj se s njima..." i sure Eš-Šura: ''...i koji se o poslovima svojim dogovaraju...". Što se tiče kur´anskih ajeta u kojima se spominje konsultiranje u praktičnom obliku, njih je mnogo, a u većini slučajeva iz života nevjernika. Allah, subhanehu ve te'ala, u suri Jusuf spominje konsultiranje vladara Egipta sa svojim velikodostojnicima nakon što je usnio poznati san: "I vladar reče: 'Sanjao sam kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam zelenih klasova i sedam drugih sasušenih. O velikaši, protumačite mi san moj ako snove znate tumačiti?'" (Prijevod značenja Jusuf, 43) Rezultat ovog konsultiranja bio je da je Jusuf, alejhis-selam, protumačio ovaj san, a to je, Allahovom voljom, bio razlog spašavanja Egipta od propasti koja mu je prijetila. Također, Allah, subhanehu ve te'ala, spominje konsultiranje kraljice Belkise koja je živjela u vremenu Sulejmana, alejhis-selam, pa kada je primila pismo Sulejmana, alejhis-selam, obratila se svojim velikanima riječima: "O velikaši" – reče ona – 'savjetujte mi šta treba u ovom slučaju da uradim, ja bez vas neću ništa da odlučim!’“ (Prijevod značenja En-Neml, 32) I na kraju, spomenut ćemo konsultiranje najvećeg nasilnika na Zemlji, faraona koji se proglasio božanstvom. Kada je saznao za Musaovu misiju, obratio se velikanima oko sebe riječima: "Ovaj je zaista vješt čarobnjak" – reče glavešinama oko sebe faraon -"hoće da vas čarolijom svojom iz zemlje vaše izvede. Pa šta savjetujete?" (Prijevod značenja Eš-Šuara, 35) I gle čuda! Faraon je, povrh svoje gordosti, prihvatio savjet velikana. Što se tiče hadisa Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o propisanosti konsultiranja i njegovoj vrijednosti dovoljno je spomenuti riječi Ebu Hurejre, radijallahu te'ala anhu: "Nisam vidio nekoga da se konsultira više sa svojim prijateljima, ashabima, od Poslanikovog savjetovanja sa ashabima.“ Također, riječi Božijeg Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, upućene Ebu Bekru i Omeru, radijallahu te'ala anhuma: "Ja ne bih uradio suprotno onome čemu se vas dvojica dogovorite." Ako pogledamo u biografiju Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zaista ćemo vidjeti istinitost riječi Ebu Hurejre, radijallahu te'ala anhu. Naći ćemo da se Božiji Poslanik u dosta navrata u mnogim bitnim situacijama savjetovao sa ashabima: prije početka Bitke na Bedru, nakon Bitke na Bedru savjetovao se o mušričkim zarobljenicima, u Bitki na Uhudu savjetovao se sa ashabima da li da izađe i da sačekaju mušrike pred Medinom ili da ih sačeka u gradu, konsultirao se sa ashabima kada je čuo za dolazak mušrika prije Bitke na Hendeku pa mu je Selman, radijallahu te'ala anhu, predložio kopanje hendeka – kanala, što je i prihvatio, savjetovao se sa suprugom Ummu Seleme, radijallahu te'ala anha, nakon događaja na Hudejbijji, pa mu je ona predložila prijedlog koji je prihvatio. Konsultiranje je bila praksa i prvih generacija na čijem čelu su četverica pravednih halifa. Poznato je Omerovo, radijallahu te'ala anhu, konsultiranje kada je bio na putu za Šam, pa je čuo za poznatu šamsku kugu te se konsultirao sa prisutnima kako da postupi. Također, Omer, radijallahu te'ala anhu, oporučio je da se halifa nakon njega izabere konsultiranjem između šesterice koje je on odabrao. Omer, radijallahu te'ala anhu, imao je vijeće sa kojim se konsultirao, a bilo je sačinjeno od raznih profila ljudi, kako starijih tako i mlađih.
Plodovi savjetovanja
● Savjetovanje je ibadet Allahu, subhanehu ve te'ala, jer je to postupanje po onome što je Allah naredio svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a u tome je slijeđenje sunneta Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
● Savjetovanjem čovjek saznaje istinu ili rješenje za ono u vezi čega se konsultirao, a to je ono što mi želimo kao rezultat savjetovanja.
● U savjetovanju je zbližavanje srca savjetnika i onoga koji traži savjet. Čovjek samim dolaskom savjetniku iskazuje svoje poštovanje prema njemu, da njega smatra kompetentnim da savjetuje, vjeruje da će čuvati njegove tajne koje mu povjeri prilikom savjetovanja. S druge strane, savjetnik cijeni to što je on taj kojem smo mi ukazali svoje povjerenje i to što smo baš njega izabrali da učestvuje u rješavanju naših problema. Sve ovo biva razlogom zbližavanja njihovih srca, a što je zasigurno pohvalna i lijepa stvar.
● Savjetovanjem se razbijaju ekstremna razmišljanja, zastranjivanja i odvajanja od džemata. Koliko je ljudi koji su se odvojili od džemata kao posljedica zapostavljanja savjetovanja! Oni su spremni, slijedeći svoje stavove, koje su dosta puta sami sebi usadili u glavu, da naprave eksces koji može skupo koštati i njih i njihove sugrađane, a često i mnoge druge koji na ''bigajri hakk'' - bespravno ispaštaju. Koliko nam je samo konsultiranje potrebno u ovim teškim vremenima, u kojima se svaka greška muslimana deseterostruko uvećava, a greške drugih naroda pokušavaju se na svaki način opravdati, naročito ako su pogriješili prema muslimanima, što je najčešće i slučaj. Muslimani su dežurni krivci za sve što se dešava u svijetu. Rekao je Hasan el-Basri: "Tako mi Allaha, kada god se ljudi konsultiraju, bit će upućeni na ono u čemu je dobro za njih, pa je proučio: '...i koji se o poslovima svojim dogovaraju...'". Zar nije logično da je lakše pogriješiti jednom čovjeku nego dvojici ili više njih?! Rekao je Abdul-Melik b. Mervan: "Da pogriješim nakon savjetovanja draže mi je nego da ispravno postupim radeći po svome nahođenju, ne savjetujući se."Ove riječi trebalo bi zlatnim slovima ispisati iako su one za veliki broj ljudi smiješne i beskorisne.
● Savjetovanjem i konsultiranjem sa drugima, čovjeku se otvaraju novi vidici, produbljuju njegova razmišljanja, saznaje gdje je izvor problema, stvari mu postaju jasnije, saznaje kako drugi razmišljaju itd. Čovjek ponekad bude ubijeđen da u dotičnoj situaciji treba da postupi na određeni način dok nakon konsultiranja sa drugima saznaje da se na tu stvar može gledati iz više uglova, a ne samo iz ugla iz kojeg je on posmatrao. Rekao je jedan mudrac svome sinu: "Konsultiraj se sa ljudima koji imaju iskustvo, na taj način dobivaš od njih besplatno ono što je njih u životu skupo koštalo."
● U konsultiranju je korist tebi, a šteta drugima. Kako? Tako, ako se konsultiraš pri donošenju odluke, a zatim ispravno postupiš, sigurno ćeš biti priznat i cijenjen od strane ljudi zbog kvaliteta odluke koju si donio. A ako, ne daj Bože, pogriješiš nakon konsultiranja, bit ćeš pošteđen ukora i kritika jer to nisi uradio po svome nahođenju, već si pri donošenju odluke konsultirao kompetentne osobe iz te oblasti.
● U konsultiranju je smiraj duše. Ako se desi da čovjek pogriješi nakon konsultiranja, sigurno će to lakše podnijeti nego da je pogriješio nakon odluke koju je donio samoinicijativno.
Zašto ljudi ostavljaju konsultiranje
Mnogo je razloga zbog kojih ljudi ostavljaju savjetovanje. Spomenut ćemo neke od njih kako bismo se preispitali da li imamo neki od tih razloga pri sebi.
● Umišljenost i oholost. Čovjek se često umisli i smatra da nema potrebu da se konsultira sa drugima, a ako se tome pridoda čovjekova oholost u pogledu savjetovanja, onda je problem veći.
● Smatrati da konsultiranje znači slabost čovjeka da sam donese odluku ili riješi problem. Koliko je ljudi koji ostavljaju konsultiranje jer misle da će ih drugi smatrati slabićima zbog toga. Da nije tako, najbolje nam mogu posvjedočiti primjeri Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovanja i konsultiranja sa ashabima u najtežim situacijama.
● Nepoznavanje koristi konsultiranja i opasnosti njegovog zapostavljanja. Mnogo je onih koji korist konsultiranja ili opasnost njegovog zapostavljanja saznaju nakon što povuku pogrešan potez, a posljedice toga mogu biti katastrofalne kako za njega tako i za druge.
● Stid zbog razlike u godinama također je jedan od razloga zapostavljanja konsultiranja. A ako pogledamo u praksu Omera, radijallahu te'ala anhu, vidjet ćemo da on nije gledao na to, već je imao savjetodavno vijeće u kojem je bilo mladića, a jedan od njih bio je Abdullah b. Abbas, radijallahu te'ala anhu.
Sastavni dijelovi savjetovanja
Tri su sastavna dijela savjetovanja: savjetnik, onaj koji traži savjet i stvar za koju želimo savjet. Na početku ćemo progovoriti nekoliko riječi o osobi koja traži savjete, osobinama koje bi trebalo da ima pri sebi. Čovjek koji traži savjet trebao bi da bude iskren u traženju istine i ispravnog rješenja. Trebao bi da bude spreman da prihvati istinu, pa makar bila suprotno od onoga što bi on volio, a nikako da jedini cilj savjetovanja bude da nađemo nekoga ko će potvrditi naše stavove. Također, pohvalno je da čovjek konsultira ljude shodno njihovoj struci, a ne da ima određenu ekipu ljudi s kojima se konsultira u svim pitanjima pa makar to i ne bila njihova struka. Kada bude govorio o problemu, trebao bi da spomene sve informacije koje bi mogle da utječu na donošenje rješenja, a ne da spomene samo informacije koje će odvesti razmišljanje savjetnika u pravcu u kojem on želi. Ako čovjek ne bude mogao naći savjetnika sa svim svojstvima koja ćemo spomenuti, neka svakako pokuša naći onoga ko ima najviše tih svojstava. Savjetnik može da bude jedna od dvije osobe: neko koga mi želimo pitati za savjet ili da mi budemo u ulozi savjetnika. Prva osobina koja bi trebala da se nađe pri savjetniku jeste bogobojaznost, tj. da savjetnik bude spreman da kaže, ako bude upitan o stvari koja nije njegova struka, da nije kompetentan da daje savjete iz te oblasti. Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Savjetnik je pouzdan i povjerljiv." Što znači da je prevara da čovjek savjetuje nekoga znajući da je to neispravno. Lijepo bi bilo da savjetnik iza sebe ima životno iskustvo kako bi to poboljšalo kvalitet savjeta koji dolazi od njega, zatim da čuva tajne koje je saznao prilikom savjetovanja koje ne bi saznao da nije bio u toj funkciji, da savjetnik bude neko blizak nama kako bi saosjećao sa nama u rješavanju naših problema. Treba napomenuti da nije pokuđeno savjetovanje i konsultiranje sa suprugom, kćerkom, majkom kao što to misli veliki broj muslimana. Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, konsultirao se sa suprugom Ummu Seleme, radijallahu te'ala anha, u događaju na Hudejbijji i poslušao njen prijedlog. I na kraju, treba da biramo odgovarajuće vrijeme za savjetovanje. Savjetnik treba da bude potpuno slobodan kako bi mogao da smireno posluša naš problem, a nakon toga da donese korisno rješenje. Ako bi neko tražio savjet od nas, trebali bismo da slijedimo sljedeće savjete: da ne žurimo u donošenju rješenja prije negoli sagledamo problem sa svih aspekata, da pogledamo na problem kroz historiju, u sadašnjosti, i da pokušamo dokučiti njegovo evoluiranje u budućnosti, da pokušamo da saznamo sve pojedinosti koje bi mogle da utječu na odgovor. Ako ne budemo mogli dati adekvatno rješenje, da onda mi konsultiramo druge osobe iz te oblasti kako bi nam pomogli u donošenju prave odluke. Što se tiče problema u čijem je rješenju potrebno konsultiranje, može se kazati kratko – što je stvar više bitna ili problem veći, konsultiranje o njemu je pohvalnije.