Društvo mrava ima sličnosti sa ljudskim društvom
Nova istraživanja potvrđuju da su mravi poput ljudi: imaju svoj prometni sistem, prekrasnu geometriju i mogu da se brinu za male mrave i da ih brane. U stanju su čak i da varaju, a i neki mravi teže zlu i nasilju. Istraživači kažu da ako hoćete da saznate o mravima, pogledajte ljudski život.
Kad jedan mrav umre u mravnjaku ili blizu mravnjaka, živi mravi brzo uklone njegovo tijelo iz kolonije, smanjujući tako rizik od infekcije zbog leša.
Naučnjaci koji su izučavali te insekte kažu da mrtvi mrav ispušta hemikalije koje se prave tokom dekompozicije (kao što su masne kiseline) i koje su znak za smrt u koloniji živih mrava.
Međutim, u jednom novom članku naučnici ističu da svi mravi, i živi i mrtvi, uvijek imaju “hemikalije smrti”, ali živi mravi ih imaju zajedno sa hemikalijama koje su povezane sa životom, hemikalijama života. Kad mrav umre, njegove se hemikalije života rastvaraju i smanjuju, a hemikalije smrti ostaju.
“To je zato što mrtvi mrav više nema isti miris kao živi. Mrtvi mrav bude odnesen na groblje ne zato što njegovo tijelo pušta nove jedinstvene hemikalije nakon smrti”, kaže Dong-Hwan Choe, vodeći autor istraživanja i student koji radi na doktoratu zajedno sa Michaelom Rustom, profesorom entomologije na UCR.
On također kaže: “Nema nesporazuma oko toga da je puštanje hemijskih signala povezano sa životom više nego sa povećavanjem produkta dekompozicije koja je povod za nekroforičko ponašanje argentinskih mrava (nekroforično ponašanje je patron ponašanja u kojem životinja nosi tijelo mrtve životinje iste vrste).” Zajedno sa Rustom i Jocelyn Millar, Choe je koristio analitičku hemiju da identificira “znakove života” u argentinskom mravu.
“Shvatanje tačnog mehanizma nekroforičnog ponašanja mrava pomoći će istraživačima da razviju strategiju za suzbijanje štetočina, koja je manje štetna za okoliš, koristeći manje količine insekticida”, kaže Choe.
Našao sam da je 38. ajet iz sure El-En’am jedan od ajeta koji govore o poricanju nevjernika. Nevjernici sumnjaju u Kur’an i tvrde da kur’anski ajeti nisu međusobno povezani, međutim, oni nisu u pravu. U 37. ajetu te sure Allah kaže: “Oni govore: ‘Zašto mu Gospodar njegov ne pošalje kakvo čudo!’ Reci: ‘Allah je kadar poslati čudo, ali većina njih ne zna.’” (Prijevod značenja El-En‘am, 37) Nakon toga, Allah kaže u sljedećem ajetu: “Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas – u Knjizi Mi nismo ništa izostavili - i sakupit će se poslije pred Gospodarom svojim. A oni koji dokaze Naše poriču gluhi su i nijemi, u tminama su. Onoga koga hoće – Allah ostavlja u zabludi, a onoga koga hoće – na Pravi put izvodi.” (Prijevod značenja El-En‘am, 38-39)
(Abdul-Daim Al-Kaheel, Izvor: kaheel7.com/eng)
"Osmanski Mushaf" kandidat za Guinessovu knjigu rekorda
Hasan Abdurabbih iz Libana smatra da je "Osmanski Mushaf", koji je u njegovom vlasništvu, najmanji Mushaf na svijetu i iz tog razloga aplicirao je za ulazak u Guinessovu knjigu rekorda. Kur’ani-kerim u vlasništvu Hasana Abdurabbiha iz Libana ima 604 stranice, ukrašen je zlatom, dug je svega 2,4, a širok 1,9 centimetara i napisan je prije 400 godina. Abdurabbih je za agenciju Anadolija izjavio da je Kur’ani-kerim naslijedio od svoje nane. Također kaže kako nema pouzdane informacije o tome kako je došao u posjed njegove bake. "Prema onome što sam saznao od rođaka, vjerovatno je ovo kopija koja je napravljena prije 400 godina, tačnije u osmanskom periodu", pojasnio je on. On je dodao da je jednog dana pročitao vijest u kojoj se spominje da se najmanji Mushaf na svijetu nalazi u Maleziji, da je dug 2,7, a širok 2,2 centimetra. "Kada sam pročitao tu vijest, izmjerio sam kopiju u svojoj ruci i ustanovio da se radi o manjem Mushafu nego što je taj u Maleziji. Nadam se da će Mushaf ući u Guinessovu knjigu rekorda", rekao je Abdurabbih.
(Izvor: Anadolija)
Sve što niste znali o kahvi
Počeci malog zrna, bez kojeg neki danas ne mogu zamisliti život, vežu se za etiopsku pokrajinu Kaffa, prema kojoj je dobila i ime. U svijetu se godišnje proizvede približno 9,5 miliona tona zelene kahve od čega čak 35 posto dolazi iz Brazila – najvećeg svjetskog proizvođača kahve. S prostora afričke visoravni kahva je u 9. stoljeću prešla Crveno more i pronašla svoj dom u Arabiji, otkud potječe i sam napitak. Središte trgovine kahvom postao je grad Mocha u Jemenu, prema kojem se naziva jedna od najpopularnijih vrsta kahve – caffe mocca. Turci su već u 16. stoljeću razvili običaj ispijanja kahve, a navika je uzela tolikog maha da su državne vlasti bile prisiljene uvesti zabranu konzumiranja kahve jer su smatrale da to oduzima previše vremena sultanovim podanicima. Prodor kahve prema Evropi počeo je s osmanskim osvajanjima. U Evropi se kahva najprije pojavila na jugu kontinenta, a sredinom 16. stoljeća mletački su je trgovci počeli dovoziti u Veneciju s duhanom. Najpopularnija je bila u aristokratskim krugovima, a razlog tome krio se u njezinoj visokoj cijeni.
Najpoznatiji i najvažniji sastojak kahve je kofein koji se apsorbira u krv gdje se zadržava oko 4 sata. Kofein je glavni “krivac” zašto se nakon findžana ovog crnog napitka osjećamo budnima, a osim toga on povećava pažnju te učinak lijekova protiv bolova. Upravo zbog toga ovu supstancu nalazimo u nekim lijekovima. Ironično, kofein je najčešći uzročnik glavobolje, a žene koje piju dva ili više findžana kahve dnevno imaju povećan rizik od razvoja osteoporoze. Istraživanja su potvrdila da velika potrošnja kofeina šteti plodnosti, a pretjerana konzumacija istog tijekom trudnoće može uzrokovati prijevremeno rađanje. U prosječnom findžanu crne kahve ima oko 115 mg kofeina, njegov udio smanjen je u espressu – 80 mg, a instant kahva ima oko 65 mg “čudotvornog” sastojka. Izuzetak od ovog sastojka nisu niti neka osvježavajuća pića. Tako Coca-Cola ima 23 mg kofeina, Pepsi Cola 25 mg, a prosječan čaj sadrži 40 mg stimulansa za vaš mozak.
U posljednjih hiljadu godina kahva je postala neizbježan dio društvenog života velikog dijela svjetskog stanovništva. Tako Amerikanci popiju preko 400 miliona findžana kahve dnevno. Godišnji prosjek potrošnje kahve u Hrvatskoj je 5,8 kilograma po stanovniku. A činjenica da je u svijetu 25 miliona ljudi zaposleno u industriji proizvodnje kahve, ostavlja bez daha.
Nekoliko zanimljivih podataka: Postoji više od dvadeset vrsta kahve, a tri glavne komercijalne vrste su Robusta, Liberia i Arabica. Zadnja predstavlja sedamdeset posto ukupne proizvodnje. Prvi espresso aparat za kahvu izumio je Francuz 1822., no Talijani su ti koji su ga usavršili. Instant kahvu izumio je G. Washington 1906. godine, Englez koji je živio u Gvatemali. Jedno drvo kahve osigurava tek jedan kilogram kahve godišnje. Riječ “cappuccino” potječe iz 16. stoljeća od reda franjevaca čije su se kapuljače zvale cappuccinos. Za pripremanje espressa potrebna su četrdeset dva zrna kahve. Najveći potrošači kahve su narodi nordijskih zemalja, gdje 94 posto stanovništva uživa u kahvi. Pojedine vrste kahve se nakon berbe puštaju da odstoje do osam godina, naime, tim se procesom gubi kiselost pa se popravlja okus. Britanski inžinjer Martin Bacon izumio je kahvamobil - automobil koji kao sirovinu za dobivanje pogonskog plina koristi zrna kahve.
(Izvor: portaloko.hr)
